- PIŠE: Pakrački List
- 817
Osnovna glazbena škola Pakrac jučer je u pakračkoj gradskoj vijećnici tradicionalnim koncertom obilježila Dan zaljubljenih.
Koncert učenika je započeo narodnom belgijskom pjesmom „Nek svud ljubav sja” te „Prepoznat ću ljubav” u izvedbi malog zbora „Pakračke zvjezdice”, a Zrinka Hihlik i Ines Jendrašić, učenice trećeg razreda, izvele su na flauti skladbu „Colinette au bois s'en alla”. Umijećem sviranja klavira predstavili su se učenici šestih razreda Sara Komljenović i Joel-Timothy Špičak. Matija Kunce i Biljana Sudar izveli su skladbu „Romanze” na dvije gitare, a Dino Josipović je prisutne počastio izvedbom Dvorakove skladbe na bisernici. Mihailo Pantelić i Kristina kosine nastupili su zajedno izvevši skladbu na violini i flauti, a Ida Jirasek i Maja Berlančić su svirale flautu uz pratnju svog kolege Lovre Olivierija na klaviru. Za kraj je nastupio veliki zbor OGŠ s pjesmom Vinka Coce „Ružo moja crvena”.
Ravnateljica Alfreda Petani Grafina pozvala je prisutne na koncert vokalnog kvarteta „Contesse” koji će se održati u Multikulturalnom centru u Lipiku ove subote, 18.2.2017.g., s početkom u 20 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 734
Gradska knjižnica Pakrac može se pohvaliti da, kad je riječ o čitanosti i posuđivanju knjiga, ne zaostaje za hrvatskim prosjekom, čak bilježi i porast, tako je u prošloj godini imala 626 upisana člana, što novih članova ili onih koji su obnovili upis.
Od toga, predškolaca je bilo 26, a osnovnoškolaca 224, kategorija u kojoj je najviše učlanjenih što je dijelom i posljedica omogućivanja besplatnog godišnjeg upisa za sve učenike trećih razreda OŠ braće Radića Pakrac, kao i područnih škola u akciji koju su proveli tijekom Mjeseca hrvatske knjige, a koja je uz besplatne članarine uključivala i čitanja kod uličnih knjižnica. Upisanih srednjoškolaca je 55, 42 studenta, 215 odraslih članova, 53 umirovljenika, 5 turističkih (dvomjesečnih) članarina i 6 obiteljskih članarina.
Kako nam je istaknula Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac, oni najbolji i najrevniji u protekloj godini pročitali su oko 200 knjiga, dok se ukupan broj posuđenih knjiga kreće oko 13 tisuća, što iz toga proizlazi podatak kako je prosječni pakrački čitatelj u 2016. godini pročitao 20 naslova.
Popis najčitanijih naslova lanjske godine pokazuju da se trendovi i ukusi bitno ne mijenjaju, najviše se, barem kada je riječ o stranoj beletristici, čitaju kriminalistički i ljubavni romani. Tako je najpopularniji naslov među pakračkim ljubiteljima dobrog štiva bio triler "Farma" britanskog autora Toma Roba Smitha, zatim povijesni ljubavni roman "Rat vojvotkinja" američke spisateljice Courtney Milan dok je treće mjesto popularnosti zauzeo švedski krimić "Pepeljuge" spisateljice Kristine Ohlsson. Što se tiče domaćih autora, najtraženija je bila autorica Marina Vujčić i njezin novi roman "Susjed" te knjiga "Ono što ostaje, uvijek ljubav je" autorice Ivane Plechinger koja je nedavno i gostovala u Pakracu.
Najmlađi čitatelji najviše su posezali za poznatim dječjim autorom Gregom Kinneyom i njegovim romanom "Gregov dnevnik", a godinama su među djecom popularni i domaći spisatelji Sanja Polak, Sanja Pilić i Miro Gavran.
"Kod nas u knjižnici je već nekoliko godina prisutan trend povećavanja broja članova, za što je zaslužna kvalitetna nabava građe, ali i neposredna i svakodnevna komunikacija s korisnicima i uvažavanje njihovih potreba, želja i sugestija. Također, ne treba zanemariti velik broj raznih događanja kojima smo u 2016. godini što samostalno, što u suradnji s drugim kulturnim i odgojno-obrazovnim ustanovama i uz neizostavnu podršku osnivača, Grada Pakraca, obogatili društveni život grada Pakraca, ali i poticali dolaženje u knjižnicu, čitanje i čitateljske navike, te dokazali da se i sa skromnim sredstvima, ali s puno volje i entuzijazma može napraviti uistinu puno, a to su naši članovi i korisnici i prepoznali. Posebno smo tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2016. poticali čitanje i čitalačke navike, aktivnostima na otvorenom kod naših uličnih knjižnica, ali i smanjenjem cijena članarine nove članove upisivali smo za samo 30 kuna", kaže Lucić Fider.
Godišnja članarina i dalje je ostala 50 kuna, a uveli su i mogućnost obiteljske članarine gdje korisnici za 70 kuna mogu posuditi osam jedinica građe, dok s redovnom članarinom mogu odjednom posuditi četiri jedinice građe. Zakasnina je i dalje 0,50 kuna po danu i po jedinici građe, a važno je istaknuti da se AV građa (crtići, filmovi, dokumentarci) posuđuje bez naknade, što je tijekom 2016. povećalo cirkulaciju i značajniju posudbu ove vrste građe.
- PIŠE: Pakrački List
- 920
Uz zvukove starih šlagera, rock evergreena i jazza, začinjeno klasičnom glazbom, prisjećanje na najznačajnije Pakračane koji su obilježili glazbeni život grada, bila je tematika sinoćnje Noći muzeja u Muzeju grada Pakraca, a koji se u ovu, jednu od najposjećenijih manifestacija, uključio već sedmu godinu. U sinoćnjem sedmosatnom bogatom glazbenom programu posjetitelji su mogli uživati u odličnoj glazbi, ali i s nostalgijom se prisjetiti nekih prošlih vremena.
Izložbom starih fotografija, instrumenata, notnih zapisa te raznih predmeta vezanih uz povijest glazbe u Pakracu naziva „Glazbeni vremeplov“ započeo je sinoćnji program koji je predstavila Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, rekavši kako je izložba posvećena događajima i osobama koji su na bilo koji način doprinijeli razvoju glazbe u Pakracu, a posebno onima zaboravljenima, a koji su u određenim trenucima u Pakracu mnogo značili.
„Ove izložbe ne bi bilo da nije bilo naših sugrađana koji su nam ustupili svoje uspomene, sjećanja te fotografije iz obiteljskih arhiva i tako nas još jednom podsjetili kako je Pakrac imao kvalitetan glazbeni život i kako je glazba bila jedna od umjetnosti koja je oblikovala ovaj grad“, rekla je Hihlik.
Građani su sinoć, primjerice, mogli saznati nešto više o životu Adele Kamenar, Lipičanke koja se cijeli život posvetila glazbenoj pedagogiji i oformila niz glazbenih skupina na našem području, zatim našeg Strahimira Bosnića, glazbenog pedagoga u nekadašnjoj Osnovnoj i Učiteljskoj školi i voditelja pakračkih školskih i gradskih pjevačkih zborova te harmonikaških i tamburaških sastava ili maestra Milana Horvata, rođenog Pakračanina i dirigenta svjetskog glasa, ali saznati da je naš Pakračanin Franjo Schneider bio graditelj umjetničkih violina u Pakracu.
Sinoćnju manifestaciju otvorila je pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević istaknuvši kako Pakrac ima glazbenu kulturu i tradiciju što dokazuje i zapis o prvom službenom koncertu u Pakracu održanom 1. travnja 1894., a danas se ta tradicija nastavlja mnogobrojnim koncertima u različitim povodima. Dodala je kako upravo tu ljubav prema dobroj glazbi treba njegovati i nastaviti tradiciju naših starih što je jedna od značajki po čemu je naš Pakrac poseban.
Muzejom je sinoć prodefiliralo i mnogo djece koja su sudjelovala u zabavnim glazbenim radionicama, a posjetitelje su na početku večeri glazbenim nastupima počastili učenici i profesori Osnovne glazbene škole Pakrac, Luka Iverac, profesor violine, učenik Alexander Gustovarac na klaviru te učenice Ida Jirasek i Maja Berlančić na flautama uz klavirsku pratnju učenika Lovre Olivierija.
Tijekom večeri Pakračanima su nekoliko skladbi izvele i članice vokalne skupine Osnovne glazbene škole pakrac „Contesse“ uz klavirsku prtanju profesorice Tee Sileđi, a posjetitelji su mogli uživati i u tradicijskoj glazbi članova KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre, ali i u rock baladama i evergreenima koje su izveli Pakračani Srećko Draksler te Jozo Hodak - Jozz i njegov bend. Oni željni dobrog starog zvuka mogli su cijele večeri po odabiru puštati i glazbu sa gramofonskih ploča.
Gužva je bila i u prostoru iznad Turističke zajednice Grada Pakraca gdje su posjetitelji do 1 sati iza ponoći mogli razgledati i stalni postav vojne i ratne povijesti profesora Marija Tušeka.
Uz dobro vino, delicije i slastice, iza nas je još jedna povijesno zanimljiva, edukativna i posjećena noć za pamćenje.
Oni građani koji sinoć nisu uspjeli prisustvovati ovom događanju, izložbu „Glazbeni vremeplov“ mogu u narednim tjednima razgledati u pakračkom muzeju.
- PIŠE: Pakrački List
- 779
U organizaciji pakračke parohije, Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Pakraca i SKD „Prosvjeta„ Pakrac jučer je u gradskoj vijećnici kompleksa Janković održana 4. Svetosavska akademija.
Akademiji su, uz stanovnike Pakraca, Lipika i okolnih naselja te članova Vijeća srpske nacionalne manjine i SKD „Prosvjeta“, prisustvovali i zamjenik župana Požeško-slavonske županije Miroslav Grozdanić, zamjenik gradonačelnice Grada Pakraca Goran Labus te Nikola Ivanović, predsjednik VSNM Grada Pakraca.
Pozdravljajući prisutne paroh pakrački Đorđe Teodorović prisjetio se obilježavanja prve akademije u poluzavršenom hramu Svete Trojice u Pakrac i poslijeratnog truda članova SKD „Prosvjeta“ koji su s prvim generacijama i u većem broju započinjali očuvanje vjere i tradicije na ovom području, a danas nakon višegodišnjeg rada proslava praznika i okupljanje oko prosvjetitelja svetog Save, ponovno postaje sastavni dio života, kulture i tradicije.
U prigodnom programu nastupila su djeca koja pohađaju pravoslavni vjeronauk u Osnovnoj školi braće Radić Pakrac te članovi pjevačke sekcije SKD „Prosvjeta„ Pakrac, a sredstva za poklone i osvježenje tijekom druženja osigurali su VSNM Pakrac zajedno sa Srpskim narodnim vijećem.
- PIŠE: Pakrački List
- 690
Muzej grada Pakraca kroz svih ovih godina djelovanja postao je mjesto koje posjećuju ne samo ljubitelji umjetnosti, već i vrtićanci te školarci, a sada i građani koji nisu česta muzejska publika. O tome imaju li sada već bogatu muzejsku građu koju su s godinama prikupili, planovima o daljnjem razvoju muzeja, kao i najavljenim prvim arheološkim istraživanjima našeg područja, razgovarali smo s Jelenom Hihlik, ravnateljicom Muzeja grada Pakraca.
Muzej kao samostalna institucija radi od 2009. godine kada je službeno registriran, no i ranije je djelovao u sklopu nekadašnjeg Pučkog učilišta. Dobivši svoj prostor muzej je zaživio u ovoj sredini i neizostavna je institucija u gradu kada je riječ o događanjima, baštini, turizmu i kulturi uopće. Što je u ovom trenutku aktualno?
U ovom trenutku aktualne su pripreme za ovogodišnju Noć muzeja, manifestaciju u koju se naš muzej i ove godine uključuje. To je jedna od manifestacija koja muzej ispuni posjetiteljima u velikom broju, a to je i cilj jer muzeji su davno prestali biti institucije koje su zatvorene većem broju ljudi. Pokazalo se da se na Noći muzeja, osim što naši sugrađani mogu dosta toga i naučiti, mogu se pritom dobro i zabaviti. Tu manifestaciju i mi naravno koristimo za promociju našeg muzeja u zajednici, pokazujemo što točno radimo i onima koji nisu česta muzejska publika na našim drugim događanjima. Na takvim događanjima naši sugrađani često spoznaju da možda i oni imaju nešto kod kuće što bi bio muzejski primjerak ili neko sjećanje vezano za naš grad koje vrijedi ispričati. U muzeju se uvijek nešto radi, a tijekom cijele godine prikupljamo predmete važne za lokalnu baštinu i povijest. Taj posao nikad ne prestaje.
Muzej nije samo čuvaonica starih stvari što ste već nebrojeno puta spominjali i u našem listu. No, u prikupljanju povijesne građe o Pakracu i Lipiku zasigurno ne zaostajete od drugih muzeja i tu bilježite napredak. Koliko imate evidentiranih eksponata te prepoznaju li i doniraju sugrađani predmete iz obiteljskih arhiva ili ukoliko nešto slučajno pronađu?
Povećan fond muzejskih predmeta
Da, nama se fond predmeta povećao što mi je izuzetno drago, a to govori da su i građani prepoznali važnost postojanja muzeja u gradu jer nam se javljaju i donose razne predmete iz obiteljskih arhiva ili jednostavno nam pričaju sjećanja vezana za Pakrac i tako pomalo slažemo mozaik povijesti našeg grada. Nama je uvijek izuzetno drago kada nam dolaze građani i ovim putem ih pozivam da slobodno dođu i kada nisu sigurni ima li nešto povijesnu vrijednost vezanu za prošlost Pakraca i okolice. Na samom početku rada muzeja građanima je bila nepoznanica što se to uopće radi u muzeju i teško je bilo početi u sredini koja nije imala tradiciju čuvanja i sakupljanja baštine, a danas je slika potpuno drugačija.
Tijekom godina uspjeli smo sačuvati niz predmeta i danas ih imamo više od tisuću. Predmete smo uspjeli sakupiti po zbirkama i ono što je jako važno uspjeli smo registrirati pet zbirki kao pokretna kulturna dobra i ona su pod zaštitom Ministarstva kulture; kulturno-povijesnu, etnografsku, školsku, zbirku razglednica i zbirku fotografija. To je izuzetno značajno jer je to prvi put da Pakrac ima na taj način zaštićena kulturno-povijesna dobra i te zbirke su od velike važnost za Pakrac i okolicu.
Koji su najvrjedniji čuvani eksponati u muzeju i uspijevate li restaurirati određene vrijedne predmete?
Nama su svakako najvrjedniji predmeti slavonski banovci čiji je povijesni značaj za Pakrac nemjerljiv. U muzeju ih trenutno imamo deset koje smo dobili kroz darovanja i otkupe, a većina ih je kovana u Pakracu što se prepoznaje po određenim oznaka na stražnjoj strani kovanice. Zatim tu bih istaknula i matricu za bakrorez koji je majstorski ceh obrtnika početkom 19. stoljeća naručio u Beču u svrhu tiskanja majstorskih diploma, a na kojem se nalazi najstarija poznata slika Pakraca, a neizmjerno su nam vrijedni i originalni nacrti Stjepana Golubića, jednog od najznačajnijih pakračkih graditelja, koji je projektirao neke od najljepših kuća u Pakracu početkom 20. stoljeća, između ostalog i kuću Grgurić čija je ruševina uklonjena, no za njenu neku možda buduću rekonstrukciju u muzeju postoje točni originalni nacrti kakva je bila sa svim secesijskim obilježjima po kojima je bila poznata.
Što se tiče restauracije, tu već postoji problem jer imamo dosta sakupljenih predmeta koji su u lošem stanju. U muzeju odradimo osnovno čišćenje i preventivnu zaštitu, no restauracija predmeta je kompleksan posao koji odrađuju stručnjaci i ona traži značajna financijska sredstva. Neke papirnate predmete uspjeli smo restaurirati u Državnom arhivu u Zagrebu, a trenutno je na restauraciji secesijski štednjak s početka 20. stoljeća iz nekadašnjeg hotela u Lipiku. Sva sredstva za restauraciju do sada smo dobivali iz Ministarstva kulture jer zaista se radi o prilično skupim zahvatima, a koji se moraju odraditi ukoliko želimo da se određeni predmeti izlažu.
Vaš rad uvelike prati Ministarstvo kulture. Koji su projekti odobreni za ovu godinu?
Na onim natječajima čiji su rezultati objavljeni prošli smo na dva, na području muzejsko-galerijske djelatnosti odobreno nam je 5.000 kuna za edukativne radionice za djecu te restauracije za koje smo dobili također 5.000 kuna upravo za štednjak koji sam spominjala. Kandidirali smo se za informatizaciju i nabavu muzejske opreme čije rezultate natječaja još čekamo. Svake godine pišemo i prijavljujemo se na natječaje i Ministarstvo kulture nam svake godine podupre neki projekt, bilo u stopostotnom ili nekom manjem iznosu. Kroz različite programe dobivali smo sredstva za izložbe, razna druga događanja, uspjeli smo donekle opremiti i našu čuvaonicu, prije nekoliko godina odobrena su nam sredstva i za sanaciju krova zgrade, a s takvom praksom redovitog javljanja na natječaje nastavljamo i dalje jer dobivena sredstva puno znače za razvoj našeg muzeja.
Prošle godine u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac pokrenuli ste hvalevrijedan projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe našeg kraja što je prepoznalo i Ministarstvo kulture. Možete li čitateljima približiti važnost projekta i nastavlja li se on i dalje?
To je vrlo vrijedan projekt nastao u suradnji s dvije gradske institucije o kojem smo razmišljali već godinama i mene osobno jako raduje što je i zaživio. Od Ministarstva kulture dobili smo sredstva za digitalizaciju materijala vezanog za zavičajnu povijest gdje je izrađen portal www.digi-pakrac.com na kojem svatko može vidjeti najzanimljiviju građu pakračke i lipičke povijesti. Na portalu su objavljeni brojevi nekadašnjeg Pakračkog vjesnika, muzejske fotografije, razglednice i nacrti te svi dosad objavljeni zbornici Povijesnog društva Pakrac-Lipik, a jedna rubrika posvećena je ljudima koji su gradili ovaj grad, a na neki način su zaboravljeni. Ono što je važno, stvorili smo bazu podataka na webu koja je važna za povijest ovog kraja, a to je bio i cilj - da svatko tko želi informaciju vezanu za prošlost grada može ju dobiti klikom na stranicu ili dolaskom u muzej. Prioritet nam je bio i zaštititi povijesnu građu od fizičkog oštećivanja jer su to uglavnom papirnati materijali, a ovim putem smo ga i najbolje prezentirali javnosti. Bitno je naglasiti da je to projekt koji traje, portal se samo nadopunjuje i ažurira i to je nešto s čim bismo trebali biti ponosni.
Jesenas su obavljena georadarska istraživanja starog grada na površini između zgrade Policijske postaje i gradske uprave što su zapravo prva arheološka istraživanja na našem području. Nakon objave rezultata vidljivi su očuvani ostaci starog grada. Koji su sljedeći koraci po tom pitanju?
Počela prva arheološka istraživanja
Ovo je zaista vrlo vrijedan projekt za Pakrac i raduje me što smo se maknuli s mrtve točke po pitanju arheoloških istraživanja. Vjerojatno mnogi građani trenutno ne doživljavaju i ne shvaćaju koliko je značajna činjenica da imamo srednjovjekovnu utvrdu u centru grada i da se malo gradova uopće može pohvaliti s takvim povijesnim bogatstvom. Nažalost, kroz povijest građani nisu sačuvali ostatke vanjskog zida utvrde i uspjeli su je skoro do kraja razrušiti. Ono što je ostalo nalazi se pod zemljom i to svega na već 30-ak centimetara dubine. Ono što najviše frustrira je činjenica da do sada na ovom pakračkom prostoru nije bilo sustavnih arheoloških istraživanja, na prostoru koji je bogat pretpovijesnim, rimskim i srednjovjekovnim lokalitetima i mi smo jednostavno crna rupa na arheološkoj karti Hrvatske. Ovo georadarsko istraživanje je prvo znanstveno i stručno istraživanje utvrde koje je pokazalo fenomenalne rezultate. Nađeni su ostaci velike branič kule, palače koja se nalazila unutar utvrde, nekadašnje kapelice, vide se ostaci nekih građevina o kojima nemamo zapisa, a negdje se najvjerojatnije nalazila i famozna kovnica novca o kojoj stalno pričamo. Grad Pakrac je prijavio projekt nastavka istraživanja starog grada na Ministarstvo kulture i nadam se da će možda već ove godine početi i prva prava iskapanja na ovom važnom lokalitetu. Uvjereni smo da će iskapanja pokazati fantastične nalaze i za Pakračane neprocjenjive informacije jer je utvrda srce grada, nešto iz čega je današnji Pakrac nastao.
Što znače arheološka istraživanja za muzej odnosno lokalnu zajednicu?
Naravno da ovi ostaci imaju povijesnu vrijednost, ali arheološka istraživanja donose nemjerljivu težinu kada se radi o kulturnom turizmu kojem težimo. Ne moram niti govoriti koliko je važno gostima koji dolaze, ali i Pakračanima, prezentirati povijest grada kakav je bio i njegove posebnosti na pravi i stručan način. To je nešto što se prepoznaje i izvan lokalne zajednice. Često je potrebno da nam dođe netko sa strane i da nam kaže na čemu mi doslovno hodamo i što imamo.
Kada nemamo papirnatih dokumenata vezanih za povijesnu baštinu, arheologija je znanost koja nosi spoznaje i dokaze. Dosad sačuvani primjerci su sve slučajni pronalasci. Pročitala sam intervju s arheologinjom Dubravkom Sokač koja je inače rodom Pakračanka, koja je izjavila da je „u Pakracu i Lipiku „ludnica“ pod zemljom“ aludirajući upravo na bogatstvo lokaliteta.
Nakon dugo vremena, što ste kao potrebu često isticali i na sjednicama Gradskog vijeća, dobili ste stručnu zaposlenicu u muzeju, arheologinju. Da li možemo očekivati i više terenskog istraživanja i dokumentiranja pakračke povijesti?
Novo zapošljavanje, više terenskog rada
Kada je pakrački muzej počeo s radom, kretali smo „od nule“ i već tada je bilo potrebno više stručnih zaposlenika koji će se baviti s raznim djelatnostima i jedna zaposlena osoba je stvarno bila malo. Sretna sam što sam napokon dobila kolegicu koja je pritom i arheologinja jer je upravo arheologija na ovom području bila najzanemarenija. Naravno da građani ubuduće mogu očekivati još više rekognisciranja terena pakračko-lipičkog područja, ali i arheoloških iskopavanja, naravno to su istraživanja koja zahtijevaju znatna sredstva. Nadam se da ćemo uz pomoć Ministarstva kulture prvo započeti sa istraživanjem starog grada. Već smo uspostavili kontakte s Institutom za arheologiju i Arheološkim muzejom u Zagrebu, ali i Odsjekom za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Htjeli bismo da se i stručnjaci iz ovih institucija uključe jer iskreno vjerujemo da su i njima ova istraživanja važna.
Muzej grada Pakraca kao ustanova je dugogodišnji član Muzejske udruge istočne Hrvatske na čijim skupštinama i događanjima redovito sudjelujete. Kakva je suradnja s drugim muzejima i gdje smo mi u usporedbi sa sredinama naše veličine u kojima djeluju muzeji?
Moram istaknuti da imamo jako dobru suradnju sa svim muzejima koji su članovi Muzejske udruge istočne Hrvatske. Razumljivo, najviše smo povezani s nama najbližim muzejima, primjerice Gradskim muzejom u Požegi koji nam je i pomoć u nekim projektima. Treba uzeti u obzir da smo mi jedan od najmlađih osnovanih muzeja za razliku od spomenutog požeškog koji djeluje već 90. godinu i to je teško nadmašiti i po broju predmeta i tradiciji općenito. No, trudimo se držati korak i iz godine u godinu u tome uspijevamo. Kako i mi u pakračkom muzeju sve više radimo, pronalazimo i dokumentiramo ta razlika se uvelike smanjuje. Mogu reći da smo s obzirom na veličinu grada i samog muzeja na zavidnoj razini. Muzeji da bi bili kvalitetni u predstavljanju lokalne povijesti ne trebaju biti grandioznih zdanja.
Često smo svjedoci kako muzej nije mjesto koje ljubiteljima kulture nudi samo izložbe, već smo se i mi novinari nebrojeno puta uvjerili kako u muzej dolaze vrtićanci i školarci na razne radionice, organiziraju događanja, muzej je postalo mjesto predavanja, kulinarskih izložbi pa i koncerata. Muzej je jedan od organizatora sada već poznatog Multipaka i drugih kulturnih događanja. Jeste li zadovoljni kako se muzej dosad isprofilirao u zajednici nakon svih ovih godina djelovanja?
Muzej mjesto susreta svih generacija
Moram priznati da jesam iako mislim da se uvijek može bolje. Kad se sjetim početaka, mogu reći da smo ipak daleko dogurali. Kada se osnivao muzej, imati samo zgradu i ime, ne znači puno. Kroz neko vrijeme uspjeli smo se nametnuti u zajednici kao jedan od važnijih čimbenika u kulturnom životu grada, ali i kao mjesto čuvanja baštine, povijesti i sjećanja ovog kraja. Puno projekata koje radimo su ustvari iskorak od uobičajene muzejske djelatnosti, upravo je Multipak jedan od primjera. Multipak je postao respektabilna kulturna manifestacija, čak više izvan Pakraca. U svojim aktivnostima nastojimo spojiti sve vrste umjetnosti, a da budu privlačne i zanimljive širem broju građana. Posebno smo se posvetili edukativnom radu s djecom, to nam je jako važno. One generacije koje nisu rasle s muzejom za nas su izgubljene i njih teško možemo educirati o važnosti lokalne baštine, ali djeci koja redovito posjećuju našu instituciju iz godine u godinu, njima možemo usaditi tu svijest i oni muzej doživljavaju kao mjesto učenja kroz igru, radionice ili neke druge zabavne aktivnosti. Iz toga svega svjetlo dana ugledali su i udžbenici zavičajne povijesti za osnovnoškolce, rekla bih jedinstveni u Hrvatskoj, koji ne bi nastali da nije našeg Povijesnog društva Pakrac-Lipik koji ima sjedište u našem muzeju i ta suradnja je svih ovih godina odlična. I na ovaj način djeca upoznaju grad u kojem žive jer mislim da nešto što stvarno dobro poznaješ, možeš voljeti i poštovati. Ovdje moram istaknuti i naše volontere kojih je sve više, a koji iz ljubavi prema gradu i povijesti dolaze kod nas i ovdje se okupljaju i vrlo često su upravo oni inicijatori nekih događanja. Jako sam sretna zbog toga jer naš muzej zato i postoji.
Osim sugrađana, posjećuju li muzej i gosti iz drugih gradova?
Naravno da posjećuju. U prošloj godini, uz pojedinačne posjete i organizirane dolaske, kroz muzej je prošlo oko 3000 domaćeg stanovništva i posjetitelja iz drugih gradova. Ta brojka svake godine raste jer svaka grupa koja dođe u Pakrac prvo dolazi u muzej i već ovdje dobivaju prve informacije o povijesti grada. Znaju nam doći posjetitelji koji iz nekog razloga borave u Pakracu i posjete muzej iz znatiželje. Dolaze nam posjetitelji svih dobnih skupina, od učeničkih ekskurzija, vojnika i umirovljenika, stoga stručno vodstvo kroz muzej prilagođavamo određenoj grupi.
S obzirom na povećanje dolazaka, planirate li uskoro i naplaćivanje ulaznica u muzej gostima i organiziranim grupama iz drugih gradova?
Odnedavno smo počeli naplaćivati ulaznice za dogovorene grupne posjete iz drugih gradova i njihova cijena je zbilja simbolična, 5 kuna po osobi za umirovljenike, djecu i studente dok je za ostale 10 kuna. To je tek simboličan prihod za stručno vodstvo i gosti uvijek imaju nešto zanimljivo za vidjeti. Ne planiramo naplaćivanje ulaznica sugrađanima jer je naša institucija svima njima otvorena i drago nam je kada ih dolazi u što većem broju. Zato i postojimo i nije nam svrha zarađivati na ulaznicama nego privući što više lokalnog stanovništva da posjećuje naša događanja.
Muzej grada Pakraca još uvijek nema stalni postav. Predstavlja li vam to problem u radu?
U planu postavljanje stalnog postava
Da, naš muzej još uvijek nema stalni postav, no kada nam dolaze organizirane grupe uvijek je u muzeju pripremljena neka izložba ili mogu vidjeti presjek predmeta koje smo sakupili, pa čak i one nama najvrjednije. Budući da smo s vremenom prikupili dosta arhivske građe i predmeta od lokalnog značaja polako se pojavljuje mogućnost formiranja stalnog postava. Ono što je problem jest prostor, jer onog trenutka kada postavimo stalni postav, gubimo prostor za povremene izložbe što nam je jedno od djelatnosti. Sve povremene izložbe koje organiziramo, a da su vezane za naš kraj, su zapravo priprema za stalni postav. Nama će u budućnosti ovaj prostor zasigurno postati premali, ali nama je svakako u planu formiranje stalnog postava. Tu treba naglasiti da je postavljanje stalnog postava danas puno više od fizičkog postavljanja predmeta u prostoriji, već on mora biti napravljen u suradnji s kustosom, dizajnerom i arhitektom i treba biti interaktivan i multimedijalan, a istovremeno jedinstven i poseban široj publici. Tako da je to obimniji posao koji nije jednostavan ako će se odraditi po pravilima struke i na pravi način, a nama nije cilj diletantski odraditi takav posao.
S obzirom da muzejska građa raste imate li sada problema s prostornim uvjetima?
Već pomalo imamo. Recimo čuvaonice su nam priručne prostorije koje smo mi u takve pretvorili i sada imamo problem s velikim predmetima budući da se takve prostorije nalaze na drugom katu, a i one se smanjuju kako nam se broj predmeta povećava.
Muzej grada Pakraca i ove godine 27. siječnja će se uključiti u obilježavanje Noći muzeja što se pokazalo kao jedna od posjećenijih manifestacija u gradu. Što pripremate ove godine?
Tema ovogodišnje Noći muzeja na razini Hrvatske su glazbeni velikani i glazba tako da će to biti večer posvećena ovoj umjetnosti. I naš muzej će biti otvoren od 18 do 1 sat iza ponoći gdje će građani moći vidjeti izložbu na kojoj predstavljamo razvoj glazbe u Pakracu i tu ćemo istaknuti ljude koji su zaslužni za glazbeni život u gradu, od najranijih povijesnih vremena do danas u suradnji s Osnovnom glazbenom školom Pakrac. Planiramo edukativnu radionicu za djecu, probat ćemo afirmirati i ples, a građani će imati prilike slušati i stare šlagere. U programu su najavljeni i koncerti, ne samo učenika Osnovne glazbene škole, već i drugih pakračkih glazbenika. Bit će tu još iznenađenja za građane, no ne želimo sve otkrivati već ovim putem pozivam sve da nas posjete na ovogodišnjoj glazbenoj Noći muzeja.
Na kraju se moram zahvaliti svima koji nas podržavaju i pomažu nam u radu, od Grada Pakraca, gradskih institucija, Gradske knjižnice Pakrac i Osnovne glazbene škole Pakrac s kojima redovito i jako dobro surađujemo do udruga, posebice Povijesnog društva Pakrac-Lipik, Turističke zajednice te nizu pojedinaca i volontera koji svoje vrijeme i rad nesebično žrtvuju za javno dobro.
- PIŠE: Pakrački List
- 722
Muzej grada Pakraca i ove godine 27. siječnja (petak) uključit će se u nacionalnu manifestaciju Noć muzeja čija je ovogodišnja tema posvećena glazbenoj umjetnosti i glazbenim velikanima gdje će građani moći uživati u programu sve do jedan sat iza ponoći.
Ova već tradicionalno odlično posjećena manifestacija započet će u 18 sati otvaranjem izložbe „Glazbeni vremeplov“ na kojoj će biti predstavljene najvažnije osobe i događanja koja su obilježila povijest glazbe u Pakracu. „Mislim da će ova izložba biti zaista zanimljiva, posebno starijim Pakračanima, jer ćemo predstaviti i podsjetiti na ljude za koje možda šira javnost nije čula, a obilježili su glazbenu umjetnost kako u Pakracu, tako i u Hrvatskoj poput Adele Kamenar, Pakračanke koja se cijeli život posvetila glazbenoj pedagogiji, a koja je praktički zaboravljena, zatim našeg Strahimira Bosnića, Franju Schneidera, maestra Milana Horvata i još mnoge druge“, naglasila nam je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca.
Od 19 do 20 sati bit će održana edukativna radionica za djecu, a od 20 sati bit će prezentirani i standardni plesovi u paru, pa će građani imati prilike u muzeju i zaplesati.
Za one starije, od 21 do 22 sata bit će održana slušaonica starih šlagera, a od 22 sata najavljeni su koncerti Osnovne glazbene škole u Pakracu, ali i mnogih drugih skupina koje danas djeluju u Pakracu. Kako je dodala Hihlik, pripremljena su i druga glazbena iznenađenja za posjetitelje koje do same Noći muzeja ne žele otkrivati.
I ove godine tijekom večeri svi posjetitelji moći će razgledati muzej ratne i vojne povijesti u staroj Gradskoj vijećnici, a uz ples i dobru glazbu, kuhano vino i prezentacija lokalne gastronomije bit će nezaobilazni dio i ove pakračke Noći muzeja.
