- PIŠE: Pakrački List
- 991
Zbog odličnih rezultata tijekom ove godine postignutih na državnim prvenstvima te hrvatskim i međunarodnim kupovima, kao i na izborenom finalu na Svjetskom prvenstvu, pakračke streličare jučer je primila gradonačelnica Anamarija Blažević.
Članovi Streličarskog kluba „Kuna“ tijekom godine sudjelovali su na više od 20 turnira u Hrvatskoj i inozemstvu uz postignute značajne rezultate te i ove godine bili organizatori tradicionalnog turnira u Pakracu na motocross stazi na Matkovcu.
Uz postignute rezultate, pakrački streličari istaknuli su da su ove godine vlasnici i 18 novih državnih rekorda, a sudjelovanje na 3D Svjetskom prvenstvu od 22. do 27. kolovoza u Mađarskoj ocijenili izuzetno uspješnim i, za njih, neprocjenjivim iskustvom na kojem se pet članova u konkurenciji od 360 streličara iz 12 zemalja u sedam stilova po dobnim kategorijama uspjelo plasirati u finale. Ovakav uspjeh naših "amatera" u iznimno jakoj konkurenciji profesionalnih streličara je iznimno vrijedan bez obzira na konačni plasman, te smo posebno ponosni na to što smo dostojno predstavili Hrvatsku i Pakrac, dodao je Zoran Petrović, predsjednik kluba.
Veliko zadovoljstvo i ponos istaknuli su zbog velikog interesa mladih i djece za streličarstvom, tako je tijekom godine upisano 8 novih članova, od čega je sedmero djece i maloljetnih osoba, a trenutno u klubu trenira petnaestero djece. Da su oni najmlađi članovi ovaj sport shvatili ozbiljno i uložili puno truda u treninge govori i državni rekord u kategoriji dječaka do 12 godina koji je ove godine oboren u Rijeci u sastavu Patrik Amić, Alojzije Majstorović i Mateo Jurgec.
Klub trenutno ima 48 članova od čega je 27 aktivnih streličara, a redovno na natjecanja ide oko 15 do 20 članova od čega je oko sedmero mlađih dobnih kategorija (djece, kadeta i juniora).
Gradonačelnica Blažević istaknula je zadovoljstvo što je pakrački streličarski klub jedan od najtrofejnijih klubova, ne samo u Pakracu, nego i u Hrvatskoj u ovom sportu, a posebno izrazila ponos što okuplja sve više djece i mladih, te obećala pomoć u kupnji opreme za treninge za najmlađe članove.
- PIŠE: Pakrački List
- 1059
Predstavljanjem djelatnosti Crvenog križa i povijesti pakračkog Gradskog društva, kao i igrokazom pakračkih srednjoškolaca, sinoć je u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman obilježen Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi koje su zajednički organizirali Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac i KPD „Sloga“ čime je završena manifestacija „Tjedan Švicarske u našem kinu“.
Prisutne je pozdravila Sanda Ivanović, predsjednica Skupštine Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, a posebno srednjoškolce rekavši kako su neki od njih sigurno budući darovatelji krvi, samim time i budućnost humanitarnog djelovanja i samog pakračkog crvenog križa.
O povijesti nastanka i sadašnjem djelovanju pakračkog Gradskog društva crvenog križa govorio je ravnatelj Duško Kliček rekavši kako je ono potječe od još davne 1916. godine prema fotografijama koje društvo posjeduje, iako ima naznaka da je formirano još i ranije. Sadašnje društvo utemeljeno je 1991. godine u izbjeglištvu u Kutini kada je pakračko gradsko društvo skrbilo o 10.000 prognanika i izbjeglica, a koje je doprinijelo u obnovi i povratku u tada ratom razrušenog Pakraca i Lipika uz pomoć dragih i humanih ljudi iz cijele Europe i svijeta. 1992. godine adaptirana je stara škola u Marinom Selu u kojoj se danas nalazi dom za starije i nemoćne i ima 65 korisnika, a 1998. godine pokreće se pučka kuhinja dok je iste godine kupljeno zemljište na otoku Viru na kojem se danas nalazi Dječje odmaralište „Cvrčak“ i u kojem godišnje boravi oko 700 članova crvenog križa.
U obilježavanje Svjetskog dana dobrovoljnih darivatelja krvi uključila se i Srednja škola Pakrac, pa je voditeljica aktiva zdravstvene grupe predmeta nastavnica Jelena Ivanović govorila o značaju dobrovoljnog darivanja i tko sve uopće može biti dobrovoljni darivatelj, a pakrački srednjoškolci zdravstvenog smjera su prigodnim igrokazom prikazali nekoliko situacija pružanja prve pomoći.
Dobrovoljno darivanje krvi je jedna od najhumanijih aktivnosti, a Gradsko društvo crvenog križa Pakrac ima oko 400 darivatelja, od toga 200-ak aktivnih, a svake godine organiziraju se četiri redovne akcije prikupljanja krvi u Pakracu i Lipiku. Tom prigodom na obilježavanju su bili i sugrađani koji su krv darivali više od 50 puta; Željko Varat (98 puta), Saša Barčan (90 puta), Robert Androić (61 put) i Zlatko Gelešić (75 puta), a neki od njih s publikom su podijelili i vlastita iskustva dobrovoljnog darivanja. Na obilježavanju prisustvovao je i Franjo Krenek iz Dobrovca koji je krv darovao više od 100 puta, a koji će uz Josipa Holuba, u petak 28. listopada biti nagrađeni priznanjem Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski koje će im uručiti predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.
- PIŠE: Pakrački List
- 1028
U našu redakciju pristiglo je priopćenje Poljoprivrede Lipik d.d. kojeg potpisuje direktor Željko Viboh kojeg objavljujemo u cijelosti:
U postupku javne rasprave o Prijedlogu Urbanističkog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja turističko-rekreacijsko-gospodarske zone Ergele (UPU 5) za javnu raspravu, temeljem Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13) i objavi Grada Lipika o održavanju javne rasprave (Klasa: 350-05/15-01/0003; Urbroj: 2162/02-03-04/1-16-27), dostavljamo primjedbe i prijedloge koje se jednim dijelom odnose na nekretnine u vlasništvu Poljoprivrede Lipik d.d., a ostalo je vezano za odluke predložene u ostatku obuhvata predmetnog plana.
1. Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja izdvojenog građevinskog područja turističko-rekreacijsko-gospodarske zone Ergele utvrđeno je zaštićeno kulturno dobro Kompleks ergele koje je upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara pod reg.br. Z-4260. Prostorne međe Kompleksa ergele obuhvaćaju sljedeće katastarske čestice k.o. Lipik: 869/1, 869/2, 870, 871, 873, 874, 875/1, 875/2, 876, 877, 879, 880, 881, 882 (zk.ul. 345, 380) čiji je obuhvat prikazan na grafičkom prilogu 4. Uvjeti korištenja, gradnje i zaštite prostora.
Unutar obuhvata navedenih čestica Poljoprivreda Lipik d.d. je vlasnik katastarskih čestica 869/, 869/2, 871/, 874/1 i 875/1 i pripadajućih nekretnina, a to znači da je jedan od važnijih sudionika korisnika prostora. S obzirom na to da je, naše Društvo, također, uspješan i najveći gospodarski subjekt u poljoprivredi, nije nam jasno zašto ono nije bilo uključeno u proces izrade Plana unutar same Odluke o izradi, te nadalje prilikom izrade Prijedloga plana. Drugim riječima, nije nam jasno zašto nam se nije pružila mogućnost prezentiranja naših razvojnih planova odnosno „Projekta obnove kulturne baštine zaštićenog Kompleksa ergela i izgradnje pripadajućih objekata koji će doprinijeti razvoju ergele, te kulturnog i konjičkog turizma“.
Štoviše, iz prezentiranih prijedloga UPU1, UPU5 i UPU6 vidimo da se ta mogućnost pružila drugim vlasnicima nekretnina odnosno potencijalnim investitorima koji su sudjelovati u izradi prijedloga ovog i drugih UPU-a. Najbolji primjer implementacije takvih prijedloga možemo uočiti na grafičkom prilogu 4. Uvjeti korištenja, gradnje i zaštite prostora gdje je zona sjeverno od prometnice koja dijeli predmetni UPU detaljnije razgraničena i prikazana, što potvrđuje da stručne službe i stručni izrađivač nisu na adekvatan i ujednačen način pristupili sagledavanju cijelog obuhvata. Slično je i s UPU1 iz kojeg je jasno vidljivo da je vlasnik zemljišta potencijalni investitor sudjelovao u izradi ovog UPU predlažući izgradnju novih objekata za smještaj gostiju i sportskih objekata.
Koristimo priliku uputiti zamolbu da nam se omogući uvid u Stručno rješenje koje je po članku 8. Odluke o izradi bilo potrebno pribaviti za izradu ovog Plana.
2. Na grafičkom prilogu 1. Korištenje i namjena prostora na sjevernom dijelu obuhvata koji se nalazi u neposrednoj blizini jezera Raminac, naznačeno je područje “R3” pod kojim se u legendi navodi namjena Ergela Lipik, na istom grafičkom prikazu je pod namjenom naših objekata, oznake “RT” u legendi opis: Sportsko rekreacijska, turistička i gospodarska namjena”, te se tu ne navodi osnovna namjena povijesne funkcije, a to je ergela, koje sada koristi Državna ergela. Isto je detaljnije opisano pod točkom jedan ovog dopisa a sama važnost povijesne ergele je istaknuta u Rješenju Ministarstva kulture gdje se navodi njen veliki značaj u razvoju uzgoja konja, a naročito lipicanera, najstarije vrste u Europi. Smatramo da Kompleks Ergele Lipik predstavlja jedinstveni čimbenik krajoličnog identiteta i gradotvornosti, te vrijedno kulturno i graditeljsko naslijeđe grada Lipika čemu ovim planom nije dan dovoljan značaj.
Mišljenja smo da je ovo previd tj. propust stručnog izrađivača koji je potrebno korigirati, te je opis u grafičkom i tekstualnom dijelu Prijedloga plana potrebno korigirati na način da se pod namjenom naših objekata navede: “Postojeća Ergela ili Ergela 1, sportsko rekreacijska, turistička i gospodarska namjena”, a za zonu “R3” u legendi navesti: Planirana Ergela Lipik ili Ergela 2, što na niti jedan način ne bi bilo u suprotnosti s važećom prostorno planskom dokumentacijom. Tako bi se omogućio ne samo kontinuitet i razvoj povijesne funkcije što predstavlja veliku kulturnu važnost već i omogućio razvoj novih Ergela, čiji razvoj želi podržati i Poljoprivreda Lipik d.d.
Očekujemo da se UPU-om jasno utvrdi da on obuhvaća dvije ergele i to postojeću povijesnu ergelu na Izidorovcu ispod ceste i novu planiranu ergelu koja će se graditi na Ramincu iznad ceste, te da se predvide svakom od njih pripadajući pašnjaci za konje i konjičke staze. Poznato je i nedvojbeno da svaka ergela mora u svojoj neposrednoj blizini imati svoje pašnjake za konje i konjičke staze. Ne samo da je to nužnost već se to može i ostvariti, jer oko svake od ovih ergela ima dovoljno zelenih površina za tu namjenu.
3. III. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Lipika je izmijenjena granica obuhvata UPU 5 zone Ergele te je tako obuhvaćena zona nove ergela u neposrednoj blizini jezera Raminac koja je do tada bila sastavni dio UPU-a 6 pod nazivom Urbanistički plan uređenja izdvojenog građevinskog područja turističko-rekreacijske zone Raminac. Naime urbanistički planovi uređenja se izrađuju za izdvojena građevinska područja koja predstavljaju prije svega prostorne cjeline. Mišljenja smo da je nova planirana ergela trebala i dalje ostati dijelom UPU-a 6 jer i prostorno i programski sastavni njegov dio te je unutar UPU 5 dijeli prometnica od ostatka obuhvata. To se najbolje i može sagledati unutar Prostorno-programske studije jezera Raminac koje je doživjela par izmjena i širenja svog obuhvata tijekom svoje izrade. Zbog toga je i stručni izrađivač trebao označiti prijelaz preko državne ceste za konje te tako povezati dvije prostorne cjeline.
U članku 20. stavak (3) Prijedloga plana navodi se da je zbog sigurnog prelaza konja iz sjeverne u južnu zonu preko ceste D47 predviđeno denivelirano rješenje. Kako smo naveli prije u točki 2. ovog dopisa gdje smo utvrdili propust da nije jasno naznačena postojeća Ergela navedeni članak u ovom obliku može se protumačiti da se omogućava ispaša samo konja iz nove ergele na jezeru Raminac“ na sjevernom dijelu, a ne konja postojeće ergele u neposrednoj blizini.
Kada se uzme u obzir da je u UPU navedena samo jedna ergela može se, također, krivo protumačiti da UPU-om određuje da će korisnik svijetlo zelenih površina za ispašu konja i uzgoj hrane biti buduća ergela na Ramincu, a da će postojeća ergela izgubiti površine za ispašu konja koje se sada koriste za ispašu konja iz naše konjušnice. Smatramo da je ovo potrebno iskorigirati unutar tekstualnog dijela Odredbi i Obrazloženja. Napominjemo da je unutar Obrazloženja u dijelu 3.1. Program gradnje i uređenje prostora pod objašnjenjem Sportsko-rekreacijske, turističke zone potrebno naglasiti da će se postojeća staja i u budućnosti moći koristiti za smještaj konja za ispašu kojih će se, kao i do sada, koristiti površine u neposrednom okruženju postojeće ergele.
4. Sjeverni dio zone Ergela UPU 5 također zahvaća i južni dio arheološkog nalazišta Lipik – Rajkovac, otkrivenog tijekom terenskog pregleda trase BC Daruvar - Lipik 2009. god. prikazanog u Studiji o utjecaju “BRZE CESTE DARUVAR - LIPIK” na okoliš, grafički naznačenog kao lokacija pod rednim brojem 37. Arheološka nalazišta je također navedeno unutar III. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada i prikazano je u jedinstvenoj tablici br. 14. pod rednim brojem 29. navedeno kao prapovijesno i srednjovjekovno nalazište „Rajkovac“ na trasi brze ceste Daruvar-Lipik te kao nepokretno pojedinačno kopneno arheološko nalazište za koji je Konzervatorski odjel u Požegi pokrenuo postupak za stavljanje pod preventivnu zaštitu. Navedeno nije na adekvatan način prikazano na grafičkom prilogu 4. Uvjeti korištenja, gradnje i zaštite prostora te nije na adekvatan način popraćeno u tekstualnom dijelu Prijedloga Plana što nam je potvrđeno i od strane Konzervatorskog odjela u Požegi.
Također koristimo priliku skrenuti pažnju da je nova ergela u neposrednoj blizini jezera Raminac planirana na strmijem terenu, umjesto na ravnom, što će poskupiti njenu izgradnju a u gore navedenom tekstu je vidljivo da se predložena zona nove ergele nalazi unutar arheološkog nalazišta Lipik- Rajkovac. Također je vidljivo da je u prvom prijedlogu unutar Prostorno-programske studije jezera Raminac na tom prostoru bio naznačen smještaj parkirališta i kampa. Mišljenja smo da je bilo prikladnije novu ergelu planirati na ravnom terenu sjeverno od predložene lokacije a s lijeve strane jezera. Strmo zemljište se može namijeniti ispaši konja. Alternativa ovom prijedlogu može biti prostor s desne strane na kojemu je planiran kamp koji se može premjestiti na nekom prikladnijem pošumljenom području.
5. Uz već prije spomenute korekcije UPU-a ponovno naglašavamo da je potrebno predvidjeti prostor za ispašu konja iz naše konjušnice.
Naime, UPU-om se planira prelazak konja iz nove ergele na Ramincu na ispašu preko glavne ceste D47 odnosno podvožnjaka na prostor južno od ceste oko naše ergele. Time se nama ograničava mogućnost razvoja jer konji u našoj konjušnici ne bi imali površine za ispašu. Želimo naglasiti da planirani prijelaz može zadržati funkciju povezivanja prostornih cjelina te se također može i predvidjeti proširenje u vidu prijelaza za pješake.
Pretpostavljamo da se izrađivač odlučio za ovakvo nama neprihvatljivo rješenje jer trenutno Državna ergela Đakovo i Lipik, koja u zakupu koristi našu konjušnicu, ima ugovor o zakupu državnog zemljišta za ispašu njenih konja oko ove konjušnice. Ako dođe do preseljenja konja u novu konjušnicu za njihovu ispašu ima dovoljno prostora oko nove ergele na Ramincu.
6. Očekujemo da će se UPU-om predvidjeti da naša ergela ima ne samo konjušnicu nego i sve druge sadržaje za uzgoj konja, prije svega prostor za ispašu, konjičke staze, manjež i dr. odnosno da su u njenoj funkciji sve površine u neposrednoj blizini koje je ova povijesna ergela koristila od njenog osnivanja.
Pored navedenih primjedbi i prijedloga koji se odnose na Prijedlog UPU-a, koristimo priliku podsjetiti na nekoliko poznatih činjenica kako slijedi u nastavku.
Nedvojbeno je da obnovom devastiranih objekata, njihovim očuvanjem i primjerenim upravljanjem, te kontinuitetom nastavka tradicije uzgoja lipicanaca vrijedna kulturna baština Kompleksa ergela može postati važan čimbenik kvalitetnog prostornog i učinkovitog gospodarskog razvoja Lipika. Nužno je prepoznati mogućnosti njenih razvojnih potencijala, te im u skladu sa suvremenim trendovima u prezentaciji kulturne baštine i trendovima uvođenja novih turističkih proizvoda odrediti nove suvremene komplementarne namjene kojima se uspostavlja dugoročno održivi model revitalizacije. Za to postoje pozitivni primjeri u drugim zemljama zasnovani na interdisciplinarnom i sustavnom pristupu ovakvim projektima. Ako u tome imaju uspjeha drugi, zašto ne bismo i mi ?
Poznato je da zaštićena kulturna dobra treba prilagođavati suvremenim potrebama, u suradnji s nadležnom konzervatorskom institucijom, s minimalnim fizičkim zahvatima korištenjem poznatih metoda sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije kojima prethode pripremni radovi kao što su: konzervatorsko-restauratorska istraživanja s interdisciplinarnim pristupom obnovi, te pronalaženje nove namjene. Kvalitetnom obnovom i primjerenom namjenom zaštićena kulturna baština daje poticaj kulturnom i gospodarskom razvoju.
Objekti kulturne baštine zaštićenog Kompleksa Ergela pretrpjeli su velike ratne štete, posebno oni koji su gotovo potpuno uništeni u požaru. Društvo je uglavnom vlastitim i kreditnim sredstvima obnovilo samo konjušnicu kao prioritetan objekt za opstanak ergele. Obavljeni su osnovni radovi potrebni za dovođenje konjušnice u funkciju prihvata konja. Ostatak objekata nije obnovljen, jer zahtijeva razmjerno velika ulaganja u odnosu na upotrebnu vrijednost. Za dovršenje obnove konjušnice i obnovu ostalih objekta potrebna su ulaganja koja se ne mogu obaviti vlastitim i kreditnim sredstvima, jer nisu isplativa. Njihova obnova je jedino moguća korištenjem značajnih bespovratnih sredstava fondova EU. To je jedinstvena prilika koju ne smijemo propustiti.
Društvo je, stoga, odlučilo da za pripremu i realizaciju projekta njihove obnove koristiti sredstva fondova EU i to u dva koraka, prvo za financiranje tehničke projektne dokumentacije, a potom i za investicijska ulaganja.
Zahtjev predan na prvi natječaj za financiranje projektne dokumentacije je u završnoj fazi obrade što upućuje na mogući pozitivan ishod, a to je odobravanje značajnih sredstava koje sami ne možemo osigurati. Ova nas činjenica ohrabruje i potiče u želji da realiziramo ovaj projekt i damo svoj doprinos u očuvanju kulturne baštine i povratku turizma u Lipik.
Za realizaciju „Projekta obnove kulturne baštine zaštićenog Kompleksa ergela i izgradnje pripadajućih objekata koji će doprinijeti razvoju konjogojstva, te kulturnog i konjičkog turizma“ potrebne su prostorno-planske pretpostavke odnosno UPU koji to omogućava.
Činjenica je da Prijedlog UPU-a (u ovakvom obliku) ne omogućava realizaciju ovog projekta. Ako se ne prihvate naši primjedbe i prijedlozi za korekcije Prijedloga UPU-a, te se prije svega ne predvide prostori za funkciju ergele: prostor za ispašu konja, trening konja i konjičke staze mi nećemo moći iskoristiti sredstva fondova EU i realizirati ovaj projekt. Drugim riječima ne samo da ćemo pretrpjeti financijsku štetu već nećemo moći ostvariti naš najvažniji cilj sprječavanje daljnjeg propadanja zaštićenih objekata kulturne baštine.
Kao što smo rekli, kako nam se do sada na adekvatan način nije pružila prilika da prezentiramo ovaj projekt, iskoristili smo priliku da to napravimo upućujući ove primjedbe i prijedloge koje se odnose na Prijedlog UPU-a. Štoviše, predlažemo da zajednički, sa stručnim službama i izrađivačem, razmotrimo sve navedeno i dođemo što kvalitetnijeg rješenja koji bi svim korisnicima prostora omogućio realizaciju njihovih projekata, tim više što za sve projekte ima dovoljno prostora.
Direktor: Željko Viboh, ing.polj.
- PIŠE: Pakrački List
- 1453
Kad Pakračaninu spomeneš prezime Almaši prva asocijacija obično bude golubarstvo. Otac Darko i sin Dario Almaši ljudi su iz golubarskog svijeta, no mlađi sin Almaši – Siniša, nije taj tip. Listonoše ga, kaže, ne zanimaju… „I danas se otac zna naljutiti „trideset godina si ovdje, a ne znaš koji je koji golub?!“ A, kad me ne zanima, šta mogu…“ uz smijeh će Siniša.
Priča je, naime, posve druga…
Nekad davno, još u predratno doba Lipik je bio na glasu kao najbolji rehabilitacijski centar za liječenje multiple. Danas je ova lipička medicinska ustanova na najboljem putu prema staroj slavi. Zasluge za to ima i čovjek koji je dio fizioterapeutskog tima lipičke bolnice.
Siniša Almaši, prvostupnik fizioterapije, prvi je od jednakih u fizio - timu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju kaže, a BOBATH koncept koji Siniša sa svojim timom uspješno primjenjuje pri rehabilitaciji pacijenata nakon pretrpljenog moždanog udara ili multipleskleroze danas je predmet predavanja na kongresima fizioterapeuta, medicinskih sestara ili doktora koje ovaj prvostupnik fizioterapije održava širom regije.
Siniša je u lipičkoj bolnici danas na glasu kao odličan terapeut koji posebnom primjenom spomenute metode postiže značajne uspjehe na polju oporavka. Iza sebe ima nekoliko slučaja „dizanja na noge“ pacijenata nakon teških, gotovo tragičnih povreda, pa je njegov poseban način terapije privukao pažnju javnosti.
„Osim stručnog dijela, predavanja koristim i za promociju naše bolnice, a rezultati koje postižemo nagrađeni su daljnjim ulaganjima u naše stručno usavršavanje. Trenutno ovaj koncept radim s četvero kolega i kolegica, a količina pacijenata koja nam pristiže samo su potvrda kvalitetnog rada.“
A nije sve moralo biti tako…
Rođen je 1975. godine u Osijeku, a rane je dane zajedno s bratom Darijom proveo u Pakracu od 1977. godine kada su ovdje otac Darko i majka Jovanka dobili posao.
U vrtić nije išao, a osnovnu školu je riješio u Pakracu. Iako mu je po roditeljskoj crti odgojno obrazovna struka bila bliska, u Kutini je upisao srednju elektrotehničku. Struja kao struja mu i nije bila prvi favorit, no izbor škole uvjetovalo je nešto posve drugo…
„U Kutini sam mogao nesmetano nastaviti s trčanjem kojim sam se intenzivno i uspješno bavio, pa sam i srednju školu upisao zbog mjesta boravka, a ne zbog struke.“ Da sudbina nije umiješala svoje prste, trebao je biti vrhunski sportaš maratonac. Sekunde, minute i sati zaustavljeni na ciljnoj ravnini odavali su vrhunski talent koji je sigurno kročio prema svjetskim sportskim priredbama. Sve do jednom. Trošeći kilometre, na žalost se ispostavilo, trošio je i srce. Životna pumpa više nije mogla pratiti žestok ritam i poslala je upozorenje, pa je tog dana, 1997. godine, zbog otkrivene srčane mane istog momenta morao zaključiti sportsku karijeru.
Trčao je od djetinjstva, „ u raznim crosevima organiziranim u okolici uvjerljivo sam pobjeđivao, bilo je to još doba viših razreda osnovne škole, primijetio me Ivan Molnar iz tadašnjeg Atletskog kluba Jedinstvo iz Pakračke Poljane, kasnije Croatia maraton. Uz dobre rezultate išla su i velika natjecanja. Osvojio sam naslov juniorskog prvaka Hrvatske, a u debitantskoj sezoni među seniorima osvojio sam peto mjesto u državi.“
Sjetit ćete se, bilo je to vrijeme poznatih maratonaca iz tima Ive Molnara, trčali su tu Lacković, Paripović i ostali koji su činili vrh hrvatskog maratona, pa se uz njih moglo vidjeti i proći svijeta. „Trčao sam primjerice Bečki maraton dva puta, to su već bile moje afirmativne godine i bez lažne skromnosti bio sam dobar“. Bio je odličan, jer kad izboriš normu za Svjetsko prvenstvo onda su pridjevi sjajniji. Čekao ga je New York i izazovi na svjetskoj razini, no prst sudbine i redovan sistematski pregled rekli su – stop.
„Žalim i danas što nisam stigao odraditi barem to svjetsko prvenstvo u Palma de Malorci, želio sam doživjeti i maraton u New Yorku, rezultat od 1:07:00 u polumaratonu garantirao mi je određene prilike, no strah je bio jači. Valjda mi se ne bi ništa dogodilo, ali ulog je bio prevelik“.
Danas potrči rijetko. Nekad je znao trčati 45 minuta, „ispod toga se nisam niti skidao u sportsku opremu, trčali smo po 400 kilometara mjesečno“, a danas kad više ne smije „pustiti noga“ jednostavno nema volje. „Problem je kad znaš što i kako trebaš, a ne smiješ. Onda bolje niti neću.“
Kako ga je izgubio sport, tako ga je dobila medicinska struka. Praktično istog trenutka, jer se nakon naglog prekida sportske karijere posvetio fizioterapiji i stalnom usavršavanju na tom polju koje traje do danas kad na diplomskom studiju odrađuje petu godinu.
Slobodnog vremena se nađe, provodi ga sa ženom Tamarom s kojom je u braku od 2001. godine te osmogodišnjim Dorijanom i četverogodišnjom Dorom. Iako Daruvarčan „po ženi“, u srcu je Pakračanin. Snažna nit poveznica još iz dana djetinjstva i danas ga često odvuče u zavičaj. Obožava osamdesete godine, najljepši period života gdje se danas vrati kroz muziku tog doba i kakvu dobru knjigu. „Ma od muzike poslušam sve osim narodnjaka, za to nemam uho, iako kad je neka fešta u pitanju onda izbora nema, šta ću… Knjige? Stephen King ponajviše.“
Fotografiju smo ostavili za kraj. Fasciniran je prirodom koja je se često nađe kao tema iza objektiva Sinišinog Canona. „Da, dosta fotografiram, najčešće prirodu, šumu, vodu. Voda me privlači jer simbolizira nepredvidljivost života, čas spora, čas brza, negdje mirna, ponegdje divlja, sve što čini i sam život“. Fotografije objavljuje na internetu na uvid svjetskim majstorima, ali i javnosti koja i jest glavni sud, pa se posebno ponosi 12. i 13. mjestom osvojenim 2014. godine u konkurenciji pedesetak tisuća fotografija.
„Posebnim načinom glasanja, „jedan na jedan“ sistemom ispadanja došao sam do samog vrha. Princip glasanja je moja fotografija protiv nečije, pobjeda nosi bod, pa kroz dnevne, tjedne i mjesečne bodove dođeš do konačnog godišnjeg ranga.“
Osim vlastitog zadovoljstva fotografiju je iskoristio i u humanitarne svrhe, pa je nakon poplava u Lipiku u dogovoru s ravnateljem lipičke bolnice Darkom Kelemenom i gradonačelnikom Vinkom Kasanom organizirao prodajnu izložbu svojih radova, a prikupljenu svotu iskoristio za konkretnu pomoć djeci s ugroženog lipičkog područja.
„Organizirali smo izložbe radova u Lipiku i Daruvaru, bili su to kaširani printevi fotografija u više veličina, cijene su bile prihvatljive u rasponu od 80-180 kuna i sakupili smo nešto više od 8.000 kuna. Novcem smo platili hranu u školskoj kuhinji, vrtićancima mjesec vrtića, a srednjoškolcima autobusne karte do škole u Daruvaru. Sve to za djecu sa stradalog područja Lipika“.
I sada kad se vratimo na početak priče, postaje jasnije nezadovoljstvo starijeg Almašija što mlađem sinu nije uspio usaditi ljubav prema golubovima. Uspješan u svemu čega se primio, sigurno bi i među golubarskim kapitalcima imao što za reći. No, kako kaže Siniša, život je nepredvidiv, baš poput vode…
- PIŠE: Pakrački List
- 983
Zbog građevinskih radova u Ulici Eugena Kvaternika kod kućnog broja 5 u naselju Kusonje, zbog prijekopa ulice, zabranjuje se prometovanje istom od 24. listopada (ponedjeljak) u 7,30 sati do 26. listopada (srijeda) do 12 sati.
Privremena prometna regulacija postavit će se u smislu obavijesti zabrane prometovanja, odnosno nemogućnost prolaska duž čitave ulice.
Do dijela ulice pod građevinskim radovima moći će se prometno pristupiti iz smjera Pakraca preko ulice Radničko naselje, no samo do kućnog broja 5, bez mogućnosti prolaska dalje prema D38 u naselju Kusonje.
Također, iz smjera D38 u naselju Kusonje, moći će se pristupiti samo do kućnog broja 3 u predmetnoj ulici, no bez mogućnosti prolaska dalje prema Gradu Pakracu.
Alternativni pravac za osobna i teretna vozila je preko centra Grada Pakraca, tj. preko „Velikog mosta“. Zabrana prometovanja biti će regulirana adekvatnom prometnom vertikalnom signalizacijom, stoji u obavijesti na službenoj stranici Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački List
- 1011
Obzirom na seriju prometnih nezgoda s tragičnim ishodima kojima smo putem medija svjedočili posljednjih dana, Policijske uprave širom Hrvatske, a među njima i PU požeško - slavonska, ovog vikenda provode pojačane aktivnosti na prometnicama usmjerene ponajviše na sprječavanje vožnje u alkoholiziranom stanju, nepoštivanje brzine, a poseban je naglasak stavljen na korištenje sigurnosnog pojasa na prednjem i zadnjem sjedištu automobila. Razlog više su i dječje sjedalice koje se često pozadi ne osiguravaju sigurnosnim pojasom,a kazne za takav prekršaj su 500 kuna. U Pakracu je prometna policija kontrolirala u noćnim satima na više punktova u gradu.
„Akcija se provodi na cijelom području naše policijske uprave. Na terenu su gotovo sve raspoložive snage i mogu reći da smo na požeškoj strani imali dosta intervencija s posljedicama po vozače“, rekla nam je Ivana Radić, glasnogovornica PU požeško – slavonske i dodala „ovakva akcija koja se provodi na terenu je nužnost jer se na cestama upravo zbog nepoštivanja ovih parametara koje kroz ovu akciju kontroliramo, tragedije i događaju. Ljude jednostavno moramo na neki načini prisilit da se drže temeljnih prometnih pravila. Jedna od mjera preventive je i rad s najmlađima pa prezentiramo školarcima od malih nogu prometni odgoj kako jednog dana ovakve represivne mjere više ne bi imale previše potrebe niti smisla“.
Kako to izgleda na terenu svjedočili smo i osobno u društvu glasnogovornice Radić te pakračkih prometnih policajaca koji su do tad izvršili kontrolu nad desetak vozača i vozila među kod kojima nisu uočili prekršaje. Izdvojit ćemo dvojicu razgovorljivijih. Savo Prodanović iz Pakraca, samouvjereno je pristupio alkotestu „nije teško kad znaš da si čist. Inače sam discipliniran vozač, vežemo se i naprijed i pozadi, a niti ne pijem tako da mi ovakve kontrole ne smetaju, dapače.“
Mario Brdar, također Pakračanin, mladić od nekih dvadesetak godina, također je dobrog raspoloženja izašao iz auta i pristao na razgovor. Tek je na trenutak usporio, kao da ga je „presjeklo“ iznenadno prisjećanje na ispijeno pivo prije nekoliko sati koje je pošteno prijavio prije alkotesta. Srećom, „dreger“ je izbacio nule koje su mu vratile mirnoću, pa je Mario bio raspoložen i za izjavu i za fotografiranje.“Može sve. Kod mene je sve uredno, pazim kad vozim, poštujem propise, vežem se, no priznajem da za vezanje na zadnjem sjedištu nisam previše mario, od sad hoću.“
Tako su nam Pakračani eto, bar do nekih dva iza ponoći osvjetlali obraz. Subota navečer, sitan sat, brzina umjerena, a svi trijezni i vezani.