- PIŠE: Pakrački list
- 1123
- PIŠE: Franjo Delač
- 2662
Jučerašnjim sajmom i koncertom Opće opasnosti koji su održani na pakračkoj šetnici i službeno je završeno obilježavanje Dana grada 2024. Organizatore je poslužilo vrijeme koje je „izdržalo“ te su izlagači, posjetitelji i ljubitelji županjskih rokera ipak ostali na suhom.
Na sajmu udruga koje je organizirala Turistička zajednica Grada Pakraca povodom obilježavanja Dana Grada, na gradskoj šetnici svoje je proizvode izložilo 37 udruga i OPG-ova iz čitave kontinentalne Hrvatske, od Osijeka do Zagreba. Bilo je tu nakita i bižuterije, rukotvorina, oslikanih boca, umjetnina, a izlagali su se i konzumni proizvodi poput medova i rakija. Osim toga, Udruga „Hrvatska žena“ Prekopakra pobrinula se za kolače, koji su za sve posjetitelje bili besplatni. Nešto „konkretnije“ moglo se pojesti na štandu Društva Mađara Pakrac koji su hranu pripremali na licu mjesta.
Za dobru atmosferu u popodnevnim satima zadužen je bio glazbeni sastav „Posagana“. U sklopu sajma izložen je i asortiman za najmlađe s raznim igračkama i balonima, a mogle su se kupiti i fritule, palačinke, kokice te napitci kakve djeca najviše vole.
Koncert Opće opasnosti okupio je brojne Pakračane i na najbolji mogući način zaključio ovogodišnju proslavu Dana Grada Pakraca.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1033
Dvorište kurije Janković bilo je danas mjesto održavanja još jedne likovne kolonije u organizaciji Turističke zajednice grada Pakraca na koju se odazvalo 11 slikara amatera s područja Pakraca, Lipika i Daruvara.
U dobrom raspoloženju i uz ugodno druženje praćeno lijepim vremenom, raznim tehnikama nastajale su slike čija je tematika uglavnom vezana uz Grad Pakrac i njegove prirodne ljepote, ali bilo je i nešto portreta i apstraktnih motiva. Uz slike koje su nastale na današnjoj koloniji, slikari su donijeli i neke svoje ranije radove, a sve one krasit će zidove Hotela Pakrac, doznali smo od voditeljice pakračke turističke zajednice Gabriele Sabo Seleši.
Prva likovna kolonija u Pakracu organizirana je 2016. godine povodom 760 godina Grada, na inicijativu pakračke slikarice amaterke Milke Nemet koja je, kao i većina lokalnih slikara učlanjena u daruvarsku likovnu grupu. Kako nam je istaknula gospođa Nemet, Daruvar je umjetnički grad, ali i u Pakracu ima amaterskih slikara, samo su samozatajni i uglavnom slikaju unutar svoja četiri zida pa je stoga ova kolonija prava prilika da se dogodine pridruže i pokažu sugrađanima svoje likovno umijeće.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1573
U prepunoj pakračkoj sportskoj dvorani sinoć su se ponovo okupili roditelji, bake, djedovi i ostali sugrađani na tradicionalnoj priredbi „Poklon mome gradu“ koji su došli podržati svoje najmlađe, vrtićarce i školarce, ali i one nešto starije, koji su kroz plesne i pjevačke točke demonstrirali svoj trud, rad i zalaganje tijekom godine.
„Ovogodišnja je priredba posvećena obilježavanju 135 godina smrti Ivana Kukuljevića Sakcinskog, odnosno nešto više od 180 godina od njegovog prvog govora na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru s jasnim pozivom na uvođenje hrvatskog jezika u škole i u javni život. A s obzirom da je Hrvatski sabor po prvi put u povijesti 1. veljače ove godine donio Zakon o hrvatskom jeziku bilo je više nego opravdano sjetiti se lika i djela Sakcinskog“, započeli su članovi glumačke skupine Kulturno prosvjetnog društva „Sloga“ sinoćnji program koji je pod vodstvom Dubravke Špančić, kao i svake godine bio zanimljiv, zabavan i poučan.
U skladu s temom, večer pjesme i plesa otvorio je zbor Osnovne glazbene škole Pakrac Pjesmom Hrvata iz davorije Dimitrija Demetera iz daleke 1842. godine koju je uglazbio Vatroslav Lisinski, poznatiju kao Prosto zrakom ptica leti. Slijedili su nastupi Pakračkih mažoretkinja, mališana Dječjeg vrtića Maslačak, plesnih skupina i školskog benda pakračke osnovne škole, Komornog orkestra Češke besede Prekopakra te Plesnog kluba Dolce. Pohvala ide i za veselu proljetnu pozornicu s prizivom na vrijeme života Sakcinskog.
Posjetitelje je pozdravila gradonačelnica Anamarija Blažević zaželjevši svima sretan Dan Grada uz zahvalu izvođačima koji su zajedno sa svojim učiteljima, odgojiteljima, voditeljima dali Gradu najljepši poklon. „Svake godine nagrađujemo i darujemo one koji su pokazali svoje znanje i umijeća na raznim natjecanjima. Hvala svima koji pripremaju djecu, jer oni ne predstavljaju samo sebe, svoju školu i učitelje nego i roditelje i naš Grad Pakrac“, rekla je gradonačelnica te najboljim učenicima i nastavnicima osnovne i srednje škole podijelila nagrade za njihove uspjehe na županijskim i državnim natjecanjima ostvarene prošle godine. Donosimo popis nagrađenih.
I. učenicima, pojedinačno
A) područna (regionalna) natjecanja prvo mjesto;
Osnovna škola braće Radića Pakrac
DELIŠIMUNOVIĆ ŠIMUN geografija, hrvatski jezik, povijest
LUCIĆ PAULA geografija, hrvatski jezik
PERIĆ HANA talijanski jezik
ŽUŽINJAK MATEJ tehnička kultura
Srednja škola Pakrac
BABOJELIĆ NINA njemački jezik
BALEŠIĆ MISLAV matematika
DOMINIĆ HRVOJE latinski jezik
DOŠLIĆ LUKA engleski jezik
MILEK FRAN povijest, hrvatski jezik, biologija
NEMETH KRISTINA njemački jezik
ORZES DONATELA njemački jezik, talijanski jezik
TOMIĆ BORNA kemija
B) državna natjecanja prvo mjesto
Srednja škola Pakrac
ŠAPIĆ MLADEN fotografija, Domijada
C) državna natjecanja treće mjesto
Osnovna škola braće Radića Pakrac
ZEDNIK LOVRO informatika
Srednja škola Pakrac
BILMEZ LAURA keramika
ŠUNDALIĆ JOSIP osnove kineziologije
II. grupe učenika
1. regionalna natjecanja prvo mjesto
Osnovna škola braće Radića
Blažević Slavica, Butlar Magdalena, Matičić Jana, Matičić Iva, Hihlik Dorotea, Ćasić Noella, Fider Tena, Pišonić Lucija, Papušek Inna, Lucić Paula, Melani Kadežabek i Valerija Suknajić - rukomet -djevojčice
Jurišić Patrik, Lapaš Deni, Višić Matija, Brtan Luka, Grgić Niko, Žužinjak Matej, Bošnjaković Franko, Karivan Stjepan, Lucić Damjan, Lopar Noa, Lapaš Tin, Dabić Mile, Kesten Marko, Branković Ivan i Knežević Bartol -rukomet -dječaci
Srednja škola Pakrac
Hana Basarić, Dea Pranjić, Nika Čelec, Nina Babojelić, Zrinka Hihlik, Josipa Grgić, Melani Čihak, Marija Domitrović, Lorena Lenić, Ema Žlof, Ana Vondra, Tara Čelec i Nika Lopar -rukomet ženski
Hana Basarić, Gabriela Djokić, Josipa Grgić, Maja Gašpić, Maja Svjantko, Ena Bandalo – badminton ženski
Stjepan Hrvaćanin, Patrik Komljenović, Ivano Kukla i Gabriel Vidović – badminton muški
2. državna natjecanja prvo mjesto
Srednja škola Pakrac
Ivano Kukla, Gabriel Vidović, Stjepan Hrvaćanin, Patrik Komljenović - badminton muški
Hana Basarić, Gabriela Djokić, Josipa Grgić, Maja Gaspić - badminton ženski
Luka Veber, Vinko Šnajder, Mladen Šapić, Lana Oljača, Ana Kovačić, Patrik Komljenović, Stjepan Hrvaćanin, Hana Basarić - scenski izraz
3. državna natjecanja drugo mjesto
Srednja škola Pakrac
Ema Peharda, Ella Rupčić, Petra Abramović, Karla Perli, Ana Vidović - plesni izraz
III. prosvjetnim radnicima – mentorima
Osnovna škola braće Radića Pakrac
Bakarić Vlatka, informatika
Hodak Filip, geografija
Lucić Anđelko, tjelesna i zdravstvena kultura
Nemet Vesna, hrvatski jezik
Nenadović Lneniček Martina, hrvatski jezik
Pahoki Mihalik Sandra, geografija
Puškarić Marija, talijanski jezik
Zanetti Nikolina, likovna kultura
Srednja škola Pakrac
Ančić Vesna, biologija
Grgić Vilim, odgajatelj
Grčević Marina, osnove kineziologije
Križan Branko, povijest
Mandir Marica, hrvatski jezik
Marić Branka, odgajatelj, likovni odgoj
Ogrizek Luka, odgajatelj
Puškarić Marija, talijanski jezik
Radanović Mira, kemija
Rožman Barbara, latinski jezik
Ruškan Simić Katarina, odgajatelj
Stokić Katarina, odgajatelj
Španjić Tanja, hrvatski jezik
Šteković Dragičević Zvjezdana, engleski jezik
Tomašević Željko, matematika
Tomić Ljerka, tjelesna i zdravstvena kultura
- PIŠE: Franjo Delač
- 1082
U kojoj je ulici smještena gradska uprava? Navedite ime biciklističkog kluba iz Pakraca. Po kojem je drveću poznata aleja koja vodi uz Crkvu UBDM do dječjeg vrtića na Kalvariji? Navedite naziv građevine, poznatog gospodarskog objekta iz 18. st., izgrađenog u podnožju strmog uspona prema Kalvariji koji je sačuvan do danas te se trenutno obnavlja i bit će dom novoj knjižnici i muzeju – primjeri su pitanja na koja su svoje odgovore imali ponuditi mladi natjecatelji i natjecateljice u današnjem, šestom po redu učeničkom kvizu „Volim svoj grad“ koji je povodom Dana Grada Pakraca održan u Gradskoj vijećnici kompleksa Janković.
Učenici petih razreda Osnovne škole braće Radića Pakrac odabrali su po petero predstavnika svojih razreda koji su branili njihove boje u ljutom okršaju znanja između četiri razredna odjeljenja. Nagrada za pobjednike nije bila za baciti – odlazak na pizzu i u kino svih učenika iz pobjedničkog razreda. Najviše znanja, spretnosti i umješnosti pokazali su predstavnici 5.b., čime su razveselili sebe i kolege iz svojih klupa, a istovremeno razočarali ostale vršnjake.
Natjecanje je organizirao i proveo provjereni učiteljsko/knjižničarski tim u sastavu Filip Hodak (povijest/geografija), Vlatka Bakarić (informatika) i Anita Pavlečić (knjižničarka).
- PIŠE: Franjo Delač
- 893
Sinoć je u Kuriji Janković, a u organizaciji Gradske knjižnice Pakrac, gostovao Miro Gavran, hrvatski književnik i predsjednik Matice hrvatske. Gavran se okupljenima predstavio kroz razgovor s moderatoricom, ravnateljicom Pakračke knjižnice, Monikom Lucić Fider, a kasnije je odgovorio i na nekoliko pitanja iz publike.
„Pokazalo se sinoć koliko je Miro Gavran godinama čitan i slobodno smijemo reći – voljen u našoj knjižnici i gradu, a raduje i činjenica kako je sinoć bilo i puno uglavnom čitateljica i iz drugih gradova i mjesta. Količinu srdačnosti i dobre energije kojom je sinoćnje književno druženje bilo ispunjeno teško možemo prepričati. Od kazališta, preko razgovora o književnosti, povezanosti i uspjehu izvan granica Hrvatske, priče o novom romanu „Portret duše“ za koji inače kod nas postoji lista čekanja, izazovima u kojima danas živimo, odnosu prema pisanju, stvaranju sjajnih ženskih likova, neizostavnoj Matici hrvatskoj – sve su to teme koje smo sinoć otvorili“, riječi su kojima je ravnateljica Lucić Fider opisala druženje tijekom ove književne večeri.
Govorio je Gavran o svojim knjigama, o procesu njihovog nastanka te kako ih on doživljava i proživljava dok ih stvara. Lucić Fider između ostaloga upitala ga je o svojevrsnoj „duhovnoj trilogiji“ iz književnikovog opusa, romanima Judita, Krstitelj i Poncije Pilat te je li strahovao u vezi toga kako će otvaranje duhovnih tema biti prihvaćeno.
„Bit ću iskren, kad sam 2000. godine napisao Juditu, koja je izašla u veljači 2001., nisam mislio da će doživjeti evo već 14. izdanje i 13 prijevoda, od Pariza do Petrograda, a i sljedeća dva romana povijesno-biblijske tematike, Krstitelj i Poncije Pilat također su ostvarila velik uspjeh. Svi mi, bili vjernici, ateisti ili agnostici, imamo potrebu baviti se duhovnim pitanjima, kao što imamo potrebu i za materijalnim, jer sastavljeni smo i od duha i duše i materije, htjeli mi to priznati ili ne. Romane su čitali i ljudi koji nisu kršćani, imao sam dobre reakcije od ateista, muslimana. Kad bi to bili romani koji su zanimljivi samo onima koji su vjernici, onda bi to bilo neko promidžbeno štivo. U tim mojim biblijskim romanima ima priča o revolucionaru koji želi srušiti Rimsko carstvo, pa priča o obiteljskim odnosima, ima seksualnih epizoda, duhovnih spoznaja. Roman mora obuhvatiti totalitet života i mora biti višedimenzionalan“, rekao je Gavran.
Iz publike je stiglo pitanje o Zakonu o hrvatskom jeziku te o tome koliko je Gavran kao predsjednik Matice hrvatske, koja je Zakon i inicirala, zadovoljan njegovim konačnim tekstom.
„U Matici hrvatskoj razgovarali smo o tome koje teme smatramo bitnima da bismo unaprijedili njezino djelovanje. U igri je bilo više ideja, ali gotovo svi su smatrali važnim upravo donošenje Zakona o hrvatskom jeziku. Složio sam 10 točaka sa željama mojih Matičara. Dva dana nakon tiskovne konferencije, 10. siječnja 2022., krenuli su napadi, međutim mi smo odlučili da na njih nećemo odgovarati. Na stolu smo imali prijevode 15 Zakona o jeziku iz drugih država, a neposredno prije nas, takav je zakon donijela Ukrajina. Svi građani Hrvatske mogli su dati svoje primjedbe i sve su one uzete u obzir. Na koncu cijele priče dogodilo se nešto predivno, jer Zakon je u Saboru prošao s 95 glasova, zbog čega smo iznimno zadovoljni“, zaključio je Gavran.
Na kraju prenesimo zahvale ravnateljice Lucić Fider koje prvo idu u smjeru publike, kojoj je poručila kako su nadmašili i najoptimističnija očekivanja. Zatim se zahvalila ekipi iz Mozaik knjige za čijim se knjigama sinoć stvorio pravi red, a naposljetku naravno i Miri Gavranu, „na dolasku u naš grad i tome što je na najbolji mogući način s nama obilježio Dan grada Pakraca i vratio nam vjeru u moć i ljekovitost čitanja, književnosti i umjetnosti“.
