- PIŠE: Pakrački List
- 1299
Što to rade planinari, kako se snalaze u prostoru, koliko prehodaju i kako se pri tome ponašaju doznali su danas učenici petih razreda Osnovne škole braće Radića iz Pakraca u sklopu jednodnevne terenske nastavi organizirane kroz suradnju škole i Planinarskog društva Psunj iz Pakraca.
„Terenska nastava osmišljena je i dogovorena s pakračkim planinarima jer aktivno dopodne obuhvaća segmente nastave iz četiri školska predmeta. Tjelesni odgoj zastupljen je kroz kretanje po šumi, geografiju pronalazimo kod snalaženja i orijentacije u prostoru, građanski odgoj se prepoznaje u ponašanju učenika u grupi, dok su priroda i društvo zastupljeni sami po sebi“ , kratko nam je razloge odabira Omanovca kao destinacije pojasnio Krešimir Hihlik, jedan od nastavnika i voditelja terenske nastave.
Nastavu je odradilo devedesetak učenika raspoređenih u dva školska dopodnevna programa, a domaćin djeci bili su pakrački planinari. Uz to što su petašima, kratkim izletom po šumi, pojasnili orijentaciju i snalaženje po kartama, upoznali su ih i s kompletnom planinarskom opremom te im pokušali dočarati samu bit planinarstva i na taj način možda pridobiti ponekog novog člana ovog sve masovnijeg oblika rekreacije.
Prema riječima Hihlika petim je razredima ovo prvi od najmanje dva dana terenske nastave predviđene programom kroz školsku godinu, dok je drugi predviđen za svibanj naredne godine kada bi trebali u posjet Nacionalnom parku Risnjak.
- PIŠE: Pakrački List
- 1000
Dr. Veljko Đorđević, psihijatar i ravnatelj Zagrebačkog instituta za kulturu zdravlja, njegova zamjenica psihijatrica dr. Marijana Braš, dr. Jadranka Pavić, pročelnica Katedre za zdravstvenu njegu Zdravstvenog veleučilišta te novinar Glasa Koncila Vlado Čutura jučer su obišli zgradu psihijatrije u Pakracu kako bi se upoznali s detaljima akcije evakuacije pakračke psihijatrije u Domovinskom ratu.
Kako nam je rekla dr. Marijana Braš, povod ponovnom dolasku u Pakrac nakon sudjelovanja na obilježavanju 25. obljetnice evakuacije pakračke psihijatrije, jesu prvi koraci budućeg projekta, između ostalog, i knjige svjedočanstava o evakuaciji duševnih bolesnika iz pakračke bolnice gdje bi se istaknula hrabrost branitelja i zdravstvenih djelatnika.
„Želja nam je da se o toj akciji kao najboljem primjeru psihijatrijske etike bez granica čuje, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, da na taj način pomognemo i potaknemo da se nešto napravi i po pitanju same zgrade psihijatrije odnosno da se iz nečeg tužnog i potresnog napravi nešto pozitivno“, istaknula je dr. Braš dodajući kako je jedan od planova da se ova akcija i ovi prostori unesu kao predmet terenske nastave za studente Medicinskog fakulteta i edukacije budućih liječnika psihijatara.
I dr. Veljko Đorđević istaknuo je zatečenost činjenicom da je o tome ostalo vrlo malo zapisanog nazvavši ovu akciju koja se dogodila u večer 29. rujna 1991. epopejom čovječnosti, ne samo u našem Domovinskom ratu. „Zato bi se medicinska etika trebala predavati iz Pakraca, sa mjesta najhumanijeg podviga branitelja i zdravstvenog osoblja, akcije nezapamćene u svjetskim razmjerima“, dodao je dr. Đorđević.
U obilazak zgrade pakračke psihijatrije goste iz Zagreba poveli su medicinska sestra Olja Zelić koja je govorila o teškoćama života unutar zidina bolnice posljednjih dana pred evakuaciju koje su pacijenti i osoblje proveli pod stalnom četničkom paljbom s minimalnim količinama hrane i vode, dok je Josip Huška, jedan od sudionika same akcije, ispričao tijek transporta pacijenata od kojih su mnogi bili nepokretni ili polupokretni.
Tom prilikom je gradonačelnica Anamarija Blažević istaknula i postojanje planova za napuštene objekte stare bolnice odnosno prenamjenu u studentski dom i zdravstveni studij.
- PIŠE: Pakrački List
- 988
Jedna od naših najvećih prednosti kada govorimo o turizmu je nezagađen okoliš i ljepota prirode i u tom smislu takva turistička ponuda doživljava sve veću afirmaciju, a veliki pomak je napravljen i po pitanju turističke promidžbe Pakraca. O potencijalima razvoja turističke djelatnosti, kvaliteti ponude i planovima za turističku budućnost razgovarali smo s Gabrielom Sabo Seleši, voditeljicom ureda Turističke zajednice Grada Pakraca.
Od studenog prošle godine naslijedili ste dugogodišnjeg prethodnika Zvonimira Milera. Kako ocjenjujete to razdoblje? Koje ste projekte preuzeli, a koje inicijative trenutno provodite?
Posao voditeljice ureda preuzela sam 1. studenog prošle godine, a prije toga sam odradila pripravničku praksu u Gradu Pakracu gdje sam usko surađivala oko organizacija gradskih manifestacija s gospodinom Milerom i koji me je na neki način uveo u posao na što mu se zahvaljujem. Odlična suradnja je ostala i danas budući da je on vlasnik putničke agencije, jedine na području Pakraca, putem koje nam dolazi velik broj gostiju, a to je izuzetno važno za našu lokalnu zajednicu. Bilo je to za mene prvenstveno razdoblje prilagodbe, ali i nastavka već uhodanog rada Turističke zajednice. Nastavili smo se redovito javljati na natječaje Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, bili organizatori ili suorganizatori raznih događanja u gradu, radili na osmišljavanju novih turističkih ponuda, a neke od njih smo ove godine i realizirali. Od Hrvatske turističke zajednice smo ove godine dobili 15.000 kuna za postavljanje dvojezičnih info tabli ispred pakračkih sakralnih objekata, a drugi grad smo u Hrvatskoj koji je postavio takozvane Kiss spot table čija je ideja je da parovi dijeljenjem fotografija nastalih na tri atraktivne lokacije u gradu ujedno i promoviraju grad pomoću zajedničke stranice na Instagramu. Sada već polako planiramo događanja povodom Adventa u Pakracu.
Kada govorimo o turističkoj ponudi Grada Pakraca, što to ona u biti jest i ima li pomaka i uvođenja novih usluga?
Raznovrsna ponuda na malom prostoru
Kod nas je prednost u tome što na malom prostoru imamo mogućnost raznolike ponude. Naš najjači adut su prirodne ljepote, nezagađenost prirode, turizam koji se bazira na sportu, rekreaciji, mogućnost relaksacije na čistom i svježem zraku te ponuda domaćih autohtonih proizvoda, hrane i pića. To je velika ponuda na „dohvat ruke“, a gledajući globalno turisti su sve zahtjevniji i više nije dovoljno ponuditi sunce, more i krevet već i dodatne popratne sadržaje. Mi ih svakako imamo i pokušavamo uvoditi i nove.
Što je kod nas okosnica turističke ponude i koji su to turistički potencijali koji se kod nas mogu razvijati?
Već sam nešto spomenula i u prethodnom pitanju. Kada nam dolaze gosti prvo ustanovimo žele li aktivni ili pasivni oblik turizma i tada ponudu prema tome kreiramo. Jedna od novih ponuda na našem području je off road vožnja po šumskim predjelima, jedan oblik avanturističkog turizma, koja već privlači goste iz Nizozemske, Finske i Italije, a tu su naravno i biciklizam, planinarenje, lovni i ribolovni turizam koji je konstantno u porastu, što nadopunjuje aktivni oblik odmora. Drugi pak gosti traže mirniji odmor, pa im nudimo razne manifestacije, obilazak kulturne baštine u gradu prvenstveno naših muzeja i ponudu autohtonih gastronomskih proizvoda. Okosnica ponude je svakako Planinarski dom Omanovac oko kojeg se vrti glavnina sportsko-rekreativne ponude, ali imamo i tri naša izletišta, Etno park Čantalo, izletište Matkovac i izletište Da-bar, na koja redovito dolaze posjetitelji, što domaći, a što strani. Prednost je u tome što naša turistička ponuda nije sezonska i ne moramo se bazirati samo na ljetne mjesece, nego turizam možemo ponuditi kroz sva četiri godišnja doba.
Pakrac je prepoznat kao mjesto čiste prirode i sportsko-rekreativne ponude. Postoji li mogućnost razvijanja i kulturnog turizma s obzirom na postojanje dva muzeja i općenito bogatu povijest grada?
Ponudu kulturnog turizma već imamo. Možemo biti ponosni na činjenicu da kao mali grad imamo dva muzeja, Muzej Grada Pakraca i Muzej vojne i ratne povijesti, koji se svojim eksponatima i izložbenim primjercima nadopunjuju i turistima nude priču i povijesnu baštinu grada. Ttreba istaknuti da se do sada u ovoj godini posjetitelji i jednog i drugog muzeja broje u tisućama. S jedne strane imamo prezentaciju vojne i ratne povijesti, posebno vezano uz Domovinski rat, a gradsku muzej nudi raznovrsniji sadržaj, od etnografske zbirke i prapovijesne zbirke do postava različitih gostujućih izložbi. Najavljena arheološka istraživanja starog grada samu će ponudu kulturne baštine našeg grada podići na višu razinu i to bi zaokružilo povijesnu priču o banovcu i kovnici novca i nadam se što skorijem njihovom nastavku. Posebno me veseli, a imamo i takva iskustva, što su mladi zainteresirani za vojnu povijest jer je ona sama po sebi atraktivna. Domovinski rat je naša baština i povijesna činjenica i to treba razvijati kao turističku ponudu na primjeren i dostojanstven način. Dio ponude kulturnog turizma su svakako i naši sakralni objekti. Na području grada imamo 18 zaštićenih kulturnih objekata od toga osam objekata sakralne baštine koji su izuzetno vrijedni i neizostavan su dio posjeta naših gostiju.
Šume su vrlo bitan dio naše turističke budućnosti. Kakva je suradnja s Hrvatskim šumama koje gospodare najvećim dijelom šumskih dobara?
Suradnja s Hrvatskim šumama je dobra, ali ona i mora postojati s obzirom da se većina naše turističke ponude odvija na prostoru šumskih predjela. Zato i mora postajati sinergija između javnog, privatnog i civilnog sektora. Za nas je to posebno bitno budući da smo se opredijelili za tu vrstu turističke ponude i cilj nam je svima sačuvati šume u obliku u kojem su sada, kao i njihovu nezagađenost.
Što je najveća zapreka razvoju turizma kod nas?
Problem kontinentalnog turizma je velika konkurencija, kako drugih zemalja, ali drugih gradova u Hrvatskoj. Nama su, nažalost, još uvijek problem ruševine u gradu, a kada gostima prezentiramo događanja u Domovinskom ratu na našem području, one na neki način postaju živi primjerci tog razdoblja, ali njihovo još uvijek postojanje u gradu je sigurno kočnica u razvoju turizma. Miniranost je još jedan veliki problem na našem području, to je općenito problem razvoja svih grana gospodarstva i proizvodnje, a posebno se to odnosi na razvoj turizma. Dok se god nalazimo na karti minsko - sumnjivog područja to je velika zapreka. Međutim, postoje najave povoljnih natječaja iz Ministarstva turizma za turistički nerazvijena područja. Moram naglasiti da bez obzira na ove probleme, imamo odličnu turističku ponudu, ali pred nama je još puno posla.
Turistička zajednica vodi evidencije noćenja i turističkih dolazaka u Pakrac. Koliko je ostvareno noćenja i dolazaka u prošloj godini u Pakracu i koliko je to značilo prihoda za Turističku zajednicu od boravišne takse?
Povećan broj dolazaka i noćenja
Povećao nam se broj dolazaka i noćenja na našem područje, a vođenje takve evidencije olakšano jer od ove godine koristimo jedinstveni informacijski sustav za prijavu i odjavu turista zvan eVisitor koji povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj. Putem navedenog sustava povezane su i međusobno se dijele osnovne turističke informacije svih turističkih zajednica i pružatelja usluga smještaja. U 2015. godini smo imali 2689 noćenja, a do listopada ove godine imamo već 2851 noćenje.
Imali smo goste sa skoro svih kontinenata i raznih država, za Pakrac su najčešće čuli od drugih posjetitelja, prenijeli su im pozitivna iskustva što nam je u biti i najbolja reklama. Iz prve ruke imam informacije da su gosti većinom zadovoljni prihvatom naših ljudi i vrlo rado se vraćaju. Pokazali smo se zaista dobrim domaćinima.
Koliko imamo smještajnih kapaciteta u gradu i nedostaje li dodatnih smještaja za posjetitelje? Da li su oni kategorizirani sa zvjezdicama?
U gradu imamo četiri smještajna objekta: Hotel Pakrac, privatni apartmani Ariana, sobe u Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ te Planinarski dom Omanovac, s ukupno 86 kreveta. Većina smještajnih objekata na području Pakraca kategorizirana je tri zvjezdice, a možemo se pohvaliti da imamo i sobe sa četiri zvjezdice. Prema povratnim informacijama, svi objekti dobro posluju s obzirom na povećanje dolazaka i noćenja i svi su kvalitetno opremljeni i uređeni prema standardima. No, vrlo često se pokazalo da nam smještajnih kapaciteta nedostaje i sigurno ima prostora za otvaranje novih i turisti sve više traže smještaj u privatnim kućama. Tu moram naglasiti i odličnu međusobnu suradnju vlasnika smještajnih objekata koji se ne smatraju konkurencijom nego dapače, jedni drugima izlaze u susret što je izuzetno pohvalno.
Nedavno smo imali uspješan primjer team buildinga velike hrvatske tvrtke u našem gradu. Možemo li u buduće očekivati ovakav vid turizma?
Team building je mješavina aktivnog i pasivnog oblika turizma i za njega se prije par godina nije niti čulo. No, za naše područje takav oblik turizma idealan i logičan izbor, za takvo što imamo kapaciteta i prirodne resurse i mislim da će on u budućnosti još više zaživjeti kod nas.
Sajam „Slavonski banovac“ postao brand
Iza nas je još jedan sajam „Slavonski banovac“ koji je i ove godine, unatoč lošim vremenskim prilika, ipak privukao velik broj izlagača i posjetitelja, ponajviše i domaćih ljudi što je pohvalno. Kako ocjenjujete sajam i koliko je zahtjevna organizacija takvog događanja?
Organizacija takvog događanja je izuzetno zahtjevna, ne samo za Turističku zajednicu, nego svih koji su sudjelovali u njemu. Za pripremu sajma bilo je potrebno više od dva mjeseca konstantnog rada, no najviše posla uvijek ostane za zadnji tjedan. Ovogodišnji sajam smatram vrlo uspješnim jer je bio vrlo posjećen unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama, a to nam je pokazalo koliko je sajam važan za našu lokalnu zajednicu i možemo reći da se ova manifestacija brendirala i učvrstila svoj položaj među sajmovima u okolici. A kako su mi rekli izlagači, i oni su, unatoč kiši, bili zadovoljni zaradom, iako zarada nije osnovni koncept sajma. Također, i ove godine sajam je odlično medijski popraćen.
Koje su perspektive njegovog razvoja, odnosno u kojem pravcu valja dalje ići?
Ispod sadašnje razine ne ide. Sajam je na počecima krenuo u sportskoj dvorani, a lani je po prvi put postavljen na trgu što je bio pozitivan pomak s obzirom na veći prostor. Svake godine sajam se sadržajno nadograđuje, tako je i ovogodišnji bio veći nego prošli. Uvijek može bolje, a s obzirom na veći broj izlagača i natjecatelja u Grahfestu, za iduću godinu možda ćemo morati štandove produžiti i do kraja ulice i povećati broj stručnih okruglih stolova i predavanja razne prigodne tematike.
To je jedan od pozitivnih primjera događanja koji privlače građane. Turistička zajednica godinama je bila organizator ili suorganizator raznih događaja u gradu. Što je važnije u ocjenjivanju uspjeha neke manifestacije - posjećenost ili kvaliteta ponude?
Jedno bez drugoga ne ide, kvaliteta ponude privlači posjetitelje. Da kvalitetne gastronomske ponude i zabavnih sadržaja nije bilo na sajmu, ne bi sigurno bilo puno posjetitelja i da su vremenske prilike bile idealne.
Kakva je suradnja sa županijskom turističkom zajednicom?
Suradnja je odlična. Redovito imamo koordinacije i sastanke, a odlično surađujemo i sa svim ostalim turističkim zajednicama u županiji.
Koje su aktivnosti koje namjeravate u budućnosti realizirati?
Već uobičajene manifestacije u gradu planiramo nadopunjavati novim sadržajima bazirajući se na to da u njih uključimo što veći broj naših sugrađana. Jedna od budućih aktivnosti svakako će biti brendiranje ponude vojne povijesti kao i povijesti grada. Ne moramo priče izmišljati, Pakrac i ima bogatu povijesnu baštinu, koju moramo objediniti i ponuditi gostima i time kulturni turizam podignuti višu razinu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1064
Povodom blagdana Svih svetih pakračka tržnica u svojim prostorima organizira prodaju cvijeća i u nedjelju 30. listopada.
Zbog blagdana, Komunalac idućeg tjedna djelomično mijenja tjedni raspored odvoza kućnog smeća, pa će se iz naselja i ulica gdje se smeće inače odvozi utorkom, to biti organizirano u srijedu 2. studenog.
U predblagdanski dan, u ponedjeljak, gradska uprava radit će do 13 sati kao vjerojatno i uredi državne i javne uprave.
- PIŠE: Pakrački List
- 984
Do kraja tjedna, svakako prije Sisveta, zaposlenici Komunalca završit će akciju uređenja groblja na Gavrinici. Do sada su uz ogradu posjekli izraslo divlje raslinje, postavili dvije klupe pred mrtvačnicom, a dvije u dubini groblja, uredili ulaznu kapiju i česmu za vodu, skinuli pletivo s ograde uz cestu, obojili noseće ogradne stupce, a u tijeku je postavljanje na njih oko 300 metara novog žičanog pletiva.
Vrijednost ugrađenog materijala je oko 15.000 kuna i kupljen je iz sredstava grobne naknade, a radove su izveli sami zaposlenici Komunalca, rekao nam je njihov direktor Zdravko Vostri.
Cjelokupna akcija je nastavak uređenja groblja na Gavrinici započeta u rujnu postavljanjem betonskih opločnjaka na stazi u južnom dijelu groblja u dužini od stotinjak metara, što će biti nastavljeno dogodine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1033
Udomiteljstvo kao oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji, ali prije svega jednog od najhumanijih zanimanja, djelatnice pakračkog Centra za socijalnu skrb danas promotivnim štandom na Trgu dr. Franje Tuđmana u Pakracu predstavljaju sugrađanima.
„Zakon o udomiteljstvu razlikuje tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno udomiteljstvo, a na našem području najzastupljenije je tradicionalno, pa tako na području mjesne nadležnosti Centra za socijalnu skrb u ovom trenutku imamo 11 udomiteljskih obitelji od kojih su dvije srodničke, a od kategorija korisnika najzastupljenije su stare i nemoćne osobe“, rekla nam je Melanija Svjetličić, socijalna radnica u pakračkom Centru za socijalnu skrb dodavši kako je na našem području trenutno najpotrebnije udomiteljstvo koje podrazumijeva skrb o djeci i mladeži.
Onaj tko želi biti udomitelj, između ostalog osim punoljetnosti, poslovne i zdravstvene sposobnosti, mora imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, imati propisane stambene i materijalne uvjete za obavljanje udomiteljstva, a za dobivanje dozvole za obavljanje udomiteljstva nadležan je Centar za socijalnu skrb.
„Iako ponekad udomiteljstvo zna biti teško i zahtjevno, ono je svakako jedno od najplemenitijih oblika pomoći osobi u potrebi jer udomitelj daje cijelog sebe u zadovoljavanju svih korisnikovih potreba, a što je odlika kojoj bi svatko od nas trebao težiti. Ovom prilikom željeli bi se zahvaliti našim udomiteljima na predanom radu i trudu, sa željom za daljnjom suradnjom i povjerenjem“, dodala je Svjetličić.
Sve potrebne informacije građani mogu dobiti svakim radnim danom od 7 do 15 sati u prostorijama Centra za socijalnu skrb Pakrac gdje će stručne radnice Tima za udomiteljstvo vrlo rado odgovoriti na sva pitanja.