- PIŠE: Pakrački List
- 1086
Zakašnjeli zimski vremenski uvjeti koji su sinoć došli na naše područje najviše straha izaziva kod voćara. Kako nam je rekao Drago Skalnik, voćni cvjetovi, ali i plodovi veličine lješnjaka koji su prisutni na kajsijama i breskvama su sada vlažni i ako se ostvare prognoza da će noćas temperatura otići u minus, mogli bi doći do njihovog smrzavanja što bi moglo ostaviti katastrofalne posljedice, slične lanjskima kada je 26. travnja mraz i izuzetno niske temperature kod većine voćara gotovo u potpunosti obrao urod. Najgore je, kaže Skalnik, što su voćari nemoćni, odnosno ne postoji preventiva kojim bi umanjili štetu već se mogu samo nadati da temperature zraka neće otići u minus. Posljedice ovog povratka zime voćari će saznati za nekoliko dana kada prođe hladni val i kada bi voće trebalo nastaviti uobičajene vegetativne aktivnosti za ovo doba godine.
U strahu su i ratari. Vlaga je bila potrebna kako za ozime kulture tako i za ovoproljetnu sjetvu. No ne pogoduju im ovako niske temperature i hladan vjetar, a najugroženije je uljana repica koja je u cvatu te proljetos zasađena šećerna repa koja je isklijala. Niske temperature ne pašu niti jesenas zasijanim žitaricama, kaže Željko Viboh, direktor „Poljoprivrede“ Lipik. Kao i kod voćara i ratari će znati učinak ove vremenske nepogode nekoliko dana nakon što prođe ovaj hladni val.
U „Poljoprivredi“ je sjetva prekinuta. No, kako su s njom počeli rano, već je zasijano polovina predviđenih površina pa ovaj prekid od nekoliko dana nije problem.
Pakračka nadcestarija sinoć je morala ponovo pokrenuti zimsku službu. Kako nam je rekao njen voditelj Zdravko Svjetličić ralica je sinoć čistila na Bučju gdje su izmjerili 15 do 20 centimetara snijega, kako to pokazuje i fotografija koju nam je poslao čitatelj snimljenu jutros u zaseoku Veliki Budući, a morali su ponovo to područje proći i danas prijepodne. Prema njihovoj prognostičkoj službi noćas su moguće mjestimično temperature i do -2 stupnja Celzijusa što bi za posljedice moglo imati mjestimične poledice pa će ceste biti „posoljene“.
Zimsku službu je morao djelomično pokrenuti i gradski komunalni pogon pa je jutros bager otišao čistiti nerazvrstane ceste koje služe za prometnu komunikaciju mještanima psunjskih i papučkih zaseoka, rekla nam je Marija Čar, voditeljica odsjeka za stambene i komunalne poslove Grada Pakraca.
Kako nas je jutros izvijestio Županijski centar 112 zimski vremenski uvjeti u travnju nisu prouzročili veće poteškoće u prometu niti u opskrbi energentima i vodom i osim zbog redovnih poslova održavanja sva komunalna infrastruktura funkcionira normalno. No to se ne može reći i za pakračku tržnicu koje danas gotovo da nije niti bilo.
- PIŠE: Pakrački List
- 1012
Danijela Kiš, stručni specijalist ekonomije, od 2008. godine zaposlena u pakračkoj poreznoj ispostavi je nova ravnateljica Gradskog društva CK Pakrac. Nakon raspisanog javnog natječaja nju je na tu dužnost sinoć imenovao Gradski odbor CK Pakrac. Ona je dobila 4 glasa, protukandidat Krunoslav Kelemen tri, a preostala dva kandidata niti jedan.
U nastavku postupka imenovanja D. Kiš treba dobiti suglasnost Glavnog odbora HCK iz Zagreba.
Dosadašnji ravnatelj Danijel Pavlović je na tu dužnost imenovan prošle jeseni i počeo ju je obnašati 1. siječnja ove godine. No podnio je ostavku koja stupa na snagu 30. travnja, pa bi D. Kiš četverogodišnji mandat trebala započeti 1. svibnja.
U izborima za upravna tijela GD CK Pakrac provedenim ove zime, izabrana je za potpredsjednicu Odbora.
- PIŠE: Pakrački List
- 1031
Predstavnici mjesnih odbora na jučerašnjoj su redovnoj koordinaciji s gradonačelnicom Pakraca Anamarijom Blažević, njenim zamjenikom Goranom Labusom te gradskim službenicima Marijom Čar, voditeljicom odsjeka za graditeljstvo i Sašom Lapašom, pročešljali problematiku lokalnog karaktera svojstvenu nadležnostima mjesnih odbora. Osim skromnih pojedinačnih zahtjeva koji se odnose na čišćenje putnih jaraka, intervencije na mjesnom ili vatrogasnom domu, zajednička poveznica većine bila je stanje lokalnih cesta ili putova koje su unatoč redovitom održavanju i dalje, naročito za proljetnih kišnih dana, u relativno lošem stanju. Krivnja za to - iz usta odbornika s rubnih dijelova grada - svaljuje se na šumarijske kamione i njihove kooperante koji lokalne ceste, po njihovim riječima, prekomjerno koriste za izvlačenje drvne mase pa uslijed tereta dolazi do sjedanja friško saniranih cesta ili putova. Nisu zaboravili istaknuti i dobru volju od šumarijske strane jer je u nekoliko navrata nasipan i zanovljen oštećeni put ili cesta s njihove strane, no i dalje je to u nesrazmjeru pa su odbornici tražili dodatnu angažiranost i posredovanje gradskih čelnika po tom pitanju. Goran Labus koji najčešće i komunicira s MO istočnog dijela grada je rekao da je s ravnateljem pakračke Šumarije Damirom Haslom nekoliko puta razgovarao o toj problematici i naišao na dobru volju i razumijevanje, no problem će se morati rješavati na višim šumarijskim instancama.
Od ostale problematike - rješenje kanalizacije će biti objedinjeno skorom aglomeracijom, a ono čime su pojedini odbornici ogorčeni su i sve češće divlje deponije građevinskog materijala koje niču preko noći. Treba li intervenirati komunalni redar ili prijaviti nepoznatog počinitelja nije do kraja razjašnjeno, a rješenje je ponudila gradonačelnica Blažević koja je najavila uvođenje noćnih kamera na tajnim lokacijama. Za zemljane radove Blažević je kao jedan vid pomoći spomenula gradski bager koji je svakodnevno na terenu i MO ga mogu maksimalno koristiti.
„Pakracu gravitiraju 42 naselja i imamo više od 800 kilometara nerazvrstanih cesta, a novca onoliko koliko imamo. To raspoređujemo na najbolji mogući način i vjerujte da ne možemo sve. Zadovoljna sam s radom mjesnih odbora, komunikacijom, ali i vlastitom angažiranosti mještana koji mnoge radove odrađuju samoinicijativno. Grad sudjeluje s materijalom, mještani radom i na taj nam način omogućuju znatne uštede na čemu vam i ovim putem zahvaljujem. Neke zahtjeve koje imate nećemo moći ispuniti jer jednostavno morate znati da određene intervencije ovise i o broju stanovnika koji žive na tom području“, rekla je gradonačelnica Blažević.
- PIŠE: Pakrački List
- 1191
Način na koji je uzgoj hrane za ljusku prehranu povezan s gladi u svijetu, klimatskim promjenama, potrošnjom vode, krčenjem šuma i mnogim drugim aspektima zagađenja okoliša te kako svaki pojedinac može pridonijeti očuvanju okoliša bile su neke od tema interaktivne radionice naziva „Zelenom prehranom protiv klimatskih promjena“. Radionica je dio projekta „Gea oprosti“ kojeg organizira Palijativni tim Lipa, a posjetitelje je s temom i problematikom upoznala nutricionistkinja Marina Kušan Hadžić ispred Centra za poboljšanje kvalitete življenja i razvoj ljudskih vrijednosti.
Objašnjena je spona između masovne industrijske proizvodnje hrane koju danas konzumiramo i utjecaja na čovjekovo psihičko i fizičko zdravlje, ali i planet na kojem živimo. Kušan Hadžić je ponudila zdrave i maštovite recepte kojima bismo mogli zamijeniti dosadašnje i svome tijelu i duhu učiniti uslugu. Pored teoretskog dijela predavanja i jedinstvene prilike postaviti konkretno pitanje nutricionistkinji i dobiti isto takav odgovor, prisutni su mogli vidjeti kako volonteri Centra na licu mjesta pripremaju „jelovnik klimatskih promjena“. S obzirom na to, naučili su kako pripremiti paštetu od graha i slanutka, domaći seitan i smoothie od kakaa i koprive, a degustirati su se mogli i burgeri od ječma, seitan-palenta kebab, kokos kuglice, energetske bombe i voda od melise i limuna. Ilustracije radi, hrana na stolu bila je pripremljena od kilograma ječma, a dostatna za četrdeset osoba.
[caption id="attachment_9523" align="aligncenter" width="900"]
OLYMPUS DIGITAL CAMERA[/caption]
- PIŠE: Pakrački List
- 994
Vlada RH je prošlog tjedna raspisala lokalne izbore koji će se održati 21. svibnja.
Državno izborno povjerenstvo je raspisalo kalendar aktivnosti iz kojeg proizlazi da službene radnje započinju 21. travnja. Tada ćemo kao prvu aktivnost saznati sastav gradskih izbornih povjerenstva koja će biti zadužena za provođenje svih izbornih aktivnosti i radnji na lokalnoj razini. To će ujedno biti i dan kada službeno započinje rok za zaprimanje kandidacijskih lista i kandidatura u nadležnim izbornim povjerenstvima koje će se zaprimati do ponoći 4. svibnja.
Nakon toga izborna povjerenstva imaju rok od 48 sati za objavu pravovaljano predloženih kandidacijskih i zbirnih lista.
Svi obrasci za postupak kandidiranja bit će dostupni na internetskim stranicama Državnog izbornog povjerenstva i u prodavaonicama Narodnih novina počevši od 21. travnja.
Na području Grada Pakraca izbori će se provoditi kroz četiri glasačka listića i isto toliko biračkih kutija za sve birače, odnosno dvije dodatne za birače srpske nacionalne manjine: za liste za gradsko vijeće i županijsku skupštinu (dvije kutije), gradonačelnika i njegovog zamjenika (1 kutija), župana i njegove zamjenike (jedna kutija), a birači srpske nacionalne manjine dodatno će birati zamjenika gradonačelnika iz redova svoje manjine, odnosno zamjenika župana iz redova svoje manjine.
Pravo na predlaganje kandidacijskih lista za gradska vijeća, odnosno pojedinačnih kandidata za gradonačelnike i njegove zamjenike imaju političke stranke, odnosno grupe birača, takozvane nezavisne liste odnosno nezavisne kandidate. Za gradove veličine od 5 do 10 tisuća stanovnika za listu je potrebno sakupiti 180 potpisa, odnosno 250 potpisa za gradonačelnika. Na obrasce za prikupljanje potpisa birača, potpis mogu dati samo birači koji imaju prebivalište u jedinici u kojoj se provode izbori pri čemu jedan birač može podržati potpisom više kandidata/lista.
Na listi, bilo stranačkoj ili nezavisnoj, mora biti najmanje 40 posto žena što znači da lista za Gradsko vijeće Pakraca mora imati najmanje 6 žene. Lista s manje žena od tog broja je pravovaljana, ali nositelj kandidature plaća visoku financijsku kaznu.
Za razliku od posljednjih lokalnih izbora 2013. godine na ovima pravo birati i biti biran, osim hrvatskih državljana, imaju i državljani zemalja Europske unije ako imaju prijavljeno prebivalište na području Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački List
- 1346
Krajem ovog mjeseca Viadukt bi trebao doći na gradilište u Šumetlicu što bi trebao biti nastavak gradnje akumulacije za naš regionalni vodovod, vjerojatno najvrijednijeg pojedinačnog objekta ikada građenog na pakračkom području. Tu potvrdu nismo uspjeli dobiti službeno niti u Hrvatskim vodama niti u Viaduktu, već je riječ o neslužbenim najavama koje su nam rekle da do 15. travnja Viadukt ima obvezu Hrvatskim vodama dostaviti planirani kalendar aktivnosti nakon čega bi trebala započeti izgradnja ili bolje reći nastaviti jer je na akumulaciji početa gradnja u dva navrata.
Ideja stara 40 godina
Ideja o izgradnji brane koja bi stvorila ogromno akumulacijsko jezero datira iz sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su obavljena prva ispitivanja tla i mjerenje izdašnosti vode. U osamdesetima se pristupilo izradi prvih planskih dokumenata koje je krajem tog desetljeća rezultirala prvom građevinskom dozvolom. Sve je zaustavio rat, a građevinska mehanizacija i radnici Kamen-Ingrada su krajem devedesetih godina započeli prve betonski radove. Kako je riječ o zahtjevnom tehnološkom i graditeljskom kompleksu, pokušat ćemo uz pomoć Idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole dočarati njegove osnovne objekte i funkciju koja će u potpunosti promijeniti pejzaž dijela krajolika neposredno iznad Gornje Šumetlice.
Kamen-Ingrad je krajem devedesetih godina izgradio temeljni ispust, dvoetažni kanal dimenzija po etaži 4,4 x 2,5 metra, međusobno odvojenim horizontalnim armirano-betonskim cijevima koji će u konačnosti u potpunosti biti potopljen akumulacijskim jezerom, a služit će u gornjem cjevovodu za zahvaćanje vode potrebne za vodoopskrbu, a u donjem za transport viška vode i osiguravanje vode potrebne za biološki minimum u potoku Šumetlica nizvodno od brane. Temeljni ispust će biti u potpunosti potopljen, a vidljiv će ostati samo ogromni toranj koji završava iznad vode koji ima u sebi upravljačku mehaničku funkciju za temeljni ispust. Zbog toga je kroz njega brojnim stepenicama moguće hodati, a kako se nalazi podalje od obale potrebno je izgraditi pristupni pješački most s četiri luka koji će biti položeni na stupcima raspona 16,5 metara i završavati s dvije pješačke staze širine jednoga metra.
Osnovni i najvažniji objekt cijele akumulacije je nasuta brana od kamenog materijala s glinenom jezgrom čije nalazište postoji na udaljenosti od 270 metara uzvodno od brane. S druge pak strane, za kameni materijal projektant preporuča upotrebu jalovine kamenoloma nizvodno od brane udaljenog 3,6 kilometara o čemu se tek trebaju dogovoriti vlasnik, tvrtka Kip i izvođač Viadukt. Stručni proračuni kažu da će za njenu izgradnju biti potrebno 360.000 kubnih metara materijala što je laički rečeno oko 18.000 ogromnih kamiona koji mogu voziti 20 kubika. Dužina brana u kruni je 175 metara, a pri dnu oko 200 metara. Njena visina je 42 metara, a u kruni je široka 7 metara Međutim, njena ukupna širina obuhvata, gledajući u odnosu na akumulirano jezero, kao ni nizvodno od njega je oko 250 metara pri čemu se najprije gradi predbrana visine 10 metara radi smanjivanja pritiska vode na glavnu branu te još postepeno desetke metara pada od krune brane nizvodno. Sama kruna brani bit će izgrađena stotinjak metara od najbližeg sadašnjeg objekta vodozahvata – taložnice, koja, kao i drugi objekti na sadašnjem vodozahvatu ostaju u funkciji.
Gledajući nizvodno od potoka, zahvatna građevina (toranj) i temeljno ispustište s prilaznim mostom bit će izgrađena uz desnu obalu jezera i strane brane, a lijevo će biti izgrađen, laički rečeno, kroz branu još jedan tunel osposobljen za ispust vode. Riječ je o takozvanom sigurnosnom tunelu koji bi na visini od oko 34 metra od krune brane ispuštao vodu u vremenima nepredviđeno visokog vodostaja koji bi opet završavao u potoku nizvodno od brane. Na tom mjestu je predviđena i čuvarska kućica cijele akumulacije, Radi toga, na mjestu gdje će izgradnjom brane biti zatvorena sadašnja tvrda šumska cesta koja ide iz Gornje Šumetlice prema Vodostaju i dalje prema Brezovom Polju skroz do Nove Gradiške, ranije je već napravljeno cestovno čvorište. Jedan kraj ide na istok preko izgrađenog mosta i penje se uzbrdo asfaltnom cestom dužine oko 800 metara. Nakon toga zalazi u šumu i nastavlja se novoizgrađenom tvrdom šumskom cestom i nakon daljnjih oko 4,2 kilometara ponovo izlazi na sadašnju cestu prema Vodozahvatu. Obilaznica i most su izgrađeni prije desetak godina i na to je utrošeno oko 4,5 milijuna kuna. To je prometna obilaznica oko jezera, iz sigurnosnih razloga onemogućavanja zagađenja poprilično udaljena i ona će za najmanje tri kilometra produžiti postojeći cestovni pravac.
Na jezeru nema rekreacije
Na istom raskrižju, samo na drugu stranu, na zapad bit će izgrađena nova asfaltna cesta dužine oko 700 metara kojom će vozila neophodna za tehničko funkcioniranje imati pristup kruni brane i čuvarskoj kućici. Posjetitelji će automobil morati parkirati na parkiralištu na križanju radi čega je već otkupljena i srušena jedna privatna kuća, te će do krune brane moći doći jedino pješke. Posjetitelji mogu doći samo do krune brane i vidjeti jezero. Nikakva aktivnost tipa kupanja, veslanja, ribolova ili nešto četvrto u jezeru i oko njega nije dozvoljeno, čime se sprečava eventualno onečišćenje vode.
Samo akumulacijsko jezero će se prostirati na površini od oko 17 hektara. U dužini će se pružati na udaljenost od 1050 metara od krune brane, završavat će bez ikakve nove brane samo na temelju konfiguracije tla, nedaleko sadašnjeg vodozahvata regionalnog vodovoda Šumetlica. Nepravilnog je oblika i u najširem dijelu bit će široka 450 metara, pri čemu će njeni gabariti, osim kod same brane biti prirodni teren koji pada prema brani, dakle osim kamene zaštitne obloge debljine jednog metra, nema posebno izgrađenih obala koje će ostati prirodno pošumljena, ali će prije akumuliranja vode biti posjećena sva drveća u tom prostoru. Veći dio toga Hrvatske šume su već posjekle pa se na okolnim brdima može prema ostacima panjeva dočarati buduća razina vode, dok je ostalo neposječeno drveće u zoni vodozahvata, što je u vlasništvu Hrvatskih voda, što će ukloniti izvođač. Na pokosu jezera je predviđeno zatravnjivanje humusa te sadanja čak 30.160 sadnica kupina koje su dobre za učvršćivanje tla. Jezero neće biti ograđeno, životinje će imati slobodan pristup. Isto tako voda u jezeru neće biti ničim tretirana pa će sve postepeno u njemu razviti uobičajeni biljni i životinjski svijet.
Interesantan je i sustav zahvaćanja vode koji je napravljen tako da se voda ne zahvaća u gornjih 15 metara dubine radi zagrijavanja i prisutnog životinjskog svijeta, a voda se zahvaća iz srednjih 17 metara dubine, potom opet ne iz najdubljih pet metara radi taloženja.
Izgradnja akumulacije predviđa uređenje obalnog utvrdnog zida kamenom u potoku nizvodno od brane u dužini od oko 300 metara, ali i zahvate na potocima uzvodno od akumulacije na kojima će se uz sadašnje tri izgrađene pregradne brane izgraditi se još 42 koje imaju funkciju štiti jezero od bujičnih nanosa kamena i šljunka. Koliko se tog materijala nakupi godinama, vidljivo je uzvodno od sadašnjeg vodozahvata gdje se nalaze poveće hrpe tog materijala nakupljenog samo na ove tri brane.
Postoji još cijeli niz laicima nerazumljivih manjih, većim dijelom nevidljivih objekata poput slapišta, bučnice i sličnog naziva. Uglavnom obilazak terena i listanje podeblje dokumentacije uz stručno tumačenje ostavlja dojam da je riječ o puno većem i kompleksnijem graditeljskom zahvatu nego što to laik uopće može pojmiti.
Sigurnost za selo maksimalna
Brana će biti izgrađena svega nekoliko stotina metara od prvih kuća u Gornjoj Šumetlici. Naš stručni vodič tvrdi da nema straha od bilo kakvog urušavanja. U samoj jezgri brane će biti ugrađeno više sigurnosnih sustava uz pomoć kojih računalo registrira svako eventualno kretanje i promjenu u jezgri brane. Jednako tako dva odvodna sustava su dovoljno za propuštanja eventualnih viškova vode u akumulaciji, a sustav predbrane amortizira bilo kakav valni udar pa straha od urušavanja ili plavljenja nema. Isto tako s pravilnim održavanjem njen rok trajanje je neograničen.
Završetkom akumulacije stvorit će se količine vode koje će jamčiti stabilnost opskrbe svih 365 dana u godini što sada nije slučaj u tjednima na kraju ljeta. Vode će biti dovoljno i za upotrebi u industriji, primjerice navodnjavanja poljoprivrednog tla.
Omogućit će se kontroliranje bujica koje nastaju u vrijeme obilnih kiša po okolnim potocima i bez ikakve kontrole dolaze u korito Pakre. Isto tako, osigurat će se takozvani biološki minimum nizvodno od akumulacije u potoku Šumetlica što sada nije slučaj i u vrijeme našeg obilaska Šumetlica je radi zahvaćanja vode za potrebe vodoopskrbe nizvodno bila gotovo presušena.
Do jezera još pet ili šest godina
Rok izgradnje ovog objekta u koji je unazad 30-tak godina uloženo, što kroz istražne radove, što kroz projektiranje, što kroz dva napravljena objekta, više od 20 milijuna kuna i prema prihvaćenoj ponudi još će trebati uložiti više od 90 milijuna kuna, je 3 godine. Nakon toga još dvije ili tri godine, zavisno o godišnjim hidrološkim prilikama će trajati akumuliranje vode. No sve to vrijeme sadašnji sustav opskrbe vodom neće biti ugrožen jer je mjesto sadašnjeg vodozahvaćanja poprilično udaljeno od samog radilišta brane, a čak niti u budućnosti neće biti u zoni jezera tako da će biti moguć njegov ostanak u funkciji i nakon dovršetka akumulacije.
Akumulacijom će upravljati Hrvatske vode, a upravljački dio bit će smješten u sadašnjem objektu u kojem se nalazi filter stanice koje će i u buduće raditi istim režimo uz nastavak upravljanja od tvrtke Vode Lipik.
