- PIŠE: Pakrački list
- 644
U Hrvatskom općem leksikonu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža objavljenom 1996. godine piše: „Obrambeni rat što ga Hrvatska vodi protiv odmetnutih Srba iz Hrvatske i Jugoslovenske vojske započeo je 1991. godine napadima na postrojbe Hrvatske policije, s 1. na 2. ožujka u Pakracu.
U publikaciji „Počeci suvremene Hrvatske države“ koju je izdao Hrvatski Memorijalno-dokumentacijski centar, vezano uz događanja u Pakracu 1. i 2. ožujka 1991. godine piše: “To je prvi oružani sukob hrvatskih policijskih snaga s naoružanim srpskim ekstremistima“.
Uvod u sukob koji se dogodio 1. i 2. ožujka 1991. godine, počinje 21. veljače kada Sabor RH donosi Rezoluciju o prihvaćanju postupka za razdruživanje SFRJ i Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Istog dana načelnik Policijske postaje Pakrac, Jovo Vezmar, izdaje zapovijed o mobilizaciji „rezervnog sastava milicije“ zbog, kako se navodi, vježbe i provjere mobilnosti i osposobljenosti.
Odluka o pripojenju SAO Krajini
Već sljedeći dan, 22. veljače, sazvana je Skupština Općine Pakrac. Od 75 zastupnika prisutno je bilo 52, a od 23 odsutna, čak 15 njih bili su Hrvati. Glasovanjem (31 „za“, 2 „protiv“ i 13 „suzdržani“) donesena je odluka o pristupanju općine Pakrac SAO Krajini.
28. veljače Ustavni sud RH poništava odluku Skupštine općine Pakrac o pripajanju SAO Krajini, a načelnik postaje Vezmar poziva pričuvne policajce da predaju oružje. Ovaj naizgled mirotvoran čin, imao je sasvim drugu svrhu. Namjera je bila razoružati samo hrvatske policajce, dok je srpskim bilo naređeno okupljanje na nogometnom igralištu u selu Šeovica, naseljenim pretežno srpskim stanovništvom. Iste večeri je na prostorijama općinskog SDS-a, u centru grada, pokraj stranačke, izvješena i srpska zastava.
Okupacija policijske postaje
Sastanak svih policajaca u policijskoj postaji održan je 1. ožujka. Na tom sastanku razoružano je 16 policajaca nesrpske nacionalnosti, te je načelnik Vezmar uz pomoć policajaca srpske nacionalnosti preuzeo postaju. Ipak, treba napomenuti da neki policajci srpske nacionalnosti nisu podržali pobunu, a neki su uspjeli iznijeti oružje iz postaje te ga sakriti. Nakon stavljanja postaje pod kontrolu, Vezmar je zajedno s članovima lokalnog SDS-a, posebice predsjednikom Veljkom Džakulom, organizirao raspoređivanje milicajaca i naoružanih civila oko zgrade postaje i općine, a navečer su na ulazima u grad postavljene barikade.
Zanimljiva činjenica je da je JNA već isti dan oko 23,30 sati, puno prije dolaska hrvatskih specijalaca, ušla u Pakrac, raspoređujući se po raznim mjestima u gradu, iako se u njihovom službenom izvještaju navodi da je njihova intervencija bila u svrhu sprječavanja daljnjeg sukoba. Također, vojna karta koja predviđa akciju motorizirane brigade JNA od Bjelovara do Lipika, kao vrijeme početka navodi 1.3.1991. u 13 sati. Gotovo isto vrijeme kad se dogodila pobuna u Policijskoj postaji Pakrac! Svi ovi naoko sitni detalji govore u prilog tome da se Pakrac pokušao osvojiti vojnom silom.
Odgovor pripadnika MUP-a
U rano jutro 2. ožujka Posebna jedinica policije PU bjelovarsko-bilogorske „Omege“ kreću prema Pakracu u koji su ušli već u 05,45. Iz drugog pravca dolaze pripadnici Antiterorističke jedinice „Lučko“ i jedinice za posebne zadatke „Rakitje“ te zajedno ulaze najprije u zgradu općine, a zatim bez otpora i u zgradu policije. Postalo je jasno da je pobunjenicima dojavljeno da dolaze specijalci, pa su se povukli u Vinograde, Gavrinicu, Šeovicu i Japagu.
U grad stižu i pripadnici Antiterorističke jedinice „Sljeme“, Posebne jedinice policije „Kumrovec“, Posebne jedinice policije „Pionirski grad“ i djelatnici policijskih postaja sa područja PU Varaždin, te se raspoređuju na području kod općine i policije. U 9 sati počinje puščana paljba na Policijsku postaju i zgradu općine s okolnih brda. Specijalci također uzvraćaju, a sve završava nakon otprilike pola sata kada dolazi JNA.
Svi razoružani hrvatski policajci vraćeni su u službu, a 32 ljudi je uhićeno pod sumnjom da je sudjelovalo u pobuni te su prevezeni u Bjelovar radi ispitivanja. Tijekom dana, hrvatski specijalci stavili su pod nadzor ulaze u Grad. U 14 sati u postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević, načelnik Štaba pete vojne oblasti. U 16 sati dolaze i tadašnji potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH Stjepan Mesić i Slavko Degoricija, predsjednik Vijeća općina Sabora RH. Na sastanku nije postignut konkretan dogovor, osim dogovora o novom sastanku u Pakracu, sljedeći dan.
Kada su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati se s okolnih brda sručila pucnjava jača nego ujutro, a specijalci su uzvratili. Hrvatske snage su imale troje ranjenih. Dana 3. ožujka 1991. nije bilo sukoba.
Medijske dezinformacije iz Beograda
Srbijanske Večernje novosti su u „vanrednom izdanju“ – 2. ožujka 1991. – u članku pod naslovom „Masakr golorukoga naroda“ donijele lažne navode da je Pakrac napalo: „…više od 8.000 redarstvenika, specijalaca i do zuba naoružanih pripadnika HDZ-a, od kojih su se goloruki Srbi branili motkama i vilama, u Pakracu su poginula najmanje trojica Srba, a više desetina Srba je teže i lakše ranjeno!“
Sljedećega dana, u istim novinama, navedeno je da službeno u Pakracu nije bilo mrtvih i ranjenih, ali da je prema neslužbenim i neprovjerenim podacima poginulo 11 Srba, što naravno nije bilo istina.
Stanje u Pakracu se nakon 2. ožujka 1991. samo privremeno i naizgled smirilo, jer, ni pola godine kasnije, Pakrac je postao jedno od najkrvavijih, ali i najključnijih bojišta u Domovinskom ratu.
autor teksta: Ivan Zvonimir Ivančić , foto: digi-pakrac.com
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1498
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved je 2. ožujka prije priključenja mimohodu u sklopu programa obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata obišao gradilište Braniteljskog centra u Pakracu, za kojeg je završetak radova najavljen krajem 2026. godine, izrazivši zadovoljstvo dinamikom radova.
„Iznimno mi je zadovoljstvo nazočiti dinamici intezivnih radova na prvom braniteljskom centru u Hrvatskoj ovdje u Pakracu, Centru koji će biti siguran dom onima kojima dugujemo slobodu, hrvatskim braniteljima. Izvođači su se ovdje susreli s nizom nepredviđenih radova, objekat je statički bio podosta oštećen pri kojemu je bilo potrebno napraviti nove temelje i učvrstiti objekat kako bi bio siguran te sam zadovoljan kako radovi napreduju. Ovo je ujedno i poruka Vlade Republike Hrvatske kako ni nakon 35 godina od Domovinskog rata ne zaboravljamo na doprinos i žrtvu hrvatskih branitelja. Simbolično je i kako su hrvatski branitelji upravo iz ovog objekta pod velikosrpskom agresijom spašavali teške bolesnike i to je bio još jedan od razloga zašto smo udlučili Centar izgraditi ovdje. Vrijednost investicije u ovaj objekt iznosi 14,3 milijuna eura, moći će trajno zaprimiti 60-ak hrvatskih branitelja uz sve popratne sadržaje, a dodatne pogodnosti izgradnje ovog Centra su i zaposlenje 20 do 25 osoba koje će pomagati našim hrvatskim braniteljima. Za recimo Centar u Slunju izdvojit će se oko 7 milijuna eura, a sva sredstva za izgradnju braniteljskih centara osigurana su u državnom proračunu“, izjavio je ministar Medved.
Ministru Medvedu su se u obilasku gradilišta pridružili Davor Huška, ravnatelj Braniteljskog centra Pakrac s mobilnim timom, pakrački gradonačelnik Tomislav Novinc, Miroslav Vacek, predsjednik UDVDR RH i Mislav Stokić, v.d. ravnatelja Doma hrvatskih veterana u Lipiku.
Uz Braniteljski centar sa sjedištem u Pakracu, osnovane su tri podružnice Braniteljskog centra – Podružnica Pakrac, Podružnica Slunj te Podružnica Brodsko-posavska sa sjedištem u Općini Bukovlje.
- PIŠE: Pakrački list
- 1088
Zato uvijek moramo ponavljati i dobro zapamtiti da nam sloboda nije darovana nego je izborena krvlju, zahvaljujući odlučnosti, odvažnosti i hrabrosti hrvatskih policajaca i vojnika.
Pakrac je grad bogate povijesti, a ovdje su prije 35 godina udareni temelji hrvatske snage, odlučnosti i budućih pobjeda. Sukob u Pakracu početkom ožujka 1991. godine nije bio bilo kakav sukob nego je to bio pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske i pokušaj sprječavanja hrvatskog naroda u ostvarivanju toliko željenog cilja osamostaljenja i stvaranja suverene države. Zato uvijek moramo ponavljati i dobro zapamtiti da nam sloboda nije darovana nego je izborena krvlju, zahvaljujući odlučnosti, odvažnosti i hrabrosti hrvatskih policajaca i vojnika.
Glavne su to poruke odaslane sa svečane Akademije koja je, u povodu obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, danas održana u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman.
Ministar Medved: „Pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka“
Ovogodišnje obilježavanje održano je pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, a izaslanik premijera u Pakracu je bio Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja koji je naglasio kako su događaji 1. i 2. ožujka 1991. godine bili direktan pokušaj rušenja ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske i sprječavanja osamostaljenja i stvaranja suverene države.
„Pripadnici hrvatske policije, i temeljne i specijalne, koji su iznijeli taj prvi udar, tada su u Pakracu ispisali lekciju koja je ostala trajno zapisana kao slamanje pokušaja rušenja ustavno-pravnog poretka. Ovdje je udaren temelj hrvatske snage, odlučnosti i budućih pobjeda. Na tim snažnim temeljima gradimo perspektivu Hrvatske koja je danas snažna i sigurna zemlja i koja će našim mladim ljudima omogućiti ostanak i kvalitetan život.
Podsjećam da smo u proteklih 10 godina uspostavili mrežu naših Veteranskih centara, a prvi je bio u Lipiku. Danas sam obišao i gradilište na kojem su u tijeku radovi na izgradnji prvog Braniteljskog centra u Hrvatskoj. To je znak da Hrvatska ne zaboravlja doprinos i žrtvu naših branitelja sa ciljem poboljšanja njihovog zdravlja, ali to je i jasna zahvala – zaslužni ste za slobodu koju Hrvatska danas ima!“, istaknuo je ministar Medved i posebno naglasio napore koje Ministarstvo branitelja proteklih godina čini po pitanju rasvjetljavanja sudbine nestalih. „U proteklim godinama razriješilo smo 340 slučajeva, 340 obitelji dobilo je mir, a naši poginuli dostojanstven grob. Svakodnevno i intenzivno radimo na ostalim slučajevima i nastavit ćemo sve dok ne pronađemo sve naše nestale iz Domovinskog rata“, poručio je ministar Medved koji je među nestalima spomenuo i dr. Ivana Šretera“.
U ime domaćina i organizatora obilježavanja, Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika i Grada Pakraca, okupljenima se obratio gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc koji je istaknuo da su ti dani 1991. godine zauvijek obilježili našu povijest i identitet i bili su sudbonosni ne samo za naš grad nego i za budućnost cijele Hrvatske.
Gradonačelnik Novinc: „Sloboda nije darovana nego izborena“
„U ožujku 1991. na ulicama našeg grada počela je borba za slobodu, dostojanstvo i pravo hrvatskog naroda na vlastitu državu. Danas, 35 godina kasnije, naša je odgovornost graditi Pakrac dostojan njihove žrtve, grad u kojem će mladi ostajati i u kojem će obitelji imati sigurnost i perspektivu. Naša snaga nije samo u sjećanju na prošlost nego i u zajedništvu koje gradimo za budućnost. Neka nam ova obljetnica bude stalni podsjetnik da sloboda nije darovana nego izborena“, poručio je gradonačelnik Novinc.
Saborska zastupnica Blažević: „Treba nam istina, domoljublje i zajedništvo“
Saborska zastupnica i izaslanica predsjednika Sabora Anamarija Blažević između ostalog je poručila kako su hrvatski policajci i branitelji iz 1991. godine veličanstveni pobjednici s kojima se trebamo ponositi.
„U ovom čudnom vremenu u kojem živimo treba nam istina, domoljublje i zajedništvo i zato vam poručujem da ne dopustite da vas netko etiketira ili proziva nego nam i dalje prenosite istinu i učite nas na vašem primjeru kako bi još bolje znali raditi na tome da nam svima u Hrvatskoj bude još bolje. Grad Pakrac je poseban po tome što prihvaća različitosti, ali hrabro i ponosno čuvamo i volimo svoje. Zahvaljujem organizatoru što ustrajno obilježava ovu važnu obljetnicu i tako prenosi istinu novim generacijama i pozivam ih da to i dalje rade. Hvala i Vladi RH koja ulaže i u naš Pakrac i u našu županiju. Jako smo ponosni na prvi Braniteljski centar u Hrvatskoj jer svi branitelji i policajci su zaslužili da on bude izgrađen upravo u Pakracu, a na tome posebno zahvaljujem našem počasnom sugrađaninu, ministru Tomi Medvedu“.
Antonija Jozić, županica Požeško – slavonske županije poručila je između ostalog da je odluka da se prvi Braniteljski centar uspostavi upravo u Pakracu, snažna i jasna poruka zahvalnosti i poštovanja.
Županica Jozić: „Imali ste hrabrosti stati na prvu crtu“
„Pakrac je prvi pokazao snagu i poslao poruku cijeloj Hrvatskoj da se ne treba bojati, a mi se danas s posebnim poštovanjem prisjećamo svih onih sinova i kćeri koji nisu doživjeli slobodu koju mi živimo i njihova žrtva je trajno upisana u temelje naše domovine.
Zahvalni smo i svima vama, hrvatskim braniteljima i policajcima koji ste u najtežim trenucima imali hrabrosti stati na prvu crtu i niste se pitali što ćete dobiti nego ste krenuli u obranu svog doma i svojih obitelji. Niste znali koliko će taj put trajati ni koju će cijenu imati, ali ste znali da morate braniti istinu i pokazali ste istinska značenja riječi „ljubav“ prema domovini i „vjera“ u Boga“, rekla je županica Jozić.
Pukovnik Županić: „Pakrac je bio vatreno krštenje“
O samim događanjima 1. i 2. ožujka 1991. godine govorio je pukovnik Nikola Županić, pripadnik jedinice za posebne zadatke „Rakitje“.
„Možemo reći da nam je Pakrac bio prvo, vatreno krštenje koje nas je nedugo nakon toga, poslije mjesec dana uvelo u oslobođenje Plitvičkih jezera, poznatog i kao „Krvavi Uskrs“. Ovo obilježavanje u Pakracu mora i nas i buduće generacije podsjećati da se ne zaboravi gdje i kada je počeo prvi oružani sukob i početak Domovinskog rata koji nam je bio nametnut, a koji je bio pravedan i oslobodilački“, naglasio je pukovnik Županić.
Svečan ton ovoj Akademija svojim su glazbenim izvedbama dali članovi Policijske klape „Sveti Mihovil“, kao i članice Vokalnog sastava Osnovne glazbene škole Pakrac „Aoide“ te sopranistica Barbara Suhodolčan Vrbički uz klavirsku pratnju Brigite Vilč.
Sveta misa, „Mimohod pobjednika“, odavanje počasti…
Prije svečane Akademije u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena je sveta misa za sve poginule hrvatske branitelje, nakon koje je formiran „Mimohod pobjednika“. Sudionici su prošli ulicama Pakraca sve do središnjeg gradskog Trga bana Jelačića i Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na kojem su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća prije svih počast odali članovi obitelji, roditelji, udovice i djeca poginulih hrvatskih branitelja i obitelji nestalih kao i neposredni sudionici događanja iz ožujka 1991. pripadnici pripadnici antiterorističke jedinice Lučko, Posebne jedinice policije Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske „Omege“, Jedinice za posebne zadatke MUP-a Tigar Rakitje, Posebne jedinice policije Kumrovec i Pionirski grad, Antiterorističke jedinice Sljeme i policajci iz Policijske uprave Varaždinske i Policijske postaje Pakrac, takozvani tzv. „Tuđmanovi policajci“.
Počast su odali i izaslanici Vlade i Sabora RH, ministarstava, županija i gradova, policijskih uprava, javnih ustanova te policijskih i braniteljskih postrojbi iz Domovinskog rata kao i članovi Biciklistička sekcija Ustanove za sveobuhvatnu skrb „Tigrovi“ koji su odvezli dionicu od Rakitju do Pakraca.
Na „Mimohodu pobjednika“ i ove godine su sudjelovale brojne povijesne postrojbe, ovaj put iz Križevaca, Svete Nedelje, Karlovca, Samobora, Ivanić Grada, Požege, Šibenika, Kostela, Vrbovca, Maruševca i Mičevca.
Molitvu blagoslova za sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje predvodio je velečasni Ozren Bizek, policijski kapelan, a svečan ton ovom dijelu programa dale su sopranistica Barbara Suhodolčan Vrbički i pijanistica Brigita Vilč.
- PIŠE: Pakrački list
- 783
Na području Policijske uprave požeško-slavonske tijekom posljednjih mjeseci zabilježena su različita događanja vezana uz kretanje i držanje pasa, a između ostalog, člankom 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za osobu koja bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu ozlijediti ili ugroziti građane, propisana je novčana kazna u iznosu od 200 do 1000 eura.
Iz Policijske uprave požeško-slavonske vlasnicima pasa skreću pozornost na propisane obveze primjerenog držanja životinja, što uključuje osiguravanje adekvatnog prostora, mogućnosti kretanja, redovitog veterinarskog nadzora, označavanja i drugih propisanih uvjeta. Također podsjećaju na odgovorno ponašanje prilikom šetnje, osobito na mjestima gdje se okuplja veći broj građana i djece (parkovi, izletišta, javna okupljanja i slično), a sve s ciljem sprječavanja neželjenih posljedica i ugrožavanja sigurnosti ljudi i životinja.
Radi ograničavanja slobodnog kretanja životinje i sprječavanja mogućih napada na druge životinje ili ljude, posebice djecu, vlasnici pasa dužni su prilikom šetnje koristiti povodac, a u zakonom i odlukama o komunalnom redu jedinica lokalne samouprave propisanim slučajevima i brnjicu.
Način držanja i kretanja životinja, kao i postupanje u slučajevima kada životinja ugrozi život ili zdravlje ljudi, propisan je odredbama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (članak 30.), Zakona o zaštiti životinja (članak 51.), Pravilnika o opasnim psima (članak 5. stavak 6.) kao i pojedinim Odlukama o komunalnom redu jedinica lokalne samouprave.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 775
U subotu, 28. veljače 2026. godine u mjestu Kraguj došlo je do požara na otvorenom prostoru nakon što je 75-godišnjakinja u voćnjaku zapalila suhu travu bez poduzimanja potrebnih sigurnosnih mjera. Zbog jakog i promjenjivog vjetra vatra se ubrzo proširila na okolnu površinu, pri čemu je izgorjelo oko 5.000 četvornih metara suhe trave. Protiv počiniteljice slijedi prekršajni nalog zbog kršenja odredbi Zakona o zaštiti od požara.
Vatrogasci iz DVD Pakrac izvijestili su kako su istoga dana intervenirali na dva požara niskog raslinja.
Prva dojava zaprimljena je u 10.25 sati za požar u mjestu Bučje, gdje je gorjelo nisko raslinje, a pritom su nagorjela i tri drvena stupa električne energije. Druga intervencija uslijedila je u 13.15 sati u Kraguju. Vatrogasci ističu kako je teren bio nepristupačan za prilazak vozilima do samog mjesta požara, zbog čega je pozvana i pričuva iz dobrovoljnog vatrogasnog društva s kombi-vozilom.
"Iako je dozvoljeno loženje vatre na otvorenom prostoru, vrijeme je varljivo, osobito zbog vjetra. Obratite pozornost na vremenske uvjete i poduzmite sve preventivne mjere prije paljenja vatre na otvorenom", upozorili su iz DVD-a Pakrac.
PU požeško-slavonske javlja kako su se u zadnjih 24 sata dogodili požari na otvorenom prostoru i u mjestima Velika, Crkveni Vrhovci i Gradac.
Poziv na odgovorno ponašanje
Nadležne službe još jednom apeliraju na građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, osobito u blizini šuma i poljoprivrednih površina, postupaju krajnje oprezno. Neodgovorno rukovanje vatrom ili lakozapaljivim materijalima može dovesti do širenja požara na šumske predjele, stambene i gospodarske objekte te ozbiljno ugroziti ljudske živote.
Osim izravne materijalne štete, svaka intervencija zahtijeva angažman dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih resursa, što dodatno traži izlazak vatrogasne snage.
Građani se stoga pozivaju na dosljedno poštivanje propisanih sigurnosnih mjera i odgovorno ponašanje prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru.
Foto: DVD Pakrac
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 3004
Fotografija „Djevojčica s lutkom iz prašine“, koju je 1992. godine snimio Pjer Jagetić iz Ivaneca, osvojilo je prvo mjesto na jedinstvenoj izložbi ratnih fotografija Pakraca i Lipika pod nazivom „Pakrac kroz ratni objektiv“. Izložba je otvorena sinoć u 19 sati u prostorijama starog Muzeja grada Pakraca, a ostaje otvorena za posjetitelje narednih mjesec dana, do 27. ožujka.
Pjer je priču iza svoje pobjedničke fotografije pojasnio riječima kako su sve njegove ratne snimke nastajale spontano i bez nekakvog unaprijed plana. Kao branitelj, uvijek je sa sobom nosio mali plastični fotoaparat, iako je u Ivanecu imao fotografski obrt.
„Jednog dana tijekom ophodnje ugledao sam rastrganu lutkicu pokraj tragova gusjenica i fotografirao je. Nekoliko dana poslije u središtu Pakraca sreo sam djevojčicu s istom tom igračkom“, ispričao je Jagetić. Dodaje da je kasnije nastala još jedna fotografija s tom istom djevojčicom i njenim bratom koja se nalazi u Muzeju, ali da i dalje ne zna identitet djevojčice sa snimke.
Drugo mjesto osvojila je Anđelka Gajšak Špančić, liječnica iz Lipika, s fotografijom „Crkva sv. Franje Asiškog“. Za sebe kaže da joj je fotografija dugogodišnji hobi i da raspolaže s više od 400 vlastitih fotografija iz tog vremena koje je spremna ustupiti Muzeju.
„Odlučila sam ako dobijem bilo kakvu novčanu nagradu, namijenit ću je obnovi kapele sv. Vida“, izjavila je Gajšak Špančić, koja je ranije u Lipiku imala i samostalnu izložbu pod nazivom „Razoreni grad“.
Treće mjesto pripalo je isto branitelju, Zdenku Ježovita iz Križevaca, za fotografiju „Ljubav u ratu“. Istaknuo je kasnije na izložbi kako je tijekom rata uz sebe uvijek imao dvije stvari, fotoaparat i pušku, te dodao kako su se upravo na prvoj crti stvarala najveća prijateljstva.
Izložbu je službeno otvorio gradonačelnik Tomislav Novinc, pritom izrazivši žaljenje što na događanju nije bilo predstavnika osnovnih i srednjih škola. Ipak, izrazio je uvjerenje da će učenici u narednim danima posjetiti izložbu kako bi vidjeli u kakvim su uvjetima djeca živjela i odrastala tijekom ratnih godina.
Natječaj za izložbu početkom prosinca raspisala je Udruga hrvatske policije branitelja Pakrac i Lipik. Ideju je još prije nekoliko godina pokrenuo predsjednik udruge Miroslav Ivančić, a ove je godine realizirana u suradnji s Gradom Pakrac, Muzejom i Gradskom knjižnicom, povodom 35. obljetnice početka Domovinskog rata u Pakracu.
Ivančić je istaknuo kako zna da mnogi sugrađani u svojim domovima čuvaju vrijedne fotografije iz ratnog razdoblja koje bi s vremenom mogle nestati ili biti izgubljene.
„Nadam se da izložba neće ostati samo u Pakracu, već da će gostovati i u drugim gradovima iz kojih su dolazili naši branitelji, kako bi se vidjelo kroz što su naši gradovi prošli i na koji su način izborili slobodu“, poručio je Ivančić te pozvao građane da svoje fotografije donesu u Muzej ili Udrugu, gdje će biti stručno pohranjene.
Na natječaj za izložbu je pristiglo više od 500 dosad neviđenih amaterskih fotografija koje su snimili branitelji i civili s područja Pakraca i Lipika tijekom Domovinskog rata. Stručni žiri u sastavu Jelene Hihlik, Željke Razumović - Odvorac, Monike Lucić Fider, Miroslava Ivančića, Ivana Jakovljevića i Janje Grčević imao je težak zadatak odabrati 82 fotografije za izložbu te među njima proglasiti tri najbolje.
Fotografije prikazuju razaranja i strahote rata, ali i svakodnevne trenutke ljudi koji su nastojali živjeti što je moguće normalnije u izvanrednim okolnostima. Sve pristigle fotografije, uključujući i one koje nisu ušle u izložbeni postav, bit će pohranjene u arhivu Grada Pakraca. Građanima koji ipak žele ostaviti originale kod sebe omogućeno je skeniranje i digitalna pohrana materijala.
