- PIŠE: Pakrački list
- 818
Ministarstvo hrvatskih branitelja i Grad Pakrac organiziraju javnu tribinu „Programi i projekti Ministarstva hrvatskih branitelja vezani za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata te članove njihovih obitelji“ koja će se održati u petak, 5. travnja s početkom u 18 sati u Gradskoj vijećnici – kurija Janković.
Na tribini će se raspravljati o sljedećim temama:
- predstavljanje novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji i tumačenja vezana za primjenu zakona;
- zdravstveni programi i preventivni zdravstveni sistematski pregledi hrvatskih branitelja;
- preventivne aktivnosti u cilju zaštite zdravlja i kvalitete življenja hrvatskih branitelja i
stradalnika Domovinskog rata;
- programi rehabilitacije;
- pravna, socijalna i psihološka pomoć;
- mogućnosti školovanja, zapošljavanja i sl.;
- korištenje Javnih ustanova Veteranskih centara Ministarstva hrvatskih branitelja u Daruvaru, Petrinji, Sinju i Šibeniku i Smještajno-rehabilitacijskoj ustanovi Doma hrvatskih veterana u Lipiku.
- PIŠE: Pakrački list
- 828
Piše: Jelena Hihlik
Povodom Dana grada Pakraca u Muzeju grada Pakraca otvorena je izložba pod nazivom „Pozdrav iz Pakraca“ na kojoj je po prvi put predstavljena izuzetno vrijedna muzejska zbirka starih razglednica prikupljana od samog početka osnivanja muzeja 2005. godine.
Razglednice predstavljene na izložbi pakračke su, ali prikupljene s različitih strana Europe i svijeta kamo su bile odašiljane tijekom dugog razdoblja u kojem je slanje razglednica bilo izuzetno popularno. Danas se sve manje koriste i šalju, stoga je ova izložba i pokušaj da se ovaj način komunikacije ponovno potakne i popularizira. Razglednica je jedan od baštinskih fenomena koji je zajednički svim hrvatskim pa tako i slavonskim gradovima i gradićima ali i mjestima i selima koja su kroz izdavanje malih kartonskih, slikovnih dopisnica ovjekovječili, čitav niz povijesnih prikaza i prizora naselja. Prema Hrvatskoj enciklopediji „razglednica je dopisna poštanska karta sa slikom, fotografijom, crtežom, reklamom“. Najčešće pravokutni komad debljeg papira ili tanjeg kartona bio je namijenjen za pisanje i slanje poštom bez omotnice. Unatoč tome što je zaista teško utvrditi nastanak prve razglednice za komercijalnu uporabu, danas je prihvaćena činjenica kako je prva razglednica nastala u Austriji i poslana je 1. listopada 1869. Ovaj datum obilježava se i kao Svjetski dan razglednice. Na samom početku razvoja razglednice s prednje je strane bio otisnut poznati motiv (fotografija, crtež itd.) uz mjesto za pisanje poruke. Kasnije je slika u potpunosti zauzela prednju stranu ove popularne dopisnice, dok se na poleđinu seli prostor za pisanu poruku primatelju, adresu i naravno poštansku markicu. Nakon različitih dimenzija početnih dopisnica odnosno razglednica, ubrzo su propisane i dimenzije, najveća dozvoljena bila je 9 x 14 cm te najmanja dozvoljena 7 x 10 cm. Razglednice su dugo bile jedan od omiljenijih načina komunikacije, a slale su se uglavnom s različitih putovanja.
Nama su razglednice izuzetno vrijedan povijesni dokument o izgledu grada i njegovim mijenama od kraja 19. stoljeća pa sve do današnjih dana. Za grad poput Pakraca koji je svoje zlatno razdoblje u graditeljskoj aktivnosti doživio upravo u zlatno doba razglednica (kraj 19. stoljeća do 1918.) ovo je bilo vrlo važno. Prva i najstarija pakračka razglednica vjerojatno je izdana 1898. godine – dosada na stariju od ove još nismo naišli. Za povijesno izučavanje ovo je dvojak materijal, sa slikovnim i pisanim sadržajem. Slikovni sadržaj vrlo je vrijedan povijesni dokument izgleda grada, a pisani dio često nam pruža vrijedne informacije o kulturi ophođenja i komunikacije, ali i o nekim važnim povijesnim trenucima našeg grada koje iščitavamo iz ispisanih poruka. Pakračke razglednice otiskivane su u nekoliko lokalnih tiskara, ali i u nekim stranim, odnosno tiskarama van Pakraca. Najpoznatije tiskare u Pakracu bile su one Dane Singera i braće Filipović, dok se kao izdavači spominju još tiskara J. Zoričića i papirnica Gjure N. Mirića. Velik dio ove zbirke danas su i razglednice Pakraca koje nam je u lipnju 2021. poklonio kolekcionar i rođeni Pakračanin Damir Gross. Točno 126 njegovih sakupljenih, vrlo vrijednih razglednica danas je pohranjeno u muzejskoj zbirci razglednica te je ovo svakako najveća i najvrjednija donacija starih razglednica našoj ustanovi.
Razglednice su se pokazale i iznimno korisnima u vrlo osjetljivom i teškom razdoblju obnove grada nakon Domovinskog rata. Urbana jezgra zadobila je ogromne štete koje je nakon rata trebalo sanirati, a zaštićene dijelove povijesne jezgre rekonstruirati i restaurirati u izvornom obliku. Ovdje su pri obnovi često upravo stare razglednice bile izvorom podataka stručnjacima, konzervatorima i arhitektima, budući da su na temelju njih uspjeli obnoviti i u izvornom obliku rekonstruirati veći dio gradske kulturno-povijesne jezgre. Vrijeme interneta i SMS-ova polako je istisnulo ovaj način komunikacije, ali ljudi još uvijek s posebnim ushićenjem primaju i šalju razglednice, a postoji i sve više projekata za njihovu popularizaciju. Jedan od njih je i postcrossing, internetski projekt namijenjen za razmjenu razglednica s drugim ljudima iz cijelog svijeta. Svaki korisnik koji pošalje jednu ili više razglednica nekom drugom korisniku u svijetu (adrese se dobiju slučajnim odabirom računala) dobije onoliko razglednica koliko je poslao, od nekog drugog korisnika. Izložba „Pozdrav iz Pakraca“ predstavlja jedinstvenu šetnju ulicama starog Pakraca kroz male, ali zaista vrlo vrijedne razglednice koje slikovno i tekstualno vrlo rječito pričaju o nekim prošlim, već gotovo zaboravljenim vremenima.
- PIŠE: Pakrački list
- 833
Iz pakračkog Komunalca obavještavaju nas kako njihova blagajna do kraja ovog tjedna više neće raditi. Ukoliko namjeravate izvršavati uplate prema društvu Komunalac d.o.o., u narednim danima to možete učiniti u pošti, FINI ili banci.
Od sljedećeg ponedjeljka, 8. travnja, blagajna će raditi u uobičajenom radnom vremenu, a za sva dodatna pitanja slobodno se javite, poručuju iz Komunalca.
- PIŠE: Pakrački list
- 1503
U razdoblju od 29. ožujka do 1. travnja u šumskom dijelu u blizini mjesta Gornja Šumetlica, uslijed jakog vjetra došlo je do prenošenja žara s neugašenog otvorenog ložišta na trupac i prenošenja otvorenog plamena na drvenu staju u vlasništvu Hrvatskih šuma, a koja je u potpunosti izgorjela.
Izvor: PU požeško-slavonska
- PIŠE: Franjo Delač
- 2864
Bilatelarnim dogovorom koji su parafirale županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević, a koji su odlučile objaviti upravo na Uskrsni ponedjeljak kao poklon građanima Pakraca, odlučeno je da Pakrac od iduće godine postaje sjedište županije, koja će se tako ubuduće zvati Pakračko-slavonska županija.
Odlučile su time vlastitim primjerom učiniti našu županiju pionirom, donijevši odluku o izmještanju administrativnog sjedišta izvan najvećeg gradskog središta na prostoru županije, a po naputku koji je nedavno izdalo Ministarstvo regionalnog razvoja. „Tendencija naputka je administrativna decentralizacija Hrvatske, a prvi korak u tom smjeru upravo je izmještanje sjedišta županija u manje gradove. Županica Jozić i ja u dogovoru sa županijskim i gradskim vijećnicima odlučili smo biti među prvima koji će povući ovakav potez, kako bi se pokazalo da i naša županija može biti vodeća u reformama“, poručila je gradonačelnica Blažević.
Nekoliko faktora utjecalo je na odabir Pakraca kao novog sjedišta županije. Iza grada je jedno dinamično investicijsko razdoblje u kojemu su odrađeni brojni zahvati kojima je gradska infrastruktura funkcionalno i vizualno obnovljena te će nakon dovršetka projekta Svijet graševine i završne obnove Spahijskog podruma biti ostvareni svi preduvjeti za preseljenje ureda Županije upravo u novoobnovljene prostore tog reprezentativnog zdanja.
Županica Jozić objasnila je i dodatne razloge zašto je odabran upravo Pakrac. „U Pakracu možemo svjedočiti primjerima dobre prakse po pitanju uključivanja žena u najviše instance upravljanja gradom i gradskim institucijama, a upravo i to je jedna od preporuka Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova. Pakrac naime ima gradonačelnicu, a žene su i na čelu većine gradskih institucija. Smatramo kako je to pravi način za uključivanje žena u procese odlučivanja i formiranja politika na izvršnim razinama, a upravo Pakrac i njegovi rezultati pokazuju da je to put koji bismo svi trebali slijediti“, zaključila je županica.
Eto, nakon svih pobrojanih žena na čelnim mjestima, Pakrac će tako dobiti još jednu, i to ni manje ni više nego – županicu. Čak i oni najoptimističniji nisu se mogli nadati ovakvom razvoju situacije, a Pakrac svakako očekuju uzbudljiva vremena. Najavljeno je kako će se primopredaja županijske nadležnosti održati na svečanoj ceremoniji za godinu dana, 1. travnja 2025. godine. Iz neslužbenih izvora doznajemo kako bi ubrzo nakon Pakraca sjedište županije mogao postati i Daruvar, jer nedavno su otvoreni pregovori između Bjelovarsko-bilogorske županije i daruvarske Gradske uprave.
- PIŠE: Pakrački list
- 1310
Piše: župnik Jozo Zorić
Ima jedna lijepa i poticajna priča koju ste možda negdje pročitali: Jednog dana pauk je razgledao svoju novu mrežu, obišao ju uzduž i poprijeko te nakon dužeg i detaljnog razgledavanja ustanovio kako je za nju potrošio previše materijala. Smišljao je kako uštedjeti da bi mu život bio ljepši i ugodniji. Danas bismo rekli, u duhu novih, često puta konfuznih riječi, racionalizirati i poboljšati proizvodnju. Gledao pauk ima li što suvišno i ustanovio da ima jedna nit koja vodi izravno gore. Pauk gleda i razmišlja kako mu ova nit prema gore nije toliko važna i od nje nema nikakve koristi te je odluči ukloniti. Pauk je to i učinio, prekinuo je tu okomitu nit prema gore, ali u tom trenutku raspadne se cijela mreža.
Živimo u vremenu u kojem se preferira ovaj paukov stil življenja da se nit prema gore prema Bogu drži suvišnom te se ona kida, a posljedica tog čina je odbacivanje svega što oblikuje čovjekovu savjest i dimenzije duha svjesnosti prolaznosti u putu prema vječnosti. Slavimo Uskrs, najslavniji i najveći dan za svakoga od nas tko vjeruje u Krista, najsnažniju nit prema vječnosti, prema Bogu. Ta nit poveznice između neba i zemlje raskrižje je prošlosti i budućnosti, kamen zaglavni na granici onoga što je prošlo i onoga što nikada neće proći, kako je u jednoj uskrsnoj poruci kazao naš papa Franjo.
Zapitajmo se ovog Uskrsa ima li taj događaj vjere ikakvo značenje i sadržaj za moju egzistenciju i moj pogled na čovjeka i svijet ili smo ga sveli na folklor šarenih jaja i kuhane šunke? Izgradimo svoj vjernički stav i opredjeljenje koje je nadahnjivalo vjernike tolikih stoljeća da u događaju Uskrsa obnove i žive svoju vjeru u stvaran događaj Uskrsnuća. Razmišljamo li o riječima koje ćemo jedni drugima uputiti ovih dana: Sretan Uskrs? Kratka rečenica i čestitka, ali njome se svjedoči vjera u Isusovo uskrsnuće, a njome se i drugima želi da postignu uskrsnuće, da jednom po uskrsnuću mrtvih budu spašeni.
Zato nam to tako lijepo objašnjava pokojni kardinal Franjo Kuharić: Koliko puta ponovljena čestitka! Nebrojeno puta u prošlosti, sadašnjosti , a bit će i u budućnosti, dok on ne dođe (1. Kor 11,26). Izgovarajući tako bogate i sadržajne riječi Sretan Uskrs svjesni smo te niti i poveznice prema Bogu. Radi se o najvećem događaju koji je sam Bog izveo nadpovijesno u ljudskoj povijesti!
Toliki događaji ljudske povijesti su nestali, a događaj Uskrsnuća je pečat Božji na puninu Božje objave, Božjeg djelovanja i Božjeg razgovora s čovjekom kroz povijest spasenja koja je iznad svih ljudskih prolaznih povijesti. Što tražite Živoga među mrtvima? Nije ovdje nego uskrsnu! (Lk 24, 5). Tim riječima povjerujmo i čuvajmo ih te ne kidajmo svoju životnu i vjerničku nit prema gore u snazi, dimenziji i radosti Uskrsnuća.
Slaveći na Uskrs Kristovo Uskrsnuće slavimo i dan našeg uskrsnuća kojime smo postali sugovornici sa svojim Spasiteljem s kojim osobno razgovaramo i u vjeri životne niti prema njemu rastemo. Slaveći Uskrs obnovimo svoju vjeru i budimo istinski svjedoci vlastitog duhovnog uskrsnuća, jer nismo djeca smrti i prolaznosti nego djeca života i vječnosti. Neka nas radosna vijest Uskrsnuća istinski zahvati kao životna nit i neka se osjeti i vidi u našem životu i načinu kako se ophodimo jedni prema drugima.
U ovom vremenu straha i nespokoja neka nam Uskrsli osvijetli naše životne staze. U tom duhu svim župljanima župe Pakrac i svim ljudima dobre volje želim sretan i blagoslovljen Uskrs!