- PIŠE: Pakrački list
- 461
Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac poziva sve dobrovoljne darivatelje krvi da se odazovu četvrtoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi koja će biti održana u ponedjeljak, 1. prosinca 2025.g. u prostorijama DVD Lipik, Slavonska 49, Lipik od 8:30 do 15:00 sati (s pauzom od 11:30 do 12:00 sati).
Priznanja i zahvalnice jubilarnim darivateljima iz 2024.g. također će se dodijeliti 1. prosinca 2025.g. (ponedjeljak), tijekom posljednje ovogodišnje akcije darivanja krvi.
- PIŠE: Pakrački list
- 413
Najnovija analiza Poliklinike Sursum Corda, temeljena na podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, otkriva izrazito duboku podjelu Hrvatske kada je riječ o srčanim bolestima. Statistika pokazuje da je rizik od smrtnog ishoda zbog bolesti srca gotovo dvostruko veći u kontinentalnim županijama nego u onima na Jadranu.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilježi se oko 400 preminulih na 100 tisuća stanovnika, dok u Virovitičko-podravskoj taj broj doseže alarmantnih 740, a Ličko-senjska sa 709. Odmah iza nje, kao treća na listi najpogođenijih, nalazi se Požeško-slavonska županija, što dodatno potvrđuje da je kontinent najugroženiji dio zemlje. Drugim riječima, život u unutrašnjosti sa sobom nosi gotovo dvostruko veći rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti nego život uz more.
Podaci HZJZ-a potvrđuju da kontinentalni dio zemlje prednjači u smrtnosti od bolesti srca, dok statistike Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otkrivaju da se baš u tim županijama najduže čeka na kardiološke preglede i dijagnostičke pretrage. Produženo čekanje dodatno povećava vjerojatnost fatalnog ishoda.
Bolesti srca i krvnih žila i dalje su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. Samo u 2023. godini odnijele su 19.937 života — čak 6.200 više nego sve zloćudne bolesti zajedno. Najčešći uzroci su ishemijska i hipertenzivna bolest srca. Iako se neko vrijeme bilježio pad smrtnosti, posljednjih godina taj trend je zastao.
Muškarci i dalje umiru znatno češće od žena, a stopa smrtnosti kod muškaraca je oko 60% viša. Ipak, razlika se postupno smanjuje, ponajviše zato što raste broj hospitalizacija žena srednje životne dobi, što dodatno potvrđuje da srčani udar odavno više nije isključivo “muški problem”.
Posebnu zabrinutost izaziva porast akutnih srčanih događaja među osobama od 45 do 64 godine. Mnogi tek nakon infarkta otkriju da imaju povišen tlak, šećer ili kolesterol, čime zdravstveni sustav gubi dvostruko: radno sposobne građane i mogućnost pravovremene prevencije.
Stručnjaci upozoravaju da bi svi stariji od 40 godina, posebno oni s obiteljskom poviješću srčanih bolesti, povišenim tlakom, kolesterolom ili slučajevima iznenadnih smrti u obitelji, trebali redovito odlaziti na preventivne kardiološke preglede.
Pritom treba imati na umu da razvoj bolesti značajno potiču pušenje, prekomjerna tjelesna težina te povišene vrijednosti šećera i krvnog tlaka — stoga su redovite kontrole potrebne i osobama koje se osjećaju potpuno zdravo.
Foto: Krešimir Ćorlukić
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 4076
Spor između Grada Pakraca i okrivljenika koji datira od 23. rujna 2024. godine u vezi odlaganja glomaznog i elektronskog otpada iz kamiona na za to nepredviđene lokacije na području grada Pakraca, Općinski sud u Bjelovaru 13. listopada 2025. godine je presudio u korist Grada Pakraca, odnosno proglasio krivim okrivljenika kojemu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.200 eura. Prvotna kazna izrečena od pakračkog komunalnog redara putem prekršajnog naloga bila je 3.000 eura koja je mogla biti i maksimalnog iznosa od 13.227 eura, a sud je nakon sudskog procesa kaznu smanjio na kaznu od 1.200 eura zbog okolnosti navedenih u presudi.
Nakon uloženog prigovora okrivljenika, uvidom u priloženu fotografiju uz Zapisnik o nadzoru pakračkog komunalnog redara utvrđeno je kako je okrivljenik odbacio poviše navedeni otpad u okoliš i parcele na koje se otpad odložiti ne smije.
„Apeliramo na građane Grada Pakraca da odlažu sve vrste otpada (plastika, staklo, miješani komunalni otpad, biootpad, papir) u spremnike (kante) koje imaju na vlastitim kućnim adresama, a veće količine otpada da odvezu na reciklažno dvorište, deponij komunalnog otpada „Crkvište“ na Krndiji (s desne strane nakon raskrižja prema Starom i Novom Majuru u smjeru Daruvara) kako se ovakvi slučajevi ne bi ponavljali jer su kazne visoke. Na taj način štitimo našu prirodu i okoliš u kojemu živimo ostavljajući ga čišćim i zdravijim naraštajima iza nas“, izjavio je Marijan Malogorski, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i komunalne djelatnosti.
Foto: Google Maps
Kazne iz Zakona o gospodarenju otpadom - Narodne novine 84/2021 čl. 167 za pravnu osobu koja odbaci otpad u okoliš iznose od 2.645 do 26.455 eura, a za fizičku osobu i fizičku osobu - obrtnik od 1.322 do 13.227 eura.
Naslovna foto: Grad Pakrac
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 2500
„Radio sam dosad diljem Hrvatske, u Slavonskom Brodu, Požegi i Zagrebu, ali nigdje nisam vidio takvu povezanost i srčanost ljudi kao u Pakracu. Iako su me kolege pitali: ‘Kud baš Pakrac?’, odlučio sam ostati ovdje kao javni bilježnik jer su mi grad, njegovi ljudi i kultura ušli pod kožu“, započeo je Berislav Mihalj, pakrački javni bilježnik.
„Također, da građani ne bi morali putovati u Daruvar, Novsku ili Kutinu, gdje su im najbliži uredi, ovdje postoji ovaj manji javnobilježnički ured. Po mom mišljenju, jedan je od najmanjih u Hrvatskoj, ali kako se ljudi u Pakracu drže zajedno, tako je i moja želja opstati ovdje i biti dio te zajednice“, izjavio je Mihalj.
Na odluku o donacijama potaknula su ga dva razloga. Prvi je način na koji su ga ljudi u Pakracu prihvatili, iznimno su usmjereni jedni na druge, a razgovor s njima, bilo privatno ili poslovno, vodi se na sasvim toploj i prijateljskoj razini. Drugi razlog odnosi se na prirodu posla u njegovom uredu. Ovdje se vodi mnogo ostavinskih postupaka. Mihalj ističe kako ulaganje u djecu ima ključnu važnost, budući da je mortalitet i dalje znatno veći od nataliteta u ovom kraju. „Ako svi zajedno ne ulažemo u djecu, onda nemamo budućnosti. Djeca su naša najveća vrijednost“, naglašava.
Svake godine Mihalj i njegov ured doniraju te s tim planiraju nastaviti koliko je god u njihovoj mogućnosti. Iako se nitko od njih ne voli medijski eksponirati, jedini cilj ove javne objave im je bio potaknuti i druge javne službe, poduzetnike i gospodarske subjekte da također čine dobro i pomažu onima kojima je stvarno najpotrebnije, da ulože u našu budućnost.
Ove godine, u predbožićno vrijeme darivanja, odabrali su svoju donaciju predati Dječjem vrtiću Maslačak. U dogovoru s ravnateljicom Katarinom Lahovsky Kobetić, donirali su im ono što je vrtiću najpotrebnije – trajni materijal i namještaj u iznosu od 1000 eura. Ravnateljica i osoblje bili su iznimno zahvalni i sretni.
"Donacija gospodina Mihalja i njegovog javnobilježničkog ureda bila je neočekivano i vrlo ugodno iznenađenje. Samim tim što je sam ponudio donirati sredstva našem vrtiću čini razliku od dosadašnje prakse u kojoj smo mi bili ti koji su tražili donacije. Ovo je do sada najveća donacija koju smo dobili od pravnih osoba s našeg područja na kojoj smo neizmjerno zahvalni.
Donirana sredstva utrošit ćemo na nabavku namještaja za jednu od 14 odgojnih skupina. U pojedinim skupinama namještaj datira iz 70-tih godina prošlog stoljeća pa je lako odabrati gdje novac uložiti. Prostora za ulaganje u naših 6 objekata je mnogo i svaka pomoć je dobrodošla, a donirana sredstva uvijek nastojimo ulagati u trajnu opremu kako bi ostala i za buduće generacije. Za kraj želim reći da je svaki doprinos dječjem vrtiću ulaganje u budućnost naših najmlađih sugrađana a njihova sreća nam treba biti zajednička misija", izjavila je ravnateljica vrtića.
Razgovor s Berislavom Mihaljem završio je jednako ugodno kao što je i započeo -otvoreno, toplo i iskreno. Ostavlja dojam iznimno pozitivne osobe koja svoj posao ne doživljava samo kao profesiju, nego kao priliku da bude dio zajednice i doprinosi njezinu boljem sutra. Njegova predanost, skromnost i spremnost da pomogne potvrđuju da i najmanji ured može imati veliko srce, osobito onda kada iza
njega stoji čovjek koji vjeruje u Pakrac i njihov zajednički napredak.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1112
Na inicijativu roditelja njegovatelja, ali i kao odgovor na potrebe jedne od najosjetljivijih skupina u zajednici, Grad Pakrac donio je odluku o isplati božićnica roditeljima koji svakodnevno brinu o teško bolesnoj djeci i djeci s poteškoćama u razvoju po prvi put do sada. Odluka gradonačelnika Tomislava Novinca donijela je priznanje obiteljima koje su svoj život u potpunosti posvetile skrbi za svoje najranjivije članove.
Marica Poplašen, koja je i sama roditelj njegovatelj, uputila je gradonačelniku iskrenu zahvalu na uvažavanju prijedloga te razumijevanju koje je pokazao i prema ovoj skupini građana. Istaknula je da božićnice nisu samo financijska pomoć, već simbol da se njihov svakodnevni trud vidi, prepoznaje i cijeni.
„Vaša odluka donosi osjećaj zajedništva i nade u bolje sutra“, navela je Poplašen.
Gradonačelnik Novinc istaknuo je kako svaki prijedlog koji može pomoći roditeljima njegovateljima zaslužuje punu pažnju, te je upravo stoga donesena odluka da se, u skladu s trenutačnim proračunskim mogućnostima, svakom roditelju njegovatelju djece i odraslih osoba s poteškoćama isplati božićnica u iznosu od 40 eura. Sredstva će biti isplaćena bez dodatnih ispunjavanja zahtjeva, a očekuje se da će do 15. prosinca stići na račune registriranim roditeljima njegovatelja zajedno s isplatama božićnica umirovljenicima čija mjesečna mirovina ne prelazi 350,00 EUR.
U pismu upućenom Gradu, roditelji su naglasili da ne traže privilegije, već samo priznanje da i oni prolaze jednako izazovne i često teže životne okolnosti od većine građana.
„Naša djeca možda neće moći sjesti ispod bora i otvoriti veliki poklon, ali i njima i nama bi puno značilo znati da nismo zaboravljeni“, poručili su.
Istaknuli su i težinu svoje svakodnevice, napominjući da roditelj njegovatelj radi 24 sata dnevno, bez prava na odmor, mogućnost napredovanja ili osnovna radna prava, dok roditelji na dugotrajnim bolovanjima zbog njege bolesnog djeteta često ostaju bez ikakve dodatne podrške.
Odluka o božićnicama tako predstavlja simboličan i praktičan čin podrške, potvrđujući da lokalna zajednica vidi i razumije njihove izazove. Gradonačelnik je izrazio uvjerenje da će i u budućnosti nastaviti surađivati s roditeljima njegovateljima na dobrobit svih obitelji koje se svakodnevno suočavaju s izrazito zahtjevnom brigom o djeci.
Foto: Grad Pakrac
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 533
Međunarodni dan muškaraca, koji se širom svijeta obilježava 19. studenoga od 1999. godine, posvećen je podizanju svijesti o muškom zdravlju, dobrobiti te pozitivnoj ulozi muškaraca u obitelji i zajednici. Ovaj se dan danas obilježava u više od 80 zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Ove godine Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac, zajedno s Hrvatskim Crvenim križem, posebno je istaknulo važnost brige o fizičkom, mentalnom i emocionalnom zdravlju muškaraca. Naglašeno je kako muškarci, prema statistikama, i dalje rjeđe odlaze na preventivne preglede, često zanemaruju simptome i nerado potraže podršku kada im je potrebna.
U svojoj objavi poručuju:
„Danas želimo skrenuti pozornost na zdravlje muškaraca – fizičko, mentalno i emocionalno. Statistike pokazuju da muškarci češće odgađaju preglede, zanemaruju simptome i rjeđe traže podršku.
Stoga, dragi muškarci, podsjećamo vas:
- redoviti pregledi i briga o tijelu spašavaju život,
- mentalno zdravlje je jednako važno – razgovor i traženje pomoći nisu znak slabosti,
- male svakodnevne odluke – kretanje, prehrana, odmor – čine veliku razliku.
Briga o sebi nije luksuz – ona je snaga!“
Ovih dana naglašena je važnost otvorenog razgovora o muškom zdravlju te potreba da se muškarce potakne na uključivanje u preventivne programe i usvajanje zdravijih životnih navika. Tom cilju posljednjih je godina pridonio i sve popularniji pokret Movember, koji kroz različite aktivnosti promovira brigu o muškom fizičkom i mentalnom zdravlju.
Međunarodni dan muškaraca važna je prilika za isticanje izazova s kojima se muškarci susreću, ali i za proslavu njihovih postignuća, doprinosa i uloga u svakodnevnom životu. Ovakve inicijative pomažu u razbijanju stereotipa, jačanju svijesti o važnosti samobrige i stvaranju podržavajuće zajednice za muškarce svih dobnih skupina.
Poruka dana jednostavna je, ali snažna: muškarci su važni, njihova dobrobit je važna, a zahvalnost i priznanje za njihov svakodnevni trud ne bi smjeli biti zanemareni.
Foto: Hrvatski Crveni križ