Vijesti

: PIŠE: Domagoj Ajman; 01. travnja 2025; 324

Udruga invalida rada Pakrac-Lipik i slovensko Društvo invalidov Metlika su 28. ožujka u hotelu Bela Krajina svečano potpisali Sporazum o prijateljsko-partnerskoj suradnji.

Suradnja između dvije udruge započela je 17. rujna 2016. godine kada su članovi Društva iz Metlike prvi put sudjelovali na 8. susretima osoba s invaliditetom koji su održani u organizaciji UIR-a Pakrac-Lipik. To je bio početak ugodnog druženja, ali i izmjene iskustava u rješavanju problematike vezane za osobe s invaliditetom.

Članovi delegacije UIR-a Pakrac-Lipik koja je nazočila potpisivanju Sporazuma bili su predsjednik Zlatko Pečanić, dopredsjednica Zdenka Lulić, tajnik Luka Major i član predsjedništva Ivan Sekulić, dok je s druge strane bio Peter Bršek, predsjednik Saveza invalida rada Slovenije, Ankica Kopinič, zamjenica gradonačelnika Metlike te Marjan Kerč, predsjednik Društva invalidov Metlika.

Foto: Udruga invalida rada Pakrac-Lipik

: PIŠE: Domagoj Ajman; 01. travnja 2025; 2390

Proteklog mjeseca obaviješteni smo kako ćemo morati preseliti u nove radne prostorije budući da će aktualne nastaniti novi korisnici iz poduzetničkih voda i tako nastaviti val mladih osoba koje u Pakracu samozapošljavanjem i otvorenjem obrta žele osigurati vlastitu egzistenciju, odnosno biti sam svoj gazda.

Isto tako, jutros nas je dočekala i nemalo iznenadila odluka o ukidanju novinskog izdanja Pakračkog lista uz obrazloženje kako se nažalost nalazimo u vremenu kada sve manje ljudi kupuje i čita novine te kako se moramo prilagoditi i još više usmjeriti u obavještavanje sugrađana o aktualnostima putem interneta, odnosno portala, društvenih mreža i tko zna kakvih sve ne novotarija koje će tehnologija i umjetna inteligencija ubuduće izroditi.

Time više smo ostali u čudu budući da je na današnji dan prije dvije godine nova i mlađa ekipa preuzela štafetu od postave koja vas je godinama unazad izvještavala o lokalnim događanjima i novostima, pojedini od njih i više od 30 godina, da bi nam bila prezentirana situacija o potencijalnom ukidanju novinskog formata gdje bi naš lokalni medij funkcionirao samo putem portala i društvenih mreža ukoliko ne uspijemo proizvesti novine.

Sada dolazimo do dijela koji nas je zatekao, jer su i od tad do danas novine izlazile redovito na mjesečnoj bazi u kvaliteti i obujmu koje sami možete prosuditi i ocijeniti, naime uslijed porasta cijena svega pa tako i tiska novina gdje se također kao i dosad svakim porastom broja stranica povećava i cijena proizvoda, te neizbježno sve manjeg interesa pučanstva o istom uz klasično obrazloženje da to sve svejedno pročitaju na portalu i Facebooku, donesena je odluka o obustavi proizvodnje Pakračkog lista te će izdanje za ožujak 2025. godine biti posljednje koje ćete opipljivo moći pročitati, na, izgleda već danas, staromodni način.

Bez daljnjeg podrobnijeg ulaženja u detalje, najjednostavnije rečeno odluka nam baš i nije sjela, što prema novinarima koji su se prije nas trudili oko lista, što zbog dojma da je i naš otišao uzalud, jer izgleda da će se posao novinara ubuduće zvati portalaš, možda ga se više neće zezati da je piskaralo nego tipkaralo, portaralo, ali takva su valjda vremena došla kada bi se i to trebalo prihvatiti iako nismo staromodni.

Možda je i takav dan, ali nama nije bilo do šale pa je u raspravi došlo do par neartikuliranih i rubno incidentnih situacija koje su dovele do nemogućnosti nastavka suradnje te Vas složno u vlastito i ime kolege Franje posljednji put pozdravljam iz uredništva Pakračkog lista te koristimo i ovu priliku da Vam obojica zaželimo sretan Uskrs i svako dobro.

: PIŠE: Pakrački list; 31. ožujka 2025; 226

Mikro i malim subjektima malog gospodarstva iz skupine mladih poduzeća (do 3g starosti) ili poduzeća čiji su vlasnici pripadnici jedne od ranjivih skupina definiranih u uvjetima financijskog instrumenta su na raspolaganju zajmovi iz Europskog socijalnog fonda PLUS - Mikro zajmovi za rast i uključenost, obavijestili su iz Lokalne razvojne agencije Grada Pakraca „PAK-RA“.

Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva do maksimalno 30% iznosa zajma, a mogućnost otpisa je do 30% iskorištene glavnice uz zadovoljenje uvjeta propisanih financijskim instrumentom. Maksimalni iznos zajma je 25.000,00 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 2,5 postotna boda, ali ne manje od 0,5%.

Zaprimanje zahtjeva za zajmove krenula je danas 31. ožujka u 12 sati putem on-line obrasca na službenim internetskim stranicama Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).

Za sve druge informacije (uvjete programa i dokumentaciju) možete se obratiti u Lokalnu razvojnu agenciju grada Pakraca „PAK-RA“, na adresi Trg bana Josipa Jelačića 18, Pakrac, 2 kat sobe 209, 210.

Foto: Europski socijalni fond +

: PIŠE: Pakrački list; 31. ožujka 2025; 437

U ovogodišnjem izdanju ekološkoga projekta Od izvora do mora koji organiziraju Coca-Cola, Konzum, Jutarnji list i Udruga gradova sudjelovat će 32 grada, najviše otkad je projekt pokrenut.

U kategoriji malih gradova (do 10 tisuća stanovnika) sudjeluju: Pakrac, Korčula, Benkovac, Otočac, Vrgorac, Varaždinske Toplice, Beli Manastir, Vodnjan, Valpovo, Lipik, Crikvenica, Vrlika, Pag, Prelog i Rab. U kategoriji srednjih gradova (od 10 do 35 tisuća stanovnika) sudjeluju: Našice, Sveta Nedelja, Jastrebarsko, Virovitica, Koprivnica, Zaprešić, Daruvar, Poreč, Vinkovci i Solin. U kategoriji velikih gradova (više od 35 tisuća stanovnika) ove godine sudjeluju: Velika Gorica, Varaždin, Rijeka, Pula, Osijek, Dubrovnik i Zadar.

Projekt Od izvora do mora promiče zaštitu vodnih resursa, odgovorno gospodarenje otpadom i pošumljavanje urbanih sredina s ciljem smanjenja ugljičnog otiska i sniženja temperature zraka. Gradovi su se za sudjelovanje prijavili putem natječaja koji je trajao od 17. veljače do 17. ožujka, a njihova obveza bit će organizirati jednodnevnu akciju čišćenja u suradnji s lokalnim nevladinim udrugama i volonterima u razdoblju od 14. travnja do 23. lipnja. Gradovi će se bodovati prema broju okupljenih volontera i količini prikupljenog otpada, a za tri najuspješnija osiguran je nagradni fond od 45.000 eura namijenjen kupnji sadnica drveća za urbano pošumljavanje. Akcije sadnje održat će se u dogovoru s pobjedničkim gradovima tijekom jesenskih mjeseci, od rujna do studenoga, nakon čega će im biti dodijeljene i posebne plakete.

U prošlogodišnjem projektu Od izvora do mora sudjelovalo je 30 gradova koji su s 2200 volontera u akcijama čišćenja iz prirode uklonili 420 tona ambalažnoga otpada i primjereno ga odložili. Najuspješniji gradovi bili su Velika Gorica (veliki), Vinkovci (srednji) i Benkovac (mali).

Projekt Od izvora do mora pokrenula je Coca-Cola u Hrvatskoj 2018. godine, a do sada je organizirano ukupno 107 akcija prikupljanja ambalažnog otpada. U njima je sudjelovalo više od 9700 volontera, koji su prikupili 644 tone otpada - što je gotovo 74 kamiona punih otpada. Prije četiri godine projektu se kao partner pridružio Jutarnji list, 2022. godine priključio se Konzum, a potom i Udruga gradova u Republici Hrvatskoj. Projekt podržavaju Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

Više informacija dostupno je na Coca-Colinoj mrežnoj stranici i u digitalnome izdanju Jutarnjega lista.

Izvor: MADISON > FOCUSING ON THE RELEVANT

: PIŠE: Pakrački list; 31. ožujka 2025; 312

... ponekad subotnja dosada, izležavanje i bezidejnost proizvedu žal za potrošenim danom. No dosada i zamaranje očiju na internetu i „fejsari” donesu nešto dobra. Na toj sad već sve više demode "fejsari" naletjeh na nečiju objavu o ovoj dječjoj planinarskoj stazi. Odmah mi se učinila zanimljivom destinacijom za nedjeljnu pokoru. Odlučih provesti nedjeljni užitak u prirodi, na Bilogori. Krenuh zamalo bez unuka Dantea, a onda se stvorio pored mene i auta te je bilo samo potrebno upitati ga želi li sa mnom "u planine". Evo nas, šaljemo Vam tako foto pozdrav s Bilogore, najniže naše planine. Sasvim je blizu Pakraca i Lipika. Za unuka je ovo Himalaja! Ogromna planina s još većom šumom! Kalendarski je zima, ali svaki lijepi dan ukrašen sa desetak temperaturnih stupnjeva odmah me u ovo zimsko doba izvlači izvan kuće! Krenusmo oko deset nakon podužeg spavanja i doručka. Napunili smo ruksak tekućinom i nekim grickalicama te voćem radi "sporta za zube". Iz svog ZG doma na Kustošiji krenusmo prema istočnom izlazu iz grada, obilaznicom u smjeru Varaždina, pa brzom cestom pored Vrbovca i niza sela prema Bjelovaru. Nakon nekoliko kružnih tokova na BJ obilaznici pametni telefon i njegova aplikacija povedoše nas vijugavom cestom prema selu Maglenča i planinarskom domu Kamenitovac. Lovim(o) nekoliko uvodnih foto kadrova na rubu šume Mačjak. Šteta što prostor ne dopušta puno fotografija, no tko kasnije poželi moći će iskoristiti poveznice s kraja članka za pregled viđenoga.

... info ploče, "zelene" poruke o prirodi, uredni putokazi i markacije odmah postaju jasno uočljivima. Uputismo se prema samom domu, pedesetak metara udaljenom od parkinga koji je u vrijeme našeg dolaska bio gotovo prazan. Pozdravljamo rijetke planinare i ostale posjetitelje te zastajemo prije doma uz prve edukativne zanimljivosti. Putokazi za svugdje. Nije prvi puta viđeno, ali zanimljiv su ukras uz interaktivne "kocke". Okreni, složi sliku ili odi pobrati dodatno znanje sa malih kockica. Skulpture drvenih planinara i planinarke u minici čuvaju bunar. Došapnuti će Vam kako se ovdje mogu naručiti i organizirane ture koje uključuju vodiča u planinarskoj opremi radi edukacije djece (i odraslih) o pravilima orijentiranja i uživanja u prirodi. Možete čak po narudžbi i dogovoru iznenaditi mališane sa kostimiranim edukatorima u liku šumske vile ili Ježurke. Napitke te slane i slatke zalogaje potražiti ćete u domu Kamenitovac.

Krenusmo na spust ne zahtjevnom, oko četiri kilometara dugom kružnom stazom. Vode nas markacije u likovima ježića i ježevih šapica. Za prohodati stazu od početka do kraja (ulaza pred dom) treba cca pola sata do četrdeset i pet minuta. Ovisi o dobi malih šetača. Doduše na nekim nizbrdicama stazica je pozivala na oprezne korake uslijed blata i skliska tla. Staza je otvorena u rujnu 2021. Mogao se nekada u domu kupiti i dječji planinarski dnevnik za otisnuti planinarske žigove. Postojala su tri komada, no konobar reče kako su žigovi skinuti, pokradeni. Plod idiotizma i ovdje gdje većinom hode kulturni ljudi. Ljubitelji prirode !?!? Hodamo dalje i usput sa stupića pomoću QR kodova učimo o životinjskim vrstama Bilogore. Učimo i o flori; žiru i hrastu, bukvi, gljivama panjačama, šumskim potocima ...

... završivši sa dječjom stazom nastavljamo na priču drugu. Mami nas poučna staza Bilogora. Nakon osvježenja gaziranom tekućinom za unuka i didu, siđosmo obići i ovu malu uređenu kružnu poučnu stazu. Počinje svega dvadesetak metara od terase planinarskog doma i dugačka je 350 m. Staza je otvorena od svibnja 2020. godine. Prije obilaska staze unuk se sa ostalom djecom malo istrčao na uređenom dječjem igralištu i zajahao drvenu divlju svinju. Pune čizmice pijeska, puno srce vriske, veselja i smijeha malenih kojima su kontrirali slavljenicima krštenja unutar planinarskog doma. Molitva šume prva je zanimljivost ponuđena na ovom prostoru između dviju naših rijeka, Drave i Save. Kažu kako je nekada Bilogora nosila naziv Međurečka gora. Najviša joj je točka Stankov vrh na 309 mnv. Od životinjskog svijeta naša najmanja planina skriva divlje svinje, fazane, jelene i srne, zečeve, ponegdje dabrove, lisice, kune, ptice pjevice i grabežljivice, razne kukce. Lovio sam kamerom i jednog žutog leptira, čudio se njegovu lepršanju u ovo doba godine, no nigdje nije našao mjesto za odmor i nisam ga „kliknuo”. Ne smijem zaboraviti na ježa, vjevericu, jelenka, žabe, bjeloušku i daždevnjake kao i mnoge druge. Edukacija sa info ploča o preko tridesetak biljnih vrsta Bilogore. Čitamo o njihovu porijeklu, rasprostranjenosti, razmnožavanju, ljekovitosti, latinskom nazivlju i zanimljivostima vezanima uz njihovu najčešću uporabu kroz povijest.

... i za kraj; kako nastaje leptir!? Povedite svoje mališane ovdje u divotnu prirodu saznati, poučiti njih i sebe. Pobijedite li lijenost, saznat ćete puno, vratiti se doma sretni i zadovoljni. A tek potom uživajte kroz prepričavanje dječjih dojmova ostatku obitelji, prijateljima u vrtiću ili školi!? Za zadaću iz predmeta Priroda - svevremenski vrijedno!

Pozdravljaju Vas dida Luki i unuk Dante!

Izvori/poveznice:

https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2025/01/oci-pune-hrvatske-djecja-planinarska.html

https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2025/01/oci-pune-hrvatske-poucna-staza-bilogora.html

: PIŠE: Pakrački list; 30. ožujka 2025; 393

Hrvatski sabor proglasio je 2025. godinu „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda − godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor − čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Ovu je odluku Hrvatski sabor donio jednoglasno na zajednički prijedlog Družbe „Braće Hrvatskog Zmaja“ i Matice hrvatske. Zanimljivo je da je prije 100 godina Družba „Braće Hrvatskog Zmaja“ potaknula i organizirala obilježavanje tada 1000. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Godine 1925. organizirano je na stotine događanja, postavljeno je više spomen-ploča, sagrađeni su spomenici kralju Tomislavu, preimenovana su imena ulica i trgova. Tiskane su neke vrlo važne povijesne publikacije, kao i brončane medalje i značke naših poznatih umjetnika s prikazom kralja Tomislava. Ova obljetnica obilježila se diljem tadašnje Hrvatske, ali i na susjednim prostorima gdje su živjeli Hrvati. Kako se u Pakracu te 1925. obilježila ova visoka obljetnica koja je imala snažnu ulogu u jačanju nacionalnog identiteta, svehrvatskog zajedništva, a koja je doprinijela i popularizaciji lika i djela kralja Tomislava pa tako i hrvatskog kraljevstva i hrvatske povijesti općenito? Ono što zasada znamo je da su je obilježili članovi društva „Hrvatski sokol“ koje je djelovalo u Pakracu od 1906. Članovi ovog društva bili su mnogi poznati i ugledni Pakračani, a spomenut ćemo samo neke: Vinko Matijević, Josip Hojka, Josip Svoboda, Drago Filipović, Franjo Hošek…

Hrvatski sokolski savez čiji dio je bio i pakrački „Hrvatski sokol“ njegovalo je tjelovježbu, ali i širenje nacionalne svijesti pa je moto "Hrvatskog sokola" glasio: "U desnici snaga, U srcu odvažnost, U misli domovina!" Godine 1925., prilikom proslave tisućite godišnjice Hrvatskog kraljevstva organiziran je III. hrvatski svesokolski slet na kojem je donesena odluka da se u zagrebačkom parku Maksimir podigne spomenik pod nazivom Sokolska mogila. Mogila je zamišljena kao spomen-humak, gomila zemlje koja se sastoji od grumenova donesenih iz 155 mjesta raznih hrvatskih krajeva u kojima se zbio neki značajni povijesni ili kulturni događaj tijekom tisućgodišnje hrvatske povijesti, pa tako i iz Pakraca. U samim temeljima humka pohranjeni su važni predmeti iz hrvatske kulturne baštine, važnije knjige, časopisi te spomenice svih sokolskih društava koje su sudjelovale u gradnji Mogile. Priča se i o tome kako su ondje položene i kosti jednog od hrvatskih vladara. Skulptura sokola koja danas stoji na vrhu humka bila je predviđena u izvornim nacrtima. Nažalost, zbog tadašnjeg sukoba s vlastima skulptura je izvedena tek 1995. godine. U detaljnom zapisu o nastanku Sokolske mogile Aleksandra Freudenreicha, jednog od idejnih začetnika njezine gradnje, ostale su zapisane i riječi starješine pakračkog „Hrvatskog Sokola“ Josipa Hojke koje je izrekao prigodom donošenja zemlje iz Pakraca: U ime hrvatskog Sokola pakračkog, u temelje ove historije sokolske mogile, polažem grudu zemlje iz starodrevne opatije bijelostijenske, stare pakračke tvrđave nekadanjeg vlasništva Zrinskih, starorimskog kupališta Aqua Balisae, sadanjeg Lipika i historijske tvrdinje Čaklovac. Polažem za spomen i sretnu budućnost hrvatskog naroda uz želju da naši potomci nakon tisuću godina proslave tisućljetnicu u većoj, jakoj i slobodnoj Hrvatskoj!

Sokolska mogila, Zagreb, Maksimir

Iz ovog zapisa zaključujemo kako je u humak ove Sokolske mogile ugrađena i zemlja sa starih srednjovjekovnih hrvatskih utvrda: Starog grada Pakraca, Bijele Stijene, Čaklovca te zemlja iz Lipika. Inače, ova proslava 1925. nije prošla bez ometanja vlasti koje nisu s jednakim oduševljenjem prihvatile događanja koja su promicala širenje nacionalne svijesti i slavljenje povijesne važnosti Hrvatskog Kraljevstva. Ostalo je zapisano i s kakvim su se problemima susretali upravo članovi društva „Hrvatskog sokola“. O tome je pisao Freudenreich, pa između ostalog kaže kako su u Pakracu preparandi^[1] hrvatske narodnosti koji nose sokolski znak napadani za vrijeme odmora između satova predavanja, pred licem više profesora, koji se tome cinički smiju. U tjednu kada u Pakracu obilježavamo početak Domovinskog rata zahvaljujući čijem ishodu danas živimo u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj sjetimo se branitelja, ali i svih onih koji su davno prije nas težili tome.

U Muzeju grada Pakraca visoku 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva obilježit ćemo različitim događanjima, a sjećanje na proslavu iz 1925. te hrabre Hrvatske sokole predstavlja tek početak.