PIŠE: Pakrački list

05. ožujka 2026

672

Uoči Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, koji se obilježava 2. travnja, Pakrac će ugostiti ovu edukativnu i vrlo emotivnu kazališnu priču koja na govori o razumijevanju, prihvaćanju i ljubavi.

U petak, 13. ožujka 2026. u 15,15 sati, u Hrvatskom domu Dr. Franjo Tuđman bit će izvedena monodrama „Kako razumjeti mene s autizmom“, prema motivima knjige Padnem sedam puta, a ustanem osam i osobnog iskustva autora i glumca Jasmina Salkića.

Predstava je namijenjena odgojno-obrazovnim djelatnicima, medicinskom osoblju, roditeljima, učenicima, ali i svima koji žele bolje razumjeti svijet djece i mladih s autizmom. Kroz priču dječaka koji odrasta u okruženju punom izazova, publika prati iskustva prihvaćanja i neprihvaćanja ljudi koji ga okružuju. 

Autor i izvođač predstave, Jasmin Salkić iz Tuzle, magistar društvenih znanosti i socijalne pedagogije, profesionalno je zaposlen u školi kao defektolog-oligofrenolog. U slobodno vrijeme bavi se glumom, uspješno spajajući svoje stručno znanje i kazališno izražavanje. 

Ulaz na predstavu je slobodan, a za one koji žele pomoći u pokrivanju troškova bit će postavljena dobrovoljna donacijska kutija. Događaj se održava u suradnji s Gradom Pakrac, uoči Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, te u sjećanju na Gogu, uz molitve i podršku njezinu sinu Nikoli.

Organizatori pozivaju građane da budu dio „puzzlea“ ovog posebnog susreta i simbolično obuku nešto plavo kao boju koja predstavlja podršku osobama s autizmom. Pedesetak minuta ove predstave prilika je da zastanemo, osvrnemo se oko sebe i pružimo ruku razumijevanja.

Foto: freepik.com

PIŠE: Domagoj Ajman

04. ožujka 2026

2090

Studentima smo predavali medicinsku etiku navodeći ratne primjere i lekcije iz svijeta, a na kraju smo ustanovili da „najbolje“ i najtužnije primjere imamo ovdje u Hrvatskoj.

Najsvjetlija priča što se tiče psihijatrijske etike, upravo je evakuacija psihijatrijskih bolesnika iz pakračke bolnice - glavne su poruke s Okruglog stola kojeg je 28. veljače u Spahijskom podrumu organizirala Hrvatska udruga medicinskih sestara/tehničara i drugih radnika u zdravstvu Domovinskog rata (u daljnjem tekstu HUMSTIDRZDR), u sklopu obilježavanja početka Domovinskog rata.

Okrugli stol s temom „Najhumanije akcije – evakuacije psihijatrijskih bolesnika iz pakračke bolnice“ moderirali su prof. dr. sc. prim. Veljko Đorđević, dr. med., te prof. dr. sc. prim. Marijana Braš, dr. med., a u organizaciju i provedbu događanja bili su uključeni i partneri te braniteljske udruge s područja Pakraca i Lipika, HVIDR-a Pakrac i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, ogranak Pakrac-Lipik.

Nakon uvodnih riječi Ljerke Pavković, predsjednice HUMSTIDRZDR-a, prvi se okupljenima obratio pakrački gradonačelnik Tomislav Novinc naglasivši kako se među mnogim govorima koje drži na raznim manifestacijama i okupljanjima, ovaj put odlučio pročitati prigodni članak iz „Vjesnika“ iz 1992. godine koji možete pročitati i vi na potonjoj fotografiji, a radi se o zaposlenicima psihijatrijske bolnice koji su ostali sa svojim pacijentima sve do ranije spomenute evakuacije: dr. Nikola Zelić, dr. Tomislava Vidović, dr. Krešimir Vidović, gardista, dr. Zdravko Majer, sestre Olivera Zelić, Dunja Ristić, Zdenka Biljan, Ljilja Bažant, Mirjana Ljevaković, Marija Hajda, Margita Onić, Marica Valentić, Mica Mamula, tehničari Goran Jakšić, Fikret Kahrimanović, Milan Belobrajdić, Tomislav Bergman, glavna sestra Katica Bergman.

Moderatorica Marijana Braš zatim je pojasnila kako je cilj Okruglog stola obilježavanje početka Domovinskog rata u Pakracu, ali i naglasiti ulogu zdravstvenih djelatnika općenito i u Domovinskom ratu te dodatno osvjetlati obraz tom pozivu.

„Takvog primjera nema u povijesti civilizacije kao što je bio u Domovinskom ratu obzirom da su svi pokazatelji ukazivali na vrlo dobru organizaciju i uvjete zdravstvene skrbi gdje nije zabilježena nijedna gangrena. Bilo je jako malo infekcija, dok smo kasnije na fakultetu učili o primjerima puno bogatijih vojski i zemalja, a ustvari smo mi njih mogli podučavati“, rekla je Braš nastavivši sa zanimljivom pričom iz aspekta medicinske etike u kojoj je jedan psihijatar istraživao psihičko stanje zločinaca koji su u Drugom svjetskom ratu radili razne pokuse na ljudima te ih ubijali u plinskim komorama te je naposljetku ustanovio kako nitko od njih nije patio od psihičke bolesti. Nadalje, Braš je prepričala kako su nakon toga psihijatra poslali istražiti što ima zlo u tim zločincima budući da su „mirne duše“ sposobni počiniti takva nedjela nad ljudskim rodom, jer ako pronađe zlo u njima, to će se znati razlikovati od psihičke bolesti. Naposljetku, nakon silnih istraživanja i spoznaje da su ti ljudi bili psihički zdravi, psihijatar je počinio samoubojstvo. „Ova priča ujedno je bila i začetak medicinske etike koja nas vodi do situacija u ratnim uvjetima i pitanjima poput treba li pomoći i ranjenom neprijatelju, treba li ostati uz ranjenika ili pobjeći i slično. Moram spomenuti i autorsku knjigu profesora Veljka Đorđevića „Pouke o čovječnosti“ koja je polučila ekranizaciju filma „Dom čovječnosti“ (postoji i engleska verzija „Home of humanity“). Zajedno s profesorom Đorđevićem obišla sam vodeće veteranske centre po Izraelu, Australiji i Americi gdje smo često uzimali lekcije i primjere iz svijeta kada smo studentima u kriznim stanjima držali predavanja o medicinskoj etici, ali smo se osvijestili i zaključili da mi imamo „najbolje“ i najtužnije primjere upravo ovdje u Hrvatskoj. Najtužnija priča je ona na Ovčari, gdje su ranjenike iz bolnice bacali u jamu, što nije zabilježeno u svijetu medicinske etike, dok je jedna od nasvjetlijih priča, s kojom se nismo sreli nigdje u svijetu, pogotovo u psihijatrijskoj etici, evakuacija psihijatrijskih bolesnika iz pakračke bolnice koja je opravdano ponijela titulu najhumanije akcije u Domovinskom ratu. Posebno me se dojmila priča o bračnom paru Zelić. Ta znakovita rečenica dr. Zelića kako „ostavlja vrata psihijatrijske bolnice otvorena jer će se skupa s ostalim djelatnicima vratiti natrag“, Olja koja je ostala s bolesnicima, ta njihova dobrota i samozatajnost kasnije kada su radili po drugim ustanovama gdje sam ih imala priliku upoznati tijekom studiranja, nisu ništa prepričavali jer su smatrali da se to što su napravili tijekom najhumanije akcije Domovinskog rata podrazumijeva i nije ništa posebno. Zamislite, imamo pet psihijatrijskih bolnica o kojima se na fakultetu uči za ispit, a ovu šestu pakračku koja je srušena nitko ni ne spominje. Upravo o tim imenima koja je gradonačelnik Novinc pročitao, zajedno s hrabrim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u toj hvale vrijednoj akciji, od kojih su neki danas ovdje i prisutni, trebamo učiti studente na predavanjima i navoditi ih kao primjer te ne moramo uzimati slučajeve iz Afrike ili Australije jer smo mi imali svjetionike čovječnosti i ljude koji su ostali uz bolesnike, osobito one iz ranjive skupine kao što su psihijatrijski bolesnici“, zaključila je Braš.

Veljko Đorđević, ugledni psihijatar, književnik i slikar dan ranije je također u Spahijskom podrumu predstavio autorski roman „Pietrov san“, da bi na Okruglom stolu najavio pisanje nove knjige koja bi trebala biti dovršena do Kolone sjećanja - središnjeg događaja obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se održava svake godine 18. studenoga u spomen na pad grada 1991. godine. Tema knjige su događanja na Ovčari te priče o hrabrim ljudima koji su osvjetlali svoj poziv i u miru i u ratu.

„Ponosan sam što se nakon izdavanja knjige „Pouke o čovječnosti“ izrealizirao i film koji je obišao cijeli svijet te dobio niz priznanja za etičnost, od kojih bih istaknuo treću nagradu na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Parizu u konkurenciji svih svjetskih profesionalaca. Ostao sam zadivljen čuvši za akciju vezanu za bivšu psihijatrijsku bolnicu, budućem Braniteljskom centru Pakrac koji mora postati učionica čovječnosti jer to zaista nitko u svijetu nije učinio. Znamo svi kakvo je stanje bilo u ratu koji je doveo i do genocida i ostalih stravičnih događanja, ali ono što se dogodilo ovdje u Pakracu, da su doktor Zelić i svi liječnici i sestre ostali uz svoje bolesnike i to psihijatrijske te da nitko u takvim okolnostima nije umro niti poginuo, posebna je priča. Ono što mogu učiniti kao autor i urednik knjige „Pouke o čovječnosti“ je da Grad Pakrac preuzme na sebe autorska prava i knjige ustupi posjetiocima braniteljskog centra budući da se u Europskoj uniji autorska prava štite 5 godina. Zato ih od ovog trenutka smatrajte vašima, isto kao i film koji ćete u braniteljskom centru moći prikazivati svakodnevno u bilo kojem trenutku kao što je to praksa i u velikim svjetskim centrima. Današnje druženje želimo iskoristiti i na slušanje vaših svjedočanstva iz medicinskog kuta i doživljaje iz Domovinskog rata koja bismo prenijeli u nadolazećoj knjizi“, rekao je Đorđević te pozvao sudionike Okruglog stola da podijele svoje ratne priče.

Marko Martinelli, hrvatski branitelj i sudionik evakuacije psihijatrijskih bolesnika iz pakračke bolnice, prije obraćanja okupljenima je zahvalio Marijani Braš na pokretanju cijele priče oko približavanja njihove humane akcije široj populaciji koja je uz okupljanje prave ekipe dospjela i puno dalje nego su očekivali.

„Bolesnicima psihijatrijske bolnice, za koje moram naglasiti da su većinom bili srpske nacionalnosti i čija su djeca bila na drugoj strani i istovremeno pucala po njima, pomagali smo koliko smo mogli, isto kao i zaposlenicima, dovozili smo im hranu, lijekove i ostale potrepštine koje su bile neophodne. Možete misliti kakvi su im uvjeti bili u ta ratna vremena. Akciju smo odradili bez nekih velikih planova i priprema, Drago Marter je donio papir na kojem je pisalo kako trebamo izvući psihijatrijske bolesnike, nakon čega smo dovezli autobus s druge strane Pakre bez upaljenih svjetala i jednog po jednog izvlačili i nosili do autobusa s tim da smo ih prije toga morali „nakljukati“ tabletama kako bi bili mirni. Srećom na kraju je sve prošlo dobro i drago mi je da smo sa zaposlenicima ostali u jako dobrim odnosima i dan danas se družimo i radimo usluge jedni drugima“, rekao je Martinelli.

Na upit o bitnosti medicinskog osoblja koje su imali na raspolaganju tijekom ratnih dana, odgovorio je kako su im između ostalih njegova supruga i Ljerka Pavković uvelike pomogle, a posebice kada je prvi put bio ranjen gdje su mu previle ranu na licu mjesta te uputile riječi podrške i smirile ga.

„Tog trenutka budeš u šoku i svaka riječ i pomoć ti puno znači, to je ono što te održava i imaš neku sigurnost. Danas je odnos prema pacijentima drukčiji, čast iznimkama pa ću jedan takav primjer i spomenuti. Išao sam u bolnicu u Novu Gradišku, prvi put sam tamo bio i kad sam djevojci sa šaltera rekao gdje trebam ići i kako sam prvi put u njihovoj bolnici, istog trena je izašla, u kolicima, i otpratila me do doktorovih vrata. To je mene fasciniralo i to je pravi primjer adekvatne osoba zaposlene na nekom radnom mjestu i normalno da sam joj poslije toga išao kupiti Merci bombonjeru“, prisjetio se Martinelli koji je obraćanje zaključio spomenuvši dr. Ivana Marijanovića koji ga je zaprimio u bolnici u Kutini te mu je spasio teško ranjenu ruku bez koje bi, kako je naglasio, sigurno ostao da nije bilo Marijanovićeve stručne intervencije i krajnjih napora pri operaciji.

Miroslav Vacek, hrvatski branitelj i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata ogranak Pakrac-Lipik, poručio je kako su bez obzira na teške ratne okolnosti imali veliku sreću jer su imali sanitet s jako dobro organiziranim timom.

„Dr. Miroslav Kinčl bio je i ratnik i imao je sanitetska vozila s gusjenicama pa je po ranjenike izlazio na prve borbene linije i pružao im liječničku pomoć s medicinskim sestrama. Spomenuo bih ovom prilikom i našu heroinu i nedavno preminulu Maricu Topić koja je prošla golgotu Vukovara i uspjela izbjeći sudbinu onih medicinskih djelatnika koji su završili u jamama te koja je na kraju krajeva bila ovdje u Pakracu na prvim borbenim linijama i čiji je učinak kao liječnice, sestre i suborke bio na maksimumu. Bilo je tu i mnogo hrvatskih branitelja iz drugih mjesta jer sami zasigurno ne bismo mogli obraniti Pakrac i okolna sela i hvala im na svemu“, izjavio je Vacek.

Saša Erhatić iz Križevaca skupila je hrabrosti i podijelila svoju potresnu priču o gubitku oca koji je poginuo tijekom Domovinskog rata u Pakracu.

„Pamtim 1. prosinca 1991. godine po tome što mi je otac poginuo ovdje u Pakracu. Smatrao je da neće ići u rat, ali u siječnju se prijavio u Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kao dragovoljac i jednog dana se više nije vratio. S tri godine nisam znala što se događa, a dva mjeseca nismo znali gdje je. Kada smo saznali stravičnu vijest da je poginuo, u siječnju 1992. godine održan je sprovod, a prije 10-ak godina sam upoznala njegovog nepokretnog suborca i ponovno doživjela veliki šok kada mi je poručio da mi zahvaljuje jer da nije bilo mog oca, on se ne bi vratio kući živ. Niti nakon nešto više od 30 godina nije lako i strašno me to pogodilo, nosim se s tim kako god znam, a u tome mi pomaže doktor Đorđević“, ispričala je Saša.

Božidar Lujanac, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Pakrac-Lipik te umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, rekao je kako su se liječnici pakračke bolnice samostalno organizirali i pružali medicinsku skrb u svakom mjestu.

„Imali smo ambulantu s kompletnim timom i liječnikom koji su izlazili na prvu crtu ratišta. U Kutini i Garešnici bile su ustrojene kirurške ambulante u koje su dolazili i liječnici iz Zagreba, bilo je to sve jako dobro umreženo jer je prije rata pakračka bolnica imala vrhunski status. Stoga, zahvala svom medicinskom osoblju pakračke bolnice koja je bila temelj medicinskog zbrinjavanja na pakračkom ratištu“, izjavio je Lujanac.

U vrlo aktivni Okrugli stol uključio se i umirovljeni primarius dr. Otto Kraml, u ime Katoličke udruge liječnika Pakrac, Lipik i Daruvar, inicijalno izrazivši veliko zadovoljstvo na radovima budućeg Braniteljskog centra našalivši se kako će vjerojatno i sam završiti u istom.

„Mala grupa velikih ljudi prepoznala je ovu akciju i isporučila ju puno široj masi i odajem vam priznanje na tome. Moram priznati da ni sam nisam znao za tu akciju, a bio sam na ovom terenu u raznim ambulantama i radio s ljudima koji su danas spomenuti od strane gradonačelnika Novinca te mi je jako drago čuti kako će bivša zgrada psihijatrijske bolnice ponovno zaživjeti u novoj i plemenitoj funkciji. Spomenut ću i svog kolegu dr. Ivana Šretera, koji je bio i političar i stradalnik Domovinskog rata i sve nas je jako zadužio“, odao je počast Kraml kolegi Šreteru.

Za riječ se javila i Jadranka Ban iz Osijeka, zaposlena u ambulanti u Vukovaru kao specijalistica obiteljske medicine te je predsjednica Udruge braniteljica Osječko-baranjske županije i časnica Hrvatske vojske, poručivši kako je u Domovinskom ratu aktivno sudjelovalo 23.000 žena, što kao dio saniteta, punkta, skladišta, kao i bojišta te Udruga radi na tome da i ženama pripadne značenje koje su imale u ratu.

Dren Stoček, voditelj Veteranskog centra podružnica Daruvar, pohvalio je projekte izgradnji veteranskih i braniteljskih centara.

„30-ak godina nakon Domovinskog rata Ministarstvo hrvatskih branitelja ima odličan tim na čelu s ministrom Tomom Medvedom te su pokrenuli human i vizionarski projekt izgradnje veteranskog centra sufinanciran u 85 % iznosu sredstvima EU fondova. Prethodio mu je projekt Veteranskog centar u Lipiku te ih je trenutno četiri u Hrvatskoj, a drugi takav human projekt je izgradnja braniteljskih centara koji su financirani iz državnog proračuna za daljnju skrb hrvatskih branitelja. Poglaviti cilj im je kroz razne struke utjecati na psihosocijalno osnaživanje i poboljšanje zdravlja hrvatskih branitelja, veterana i njihovih članova obitelji. Uz psihologe, socijalne radnike, fizioterapeute, kineziologe, veliku i značajnu ulogu ima i medicinsko osoblje koje čini 40 % osoblja u daruvarskoj podružnici. Nitko od njih nije sudionik Domovinskog rata, no većina su ili stradalnici Domovinskog rata ili djeca branitelja Pakraca, Lipika i Daruvara i ostalog dijela zapadne Slavonije“, rekao je Stoček.

„Strujni krug“ razgovora za Okruglim stolom „zatvorila“ je Ljerka Pavković, medicinska sestra i predsjednica HUMSTIDRZDR-a, koja se između ostalog prisjetila perioda akcije evakuacije.

„Akcija je izvedena u tajnosti, bila sam na punktu na dva kilometra prema Krndiji i susjed mi je rekao drugi dan da su pacijenti evakuirani. Ekipa se brzo dogovorila tko će što raditi te su akciju odradili kako treba i o tome se uopće više nije pričalo. 2016. godine skupile smo medicinske sestre kako bismo napisale knjigu „Svjedočanstva medicinskih sestara u Domovinskom ratu“, točnije 106 svjedočanstava. Tako je došla i vrlo emotivna priča Olivere Zelić koju skoro nikad nije pričala, ali ju je uspjela napisati. Tad sam shvatila što je napravljeno i nakon toga su Marijana i Veljko zakotrljali cijelu priču koja je rezultirala knjigom i filmom i koju treba nastaviti prema Braniteljskom centru gdje će naši branitelji moći kvalitetno živjeti. Kada smo 2022. godine osnovale samostalnu Udrugu, u cijeloj Hrvatskoj postavili smo spomen-ploče na mjestima gdje su djelovali zdravstveni radnici. Iz Pakraca je pokrenut projekt i prvi ambasadori dobročinstva (mladi volonteri iz školskih klupa) koji se bave palijativnom skrbi, a uskoro će osvanuti i treći. Kao Udruga smo shvatili koliko su mladi ljudi bitni, danas imamo uključeno 11 škola i svi ravnatelji podržavaju taj projekt koji je pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i to je sad već oko 400 mladih osoba koji rade sa svojim mentorima uz podršku ravnatelja radove na temu Domovinskog rata. Kada prezentiraju svoje radove, vjerujte da mi plačemo kad vidimo koliko su oni senzibilizirani i koliko emotivno doživljavaju nas, svoje bake, djedove, roditelje i koliko se trude da prikažu drugima što je bio Domovinski rat. Ono što je nama najdraže – istina će ostati živjeti jer devedesete godine su godine koje se ne smiju zaboraviti!“, zaključila je Ljerka Pavković.

PIŠE: Pakrački list

04. ožujka 2026

2097

Moram priznati da mi je pomalo neobično pozdraviti vas ovim putem kao novi urednik našeg lokalnog medija Pakračkog lista u koji se „vraćam“ nakon više od 12 godina. Istina, ne kao klasični novinar nego kao vlasnik obrta koji traje više od 10 godina i kroz koji se bavim raznim drugim poslovima. Ipak, novinarstvo je još od listopada 2013. kada sam sporazumno napustio PL uvijek na ovaj ili onaj način bilo (i ostalo) važan dio mog posla i života. Možda i zato što sam u Pakračkom proveo 10 godina i učio od majstora novinarskog zanata, Barunka, Duška, Grpca. Uvijek ističem da sam bio privilegiran raditi u toj redakciji koja je u svoje vrijeme bila jedna od najjačih redakcija nekog lokanog medija u Hrvatskoj. Zato, osim poslovne i profesionalne dimenzije, ovaj povratak u Pakrački list za mene ima sentimentalni poriv i onu emotivnu, ljudsku crtu, ali i motiv.

Darko, Duško i Davor nažalost više nisu među nama, novinarstvo se u zadnjih deset godina iz temelja promijenilo, živimo brže, tempo je sve žešći, vremena sve manje pa i informacije puno brže kolaju među publikom i čitateljima, odnosno vama dragi sugrađani. Papir sve više postaje stvar romantike i nekih davnih vremena, ali ćemo se u našoj maloj redakciji potruditi da naše tiskano izdanje ostane živo dok god to bude moguće. Prije svega zbog onih brojnih ljudi i čitatelja starije dobi koji nisu u eri klikova, lajkova, reelsa i skrolanja.

Pakrački list je u ovoj današnjoj medijskoj džungli opstao i usprkos svim problemima još uvijek traje, a moja je želja da ga učinimo još boljim, zanimljivijim i važnijim u vašim svakodnevnim životima. Jer medij postoji upravo zbog publike.

Naravno da smo kao ljudi u mnogočemu različiti, da nemamo ista mišljenja, da se ne slažemo u svemu, ali mislim da je važno da uvijek na umu imamo činjenicu da imamo privilegiju živjeti u ovoj maloj, ali mirnoj i sigurnoj sredini, u kojoj stanovi i kuće još uvijek ostaju otključani, gdje se vjerojatno ništa neće dogoditi ako vam ključ ostane u bravi automobilu, u kojoj se naša djeca i unuci mirno igraju na igralištima, bezbrižno idu u kino, na sladoled ili kolač i grad u kojem naše sajmove i manifestacije ne „osiguravaju“ ljudi u pancirkama, naoružani dugim cijevima. Svima nam je u interesu da život bude bolji i atmosfera pozitivnija, svoju odgovornost u tome imaju i novinari, ali i vi dragi čitatelji. Zato vas molim za razumijevanje i na neki način ovim putem pozivam na suradnju. Prije svega zato što je naša redakcija malobrojna i nemoguće je obići sva događanja, sve koncerte, predstave, tribine, skupštine. Ako vam se ispričamo zbog nedolaska, pomozite nam da o vašim aktivnostima ipak izvijestimo, pošaljete nam fotografije i osnovne informacije i mi ćemo vas rado medijski popratiti.

Znam da se nekima od vas čini da je novinarski posao lagan i ležeran i da će neki reći: „E da je meni vaš posao na mjesec dana da malo odmorim“. Da ga se ozbiljno i savjesno prihvatite na tjedan dana vidjeli bi je to daleko od istine. Ali je istina da je novinarstvo postalo profesija koja među ljudima nije pretjerano omiljena. Razlog su nažalost sve brojniji mediji i „novinari“ koji bezobzirno gaze osnovne postulate struke i morala. Posebno ako gledamo globalno. Ako se zadržimo u lokalnim okvirima mislim da smo još uvijek sačuvali dobru dozu dostojanstva, empatiju i suosjećanje. Možda i zato što živimo u maloj sredini u kojoj se praktički svi znamo pa je, za bolji život neizbježno da si međusobno pomažemo i uvažavamo.

Mene su, kao priučenog novinara u Pakračkom listu učili da je najvažnije držati do novinarske objektivnosti, istine i časti, ali prije svega do ljudi. S tim na umu i u čast onih koji su me tome naučili, nakon više od 12 godina radujem se nastavku ove moje poslovne avanture zvane Pakrački list.

PIŠE: Pakrački list

03. ožujka 2026

469

U sklopu 19. Tjedna psihologije u Hrvatskoj, koji se u organizaciji Hrvatsko psihološko društvo održava od 9. do 15. ožujka 2026. godine, Pakrac će ponovno postati mjesto susreta, učenja i promišljanja o važnim temama mentalnog zdravlja.

Ovogodišnji Tjedan psihologije iznimno se održava u ožujku, odlukom Upravnog odbora Društva, budući da je 14. ožujka 1953. godine osnovano Hrvatsko psihološko društvo. Na isti datum 2023. godine donesen je Zakon o psihološkoj djelatnosti, a 14. ožujka Hrvatski sabor proglasio je Nacionalnim danom psihologa. Time ovaj tjedan dobiva dodatnu simboličku važnost za struku i zajednicu.

Cilj programa je približiti psihologiju građanima i poslati jasnu poruku - život pojedinca i zajednice može biti kvalitetniji, ugodniji i ispunjeniji.

U organizaciji Gradska knjižnica Pakrac i ove je godine pripremljen sadržajan program koji uključuje predavanja, razgovore o aktualnim temama, sadržaje za djecu te izložbu novih knjiga iz područja psihologije.

Predavanje: „Sam/a stvori svoju sreću?“

Ponedjeljak, 9. ožujka u 18 sati
Dvorana Julijana, Spahijski podrum
Predavačica: Nataša Major, prof. psihologije

Dugogodišnja suradnica i inicijatorica obilježavanja Tjedna psihologije u Pakracu, psihologinja Nataša Major i ove godine pripremila je zanimljivo i sadržajno predavanje - ovoga puta govorit će nam o sreći.
Živimo u vremenu kada se čini da svi moraju biti sretni. No, moramo li zaista biti stalno sretni? Može li se sreća kupiti? Gdje je tražimo – i je li ona naša odluka?
Možda je najvažnije pitanje: možemo li svoju sreću sami stvoriti? Dođite i zajedno potražimo odgovore.

O predavačici: 

Nataša Major završila je studij psihologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, radno iskustvo stekla je u CZSS i kao predavač u srednjoj školi, trenutno  već 20 godina zaposlena u osnovnoj školi kao stručni suradnik psiholog. Područje njezina  interesa su emocionalni i kognitivni razvoj djece i mladih. Surađuje s raznim udrugama i sudjeluje u projektima koji su usmjereni na razvoj djece te rad s osobama s manje mogućnosti. Članica je Udruge Zajednica kroz koju se kontinuirano provode projekti na području Požeško-slavonske županije. Vanjski je suradnik Centra Izvor. Kontinuirano pohađa stručne edukacije od kojih su dužeg trajanja: RWCT (Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje), prvi stupanj KBT (kognitivno bihevioralna psihoterapija), CAP (program prevencije nasilja nad djecom), UNICEF-ova edukacija „Stop nasilju među djecom”, NLP (Neurolingvističko programiranje) i NLP master, MarteMeo, Vršnjačka medijacija, Dječja integrativna psihoterapija te Edukacija za edukatora dječje integrativne psihotreapije.

Predavanje: „Važnost osnaživanja žena“

Četvrtak, 12. ožujka u 18 sati
Spahijski podrum
Predavačica: Jasminka Matić, mr. spec., klinička psihologinja

U ovogodišnji program uključila se i Jasminka Matić, klinička psihologinja s bogatom karijerom, a odnedavno i naša sugrađanka. Uz profesiju kojom se bavi članica je Odjela za kliničku psihologiju velike psihijatrijske ustanove, uključena u dijagnostiku, edukaciju i savjetovanja, te u tim Dnevne bolnice za ovisnosti. Aktivna je sudionica domaćih i inozemnih stručnih skupova; objavljuje radove u psihologiji i psihijatriji. Posebno afirmira potrebu osnaživanja žena, partnerstva i obitelji, kao i otklanjanja stigme u liječenju psihičkih bolesti. Na posljednjim svjetskim psihijatrijskim kongresima u Mexicu i Indiji, u temama je zastupila brigu za mentalno zdravlje žena podvlačeći važnost osnaživanja žena za njihovo aktivno zauzimanje za sebe, a o toj temi govorit će i na našem Tjednu psihologije u Pakracu.
U predavanju će se govoriti o tome kako jačanjem samopouzdanja žena postaje snažnija u suočavanju sa svakodnevnim izazovima – kao važan oslonac obitelji i zajednice. Predavanje donosi važnu poruku o podršci, razumijevanju i zajedničkom djelovanju. 

O predavačici: 

Jasminka Matić, klinička je psihologinja s bogatom karijerom, a odnedavno i naša sugrađanka. Uz profesiju kojom se bavi članica je Odjela za kliničku psihologiju velike psihijatrijske ustanove, uključena u dijagnostiku, edukaciju i savjetovanja, te u tim Dnevne bolnice za ovisnosti. Rekreativno se bavila sportom, voli umjetnost i mnogo putuje: na putovanjima voli avanturu upoznavanja svjetskih kultura, religija i običaja. Smatra da doprinose upoznavanju i uvažavanju drugog i drugačijeg, stvaranju humanijeg okruženja i tolerancije. U promicanju psihičkog zdravlja nalazi važnim viđenje osobe kao cjeline s pravom na posebnosti. Na portalu "Novinarstva s potpisom"-"Autograf"- ima kolumnu pod nazivom "Kava bez šećera" s temama humanizma.

Izložba knjiga i program za najmlađe

Tijekom cijelog tjedna, od 9. do 15. ožujka, u knjižnici će biti postavljena izložba novih knjiga iz područja psihologije, prilika za sve zainteresirane da pronađu inspiraciju za osobni rast i razvoj.

U četvrtak, 12. ožujka, u sklopu programa „Čitaonica četvrtkom“ za djecu predškolskog uzrasta čitat će se slikovnica „I čudovišta imaju osjećaje!“, čime se najmlađe potiče na razumijevanje i izražavanje emocija od najranije dobi.

Organizatori pozivaju sve građane da se pridruže događanjima, poslušaju predavanja te aktivno sudjeluju u promicanju mentalnog zdravlja i poticanju osobnog rasta, kako na osobnoj, tako i na razini cijele zajednice.

Sva događanja održavaju se u Spahijskom podrumu, a ulaz je slobodan.

PIŠE: Pakrački list

03. ožujka 2026

2572

Tradicionalnim, memorijalnim, rukometnim turnirom „Dino Plažanin“ koji će u organizaciji Rukometnog kluba „Pakrac“ biti održan u subotu 7. ožujka u Gradskoj sportskoj dvorani Pakrac od 14 sati, započet će ovogodišnje obilježavanje Dana Grada Pakraca.

Program se nastavlja u srijedu 11. ožujka kada će u Gradskoj vijećnici u dvorištu kurije Janković s početkom u 18 sati biti održana monodrama „Bio sam tamo“ Pere Eranovića u sklopu 35. Svečanosti Pasionske baštine.

U sklopu istih svečanosti u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije će u srijedu 18. ožujka od 19 sati biti održan koncert „In umbris crusis“ s djelima Bacha, Hasslera, Dugana i Faurea, a u izvedbi sopranistice Valentine Mekovec Gabud i Zlate Životić na orguljama.

Subota 14. ožujka će proteći u znaku šahovskog turnira koji će u Gradskoj vijećnici kurije Janković početi u 10 sati te „Omanovac traila“, popularne, tradicionalne utrke po stazama na obroncima Psunja koja također starta od 10 sati.

Istog dana će u pakračkoj pivovari „Slavonica“ od 15 sati početi obilježavanje Dana svetog Patrika.

U sklopu ovogodišnjeg obilježavanja Dana Grada Pakraca na svoje će doći i ljubitelji kviza, najprije u ponedjeljak 16. ožujka kada će od 18 sati u Spahijskom podrumu biti održan kviz znanja o povijesti i baštini grada „(Ne)Poznati Pakrac“, dok će kviz za učenike petih razreda osnovne škole „Volim svoj grad“ biti održan u srijedu 18. ožujka od 11 sati u Gradskoj vijećnici kurije Janković.

Prezentacija rezultata arheoloških istraživanja „Stari grad Pakrac“ bit će održana u utorak 17. ožujka u Spahijskom podrumu s početkom u 18 sati.

U srijedu 18. ožujka će u Spahijskom podrumu od 11 sati biti organiziran tradicionalni „Dan poduzetnika“, a sat vremena ranije će u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman biti održana kazališna predstava „OLYMPIA“ Teatra Cirkus Punkt. U 18 sati u predvorju Gradske sportske dvorane u Pakracu će biti održano tradicionalno proglašenje najboljih sportaša, mladih sportaša i sportskih djelatnika Pakraca za 2025. godinu.

Središnje obilježavanje Dana Grada tradicionalno će biti upriličeno 19. ožujka na sam blagdan svetog Josipa, zaštitnika Pakraca. Od 10 sati će biti organizirano polaganje vijenaca i paljenje svijeća na Rimokatoličkom groblju u Pakracu, kod biste dr. Franje Tuđmana, ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na središnjem gradskom Trgu bana Josipa Jelačića te kod kapelice svetog Josipa. Nakon toga će od 11 sati u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije biti služena sveta misa, a u isto vrijeme počinje i „Dan otvorenih vrata Spahijskog podruma“ s besplatnim ulazom za sve posjetitelje.

Svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Pakraca će biti održana u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman s početkom u 12.30 sati.

Manifestacija „Poklon mome gradu“ na kojoj će biti uručene nagrade uspješnim učenicima i njihovim mentorima najavljena je za petak 20. ožujka u 18 sati, u Gradskoj sportskoj dvorani Pakrac.

Glavni zabavni događaj za građane će biti organiziran u subotu 21. ožujka na prostoru ispred Gradske tržnice gdje će u 20 sati veliki koncert u povodu Dana Grada Pakraca održati Petar Grašo, a ulaz će biti besplatan za sve posjetitelje.

Na istom prostoru će od 15 sati biti održan tradicionalni Sajam, a posjetitelje očekuje bogata ponuda izlagača, od udruga i institucija Grada Pakraca, starih obrta i zanata, OPG-ova, domaćih radinosti, ručno izrađenog nakita i suvenira, tradicionalnih tekstilnih proizvoda i slastica, do sajmišne prodaje igračaka, tekstila, slatkiša te svježe pripremljenih proizvoda poput langošica, fritula i pečenih plodina. Sajam će upotpuniti i zabavna zona s lunaparkom i napuhancima za najmlađe, a tijekom trajanja sajma za dobru glazbu i atmosferu će biti zadužen tamburaški sastav „Satir“.

Istoga dana će već od 8 sati u prostorijama Udruge slijepih Pakraca i Lipika u Staroj školi biti održan tradicionalni turnir u zvučnom pikadu za slijepe, u 9 sati na jezeru Pakurnovac počinje Pojedinačno prvenstvo Pakraca u ribolovu, u 15 sati počet će završnica Zimskog liga kupa u tenisu na terenima Teniskog centra u Pakracu, a od 16 sati u Gradskoj vijećnici kurije Janković počet će Međunarodni turnir Bridge kluba Pakrac.

Ovogodišnji program obilježavanja Dana Grada Pakraca zatvaraju „Histrioni“ s kazališnom predstavom „Sastavljamo Vladu“ koja će u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman u Pakracu biti održana u utorak 24. ožujka od 20 sati.

PIŠE: Pakrački list

03. ožujka 2026

378

LAG “Zeleni trokut” objavljuje 4. LAG natječaj za provedbu intervencije A “Ulaganja u rast poljoprivrednih gospodarstava” sukladno Lokalnoj razvojnoj strategiji LAG-a “Zeleni trokut” 2023. - 2027.

Prihvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva sa ekonomskom veličinom od 3.000 € do 15.000 €, a koji su:

a. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG)
b. samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo (SOPG)
c. obrt
d. trgovačko društvo
e. zadruga

Iznosi javne potpore:

• Najviši iznos javne potpore po projektu je 200.000 EUR.
• Najniži iznos javne potpore po projektu je 5.000 EUR.

Intenzitet potpore po projektu može iznositi do najviše 85 posto za ulaganja malog poljoprivrednog gospodarstava kako je definirano ovim Natječajem.

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava za sljedeće prihvatljive aktivnosti u svrhu primarne poljoprivredne proizvodnje:

Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava za sljedeće prihvatljive aktivnosti u svrhu prerade poljoprivrednih proizvoda:

Radionica za potencijalne korisnike održat će se idući tjedan, a točan termin bit će objavljen naknadno.

Zahtjevi za potporu podnose se od 2. travnja 2026., a najkasnije do 4. svibnja 2026.godine.

Za sva pitanja i detalje vezane uz Natječaj, kao i izradu prijave, stojimo Vam na raspolaganju putem maila Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili na broj telefona 091/6045 907 (Zrna Garača) ili nam se možete osobno obratiti dolaskom u Lokalnu razvojnu agenciju Grada Pakraca ”PAK-RA” (zgrada općine, 2.kat, ured 210).