nenasilna komunikacija

Ove školske godine u OŠ Braće Radića provedene su različite aktivnosti za učenike u sklopu preventivnog projekta „Nova prijateljstva obogaćuju“, a koje završavaju stručnom edukacijom za učitelje razredne i predmetne nastave te stručne suradnike. Dvodnevna edukacija dio je programa osnovne razine nenasilne komunikacije Centra za nenasilnu komunikaciju Zagreb po metodi Marshalla Rosenberga. Voditeljica Sanjica Ćaćić Hećimović, potpredsjednica zagrebačkog Centra za nenasilnu komunikaciju, istaknula je kako je ovo prvi puta da se ovakva edukacija provodi u osnovnoj školi jer dosad su zainteresirani polaznici dolazili k njima u Centar. Iako je tema poznata, učitelji su zadovoljni jer je rad radionički i iskustveni, a edukacija povećava razredničke kompetencije učitelja za rad s učenicima, s ciljem sprječavanja nasilja u školi.

„Za nas je ovo povijesni trenutak zato jer je nenasilna komunikacija po modelu Marshalla Rosenberga rasprostranjena po cijelom svijetu. U Europi je nezamislivo da učitelji i svi oni koji rade s ljudima, a posebno s djecom, nisu prošli ovaj model. Iako radimo u Centru i dolazi nam puno učitelja, zahvalna sam psihologinji Nataši jer je prepoznala i prvi put u Hrvatskoj dovela nenasilnu komunikaciju u školu“, otpočela je voditeljica Ćaćić Hećimović.

Objašnjava kako je metoda „rođena“ 1970-ih godina kad se Marshall Rosenberg, inače klinički psiholog, krenuo baviti pitanjem zašto su neki ljudi suosjećajni i u teškim situacijama, dok su drugi zbog boje kože ili zbog imena i prezimena ili krive riječi spremni posegnuti za nasiljem. Zapitao se što je u suštini toga, jer ako znamo da smo svi rođeni kao suosjećajna bića i da je to zapravo naša prirodna datost, zbog čega onda dolazi do sukoba i konflikata?

Vođen tom mišlju, razvio je nenasilnu komunikaciju kroz model četiri koraka, gdje se fokusiramo na opažanje, osjećaje i potrebe te razvijamo empatiju i iskreno izražavanje. To je alat koji je vrlo jednostavan, lako primjenjiv i upotrebljiv kako u obiteljskim odnosima, tako i na globalnim, političkim razinama. Podloga je medijacijama i rabi se u cijelom svijetu. Voditeljica je dodala kako će učitelji u ovoj školi dobiti praktičan alat kojim će moći prevenirati konflikte, vršnjačko nasilje i slične neželjene pojave.

„Osnove nenasilne komunikacije traju dva dana, taj program polaznicima daje alat koji zatim mogu primjenjivati, a moguće ga je i produbljivati, pa tako imamo intenzivne edukacije koje traju po 15 dana, kao i tematske edukacije orijentirane na konkretne teme, ali srž modela su četiri koraka koja učimo u ova dva dana“, kaže voditeljica.

nenasilna komunikacija voditeljice

Nataša Major i Sanjica Ćaćić Hećimović

Nataša Major, školska psihologinja, dodaje kako je cilj postići da učitelji razredne i predmetne nastave, bez obzira na to jesu li razrednici ili ne, povećaju svoje kompetencije i vještine. Važno je znati kako reagirati u situaciji nasilja, kako razgovarati, kako izbjeći takve situacije, kako razgovarati s djecom, roditeljima, kolegama. „Primjećuje se općeniti porast tenzija, negativnog razmišljanja, puno je više nasilja. U školi dosta radimo na tim predmetnim programima i ulažemo u različite edukacije kako bi se učitelji i stručni suradnici osjećali sposobnije, vještije i znali se lakše nositi s takvim situacijama. Ako oni kroz svoj rad uspiju prevenirati nasilje, time postaju modeli djeci koja preko njih mogu promatrati kako se rješavaju kritične situacije, kako reagirati, objasniti, razgovarati“, kaže psihologinja.

Dodaje kako nam ovaj program pomaže osvijestiti način na koji razgovaramo. „Osvještavamo svoje misli, ono što vidimo, što opažamo, što u tom trenutku osjećamo, koje su moje potrebe, što radim – dakle, osvještavamo proces, jer ako smo ga svjesni, onda možemo promijeniti nešto, možda neku sitnicu, kako bi taj proces bio bolji, a time u konačnici stvaramo bolje odnose“, dodaje Major.

Ćaćić Hećimović potvrdila je važnost osvještavanja koje je ključno, jer nijedan ovdje prisutan pojedinac za sebe ne bi rekao je nasilan, dok istovremeno nismo svjesni koliko svojim riječima i postupcima možemo djelovati nasilno. „Osvješćujemo što nekom drugom mogu biti okidači, jer iako nemamo takvu namjeru, naše ponašanje ipak može biti okidač nekome da počini nasilje ili da se osjeti napadnutim“, dodaje.

Voditeljica je pohvalila brojnost polaznika. „Baš sam radosna i zahvalna jer vidim koliko su učitelji visokomotivirani. Ovo je za njih besplatna edukacija na koju nisu morali doći. Imaju slobodno, već je počeo godišnji i onda vam dođe 17 ljudi“, rekla je. Pridodala je i kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji svijest o tome što je nenasilna komunikacija, premda se ti programi provode u cijeloj Europi, uključujući susjedne Sloveniju i BiH. Dobru posjećenost protumačila je kao potvrdu toga koliko im je nenasilna komunikacija potrebna i koliko im je teško nositi se sa situacijama koje su iz godine u godinu sve zahtjevnije.

Psihologinja Major za kraj je napomenula kako je ovo već treća višednevna edukacija u ovoj školskoj godini. Prva, dvodnevna, bavila se poticanjem čitanja, a odrađena je u suradnji sa Slovencima, u okviru Erasmus projekta. „Zatim smo imali trodnevnu edukaciju u cilju osvještavanja brige za mentalno zdravlje djece „Pomozi Da“ i sad zaključno ovu dvodnevnu o nenasilnoj komunikaciji. Mislim da dosta radimo na edukacijama i na uključivanju, poticanju ljudi da rade na usavršavanjima“, zaključuje psihologinja.