- PIŠE: Franjo Delač
- 2439
Arheološka radionica naziva „Mali arheolozi“ održana je na iskopinama Starog grada Pakraca danas, 16. srpnja. Zainteresiranoj dječici, ali i nekolicini odraslih znatiželjnika, trenutačno stanje na lokaciji pojasnio je i približio voditelj radova Krešimir Vacek, pakrački arheolog i zaposlenik Muzeja grada Pakraca.
Ove godine na projektu arheološkog istraživanja Starog grada angažiran je rekordan broj radnika. Dogurali su do brojke od 22, a rade svakog radnog dana od 6 do 12 sati. Većinom su u pitanju učenici, no ima nešto studenata, kao i umirovljenika i nezaposlenih. „Projekt je dobro financiran i svi su plaćeni. Mora se brzo završiti i zato postoji određeni vremenski pritisak. Imamo dva mjeseca intenzivnog rada preko ljeta, a od devetog mjeseca, nakon početka školske godine, intenzitet radova znatno opada“, rekao je Krešo.
Prema planu programa, sljedeće godine projekt se završava. Nagodinu bi se trebala odraditi konzervacija većeg dijela crkve. Dalje je u planu u suradnji s konzervatorima provesti projekt izgradnje parka, a arheološka istraživanja premjestiti na neku novu lokaciju. Ostvarivanje tih želja i planova u najvećoj mjeri ovisi o Ministarstvu, jer projekti se iz godine u godinu prijavljuju iznova.
„Ove godine istražujemo rekordan broj lokaliteta, osim ovoga u gradu, još njih sedam izvan grada, uključujući onaj na lipičkoj Ergeli. Osobno volim zemljane radove, jer oni obuhvaćaju i oružje i staru znanost, način življenja, preživljavanja, ratovanja, kao i način pokapanja, vjerovanja u zagrobni život i slično“, govori Vacek.
Pred našim očima otkriven 101. grob
Dolaskom na lokaciju, Krešo je priopćio najnoviju vijest – upravo su otkrili stoti grob. Nakon svega nekoliko minuta iz jame je došao glas koji je potvrdio kako je taj broj podebljan, jer pronađen je i 101. Očuvane kosture koje pronađu prvo čiste, a potom šalju u Institut za arheologiju. Nakon njihove obrade, ostaci se vraćaju natrag, nakon čega se pokopavaju.
Sloj u kojemu se trenutačno vrše iskopi potječe iz kasnog 13. stoljeća. „Unutar crkve zakopavani su gotovo isključivo redovnici, a oko crkve u početnoj fazi su vjerojatno bili redovnici, a kasnije su ondje pokapana djeca i žene. Kad su došli Ivanovci krajem 13. stoljeća, oko crkve se počela pokapati cijela zajednica, a crkva je tad u početnim fazama bila rezervirana samo za viteški red. Već u 14. stoljeću unutar crkve može se pronaći mješovito stanovništvo“, objasnio je Vacek.
Papa je u ono vrijeme bio zabranio pokapanje s predmetima, pa njih baš i ne pronalaze, ali tu i tamo pojavi se koja posuda. Pronašli su i jedan prsten na ruci, pa dijelove noža… Cilj iskopavanja je doći do tzv. zdravice, što je naziv posljednjeg sloja ispod kojega više nema ništa, a to je upravo sloj do kojega su u ovoj fazi iskapanja stigli.
Krešo je objasnio i kako se lokalitet proteže na puno većoj površini od one obuhvaćene postojećem sondom, koja se ipak više neće značajnije proširivati, jer Stari se grad proteže i ispod novog spomen-obilježja poginulim braniteljima, pa i dalje, sve do samoga gradskog trga.
Vidljivi obrisi gradskih zidina
„U srednjem vijeku vjerovalo se da će Krist, kad se vrati na Sudnji dan, doći s istoka. Uskrsnuti su prvo imali svi oni pokopani oko oltara, pa se tako u pravilu ondje nalaze oni koji su za života bili najbogatiji, a potom redom oni pokopani na istoku, jugu, zapadu, pa konačno na sjeveru. Zbog toga je istok crkve bio popularan za ukapanje, premda i ulaz u crkvu, koji je često bio još popularniji“, govori Krešo.
Proveo je potom Vacek okupljene i duž vanjskih bedema utvrde koji su ispod zemlje povučeni otprilike negdje oko granice dvorišta zgrade Policijske postaje, a budući da je sušno vrijeme, „izdaje“ ih trak osušene trave koji jasno prati zid negdašnje utvrde koji se nalazi ispod zemlje. Demonstrirao je i humak na kojemu je nekoć počivala kula.
Dok je stajao na tom humku, a nakon što je pričao o drugom Kristovom dolasku i pritom okupljenim znatiželjnicima otkrivao tajne Starog grada, 800 godina stare povijesti po kojoj hodamo najčešće i ne razmišljajući o njoj, o kostima svih onih drevnih Pakračana koji su sanjali uskrsnuće i život nakon smrti, na trenutak mi je i samom djelovao nekako mesijanski.
Kreši i njegovoj vrijednoj ekipi hvala na upornom i temeljitom radu. Ukoliko im se planovi i želje ostvare, za koju godinu trebali bismo na mjestu današnje iskopine imati pravi mali arheološki park koji će nam pričati priču o pakračkoj povijesti i podsjetiti nas da je bilo tu nekih Pakračana i davno, davno prije nas.
- PIŠE: Franjo Delač
- 478
Dixit radionica za djecu održana je danas u Spahijskom podrumu u dječjem odjelu knjižnice.
Uz igru i maštu, djeca su uz Katarinu Ruškan Simić otkrila koliko kreativnosti i priče stane u jednu sliku. Katarina je djeci predstavila kartašku Dixit. „To nije klasična igra strategije da se tu puno mora misliti. Kad dobijete kartu, trebate nešto o njoj reći, dati trag drugima, da oni probaju pogoditi koja je njihova karta, ali ne smijete je opisati“, objasnila je djeci, pojasnivši kako tu nema krivih odgovora, a cilj je da drugi pogode vašu kartu.
U Dixitu, jedan igrač je pripovjedač, bira jednu od šest karata u svojoj ruci, zatim sastavlja rečenicu na temelju slike te karte i izgovara je naglas bez pokazivanja karte drugim igračima. Svaki drugi igrač tada odabire kartu u svojoj ruci koja najbolje odgovara rečenici i daje odabranu kartu pripovjedaču, ne pokazujući je nikome drugome. Pripovjedač miješa svoju kartu sa svim primljenim kartama, zatim otkriva sve te karte. Svaki igrač osim pripovjedača tada potajno pogađa koja karta pripada pripovjedaču.
Vesela radionica klauniranja
Uz puno smijeha, mašte i igre, 8. srpnja je u Spahijskom podrumu održana vesela Radionica klauniranja za djecu. Djeca su imala priliku zakoračiti u čarobni svijet crvenih noseva, velikih cipela i beskrajne kreativnosti, a sve kroz zabavnu i poticajnu radionicu.
Radionica je započela dinamičnim zagrijavanjem kroz igre i grupne aktivnosti koje su pokrenule tijelo i probudile maštu, djeca su dobro razgibala svoje tijelo i spremila se za klaunsku pustolovinu. Kroz igru i pokret istraživali su što klauna čini smiješnim, a pomoću pantomime svatko je predstavio svoje ime, a učili su i žonglirati šarenim maramama.
U završnom dijelu radionice glumom, izvedbom i pantomimom svatko je na svoj način dočarao omiljene likove iz crtića, i to pred drugima, bez treme, uz puno smijeha i međusobne podrške.
- PIŠE: Pakrački list
- 648
Budući da je trenutna zgrada Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u Pakracu u fazi uređenja i obnove, Ispostava je danas službeno promijenila lokaciju te sada posluje u Ulici braće Radića 13 u prizemlju nekadašnje osnovne škole, odnosno u zgradi Gradskog društva Crvenog križa.
"Na novoj lokaciji nastavljamo sa svim dosadašnjim uslugama za osiguranike. Preseljenje je organizirano kako bismo tijekom obnove stare zgrade mogli nesmetano nastaviti s radom. Molimo građane za razumijevanje i pozivamo ih da nas od sada potraže na novoj adresi", izjavila je Ivana Savi, voditeljica Ispostave HZZO-a Pakrac.
Ispostava mirovinskog osiguranja (HZMO) još uvijek ostaje na staroj lokaciji, a uskoro će i ta služba preseliti u prostorije Crvenog križa, kako bi korisnicima obje usluge bile dostupne na istom mjestu.
Za sve dodatne informacije, korisnici se mogu obratiti telefonski ili putem službene web stranice HZZO-a.
- PIŠE: Pakrački list
- 350
COOLturno ljeto u Pakracu, manifestacija u organizaciji Gradske knjižnice Pakrac i Muzeja grada Pakraca, organizirano je uz podršku Grada Pakraca te Ministarstva kulture i medija RH.
„Donosimo vam najzabavnije ljeto uz kulturu, igru, kreativnost i glazbu! Za sve uzraste, za sve ukuse – besplatno i s puno srca!“, poručuju ravnateljice gradske knjižnice i muzeja iz Spahijskog podruma, svog novog doma.
Treći te ujedno i posljednji tjedan ovog ljetnog kulturnog programa sastoji se od tri događanja:
15. srpnja (utorak) – Dixit radionica za djecu (10 h, Spahijski podrum – Dječji odjel knjižnice)
Uz igru i maštu, djeca će uz Katarinu Ruškan Simić otkriti koliko kreativnosti i priče stane u jednu sliku!
16. srpnja (srijeda) – Mali arheolozi (10 h, okupljanje ispred muzeja u dvorištu Janković)
Mali istraživači kreću u avanturu! Posjetite arheološko nalazište Stari grad Pakrac uz stručno vodstvo pravih arheologa i otkrijte njegove tajne.
18. srpnja (petak) – Koncert Predraga i Staše Kukić (21 h, ispred Spahijskog podruma)
Ljeto zatvaramo u velikom stilu! Dođite na večer predivne glazbe pod otvorenim nebom i oprostimo se od COOLturnog ljeta uz emocije, note i osmijehe.
- PIŠE: Pakrački list
- 487
piše: Marijan Lukić - Luky
... nakon interpretacijskog centra Speleon, vrijedilo se spustiti do drugog obližnjeg cilja - Baraćeve špilje. Djelo je to najstarije umjetnice imena: PRIRODA. Našu državu Bog je podario sa puno podzemnih krasota poput ove. Mnoge su srećom uređene za posjetitelje. Dolazak je cestom iz smjera Rakovice nekih šest kilometara u smjeru istoka. Skretanje do samih špilja je na lijevo nekih tristotinjak metara prije Speleona. Selo je (adresa) Nova Kršlja 47A. No svakako bih preporučio prvo posjetiti Speleon. Osnovni razlog je steći neka bitna predznanja i ući "potkovaniji" informacijama u obilazak podzemlja. Postoje tri špilje, Gornja, Donja, i Nova, koja se donedavno u starijoj literaturi nazivala Trećom. Od prostranog neasfaltiranog parkirališta i toaleta spuštam se dvjestotinjak metara prema glavnom ulazu drvenom stazom pored uređenih igrališta za djecu i odmor posjetitelja.
... drvena kućica sa lijeve strane u dolasku služi kao blagajna i suvenirnica. Uređenost okoliša je savršeno pitoreskna što bi rekao jedan naš komičar. Sadržaji za odmor od puta, klupe, oaza za kućne ljubimce, bicikliste, suvenirnica, igralište za badminton i mali nogomet. Sa desne divite se potoku, opet klupama i sjenicama za odmor, uređenim pješačkim stazama uz obilje poljskog cvijeća i crnogorica. Sve odzvanja cikom djece, pričom i pjesmom odraslih, mirisima prirode i žuborom vode obližnjih potočnih rukavaca glavnog potoka Baričevac. Vodenu masu čini niz ponornica, a dalje otiču poljima potokom Suhaja. Kartografija prostor bilježi od 1699. godine, a prvi zapisi o špiljama potiču iz 1874. godine od I. T. Buneka u djelu „Die Wassernoth im Karste”. Posebnu pažnju paleontolškim i arheološkim izučavanjima špilja posvećuje Mijo Kišpatić, koji to objavljuje u Vijesniku Hrvatskog arheologičkoga društva iz 1885. godine, kao i u svojoj knjizi Slike iz Geologije. Kišpatić potiče osnivanje Odbora za istraživanje i uređenje Baraćevih špilja. Špilje su očima javnosti otvorene i predstavljene 14. kolovoza 1892. godine, dan uoči Velike Gospe. Od tada postoji puno drugih zapisa i djela o istraživanju Baraćevih špilja te okolna prostora. U vremenu nakon drugog svjetskog rata špilje bivaju zaboravljene, a tek 1999. godine osniva se odbor u općini Rakovica koji radi na obnovi i revitalizaciji ove prirodne krasote.
... naš stručni vodič, ljubazna Katarina spremna je povesti grupu u podzemni svijet. Posjetiteljima je kretanje unutar špilje dozvoljeno samo u pratnji stručnog vodiča. Posjeta traje od 45 - 60 min. Svi posjetitelji tijekom obilaska špilje obvezni su nositi zaštitnu kacigu. Fotkanje je dozvoljeno, ali isključivo bez blica radi nenarušavanja mira stalnih stanovnika špilja, prvenstveno šišmiša. Konstantna temperatura unutar podzemlja je 9 celzijevaca. Vrijedi i ljeti ponijeti neku jaknicu ili topliju majicu. Nije za preporuku klaustrofobičarima, zatim povesti malu dječicu ili teže pokretne osobe radi povremenih užih puteljaka te skliskosti.
... osvijetljenim putem podzemlja između velebnih siga vodi nas stručni vodič uz objašnjenja i priču o povijesti tisućljetnog nastajanja špilje, njenoj geološkoj građi i vrijednim arheološkim nalazima. Otkriva nam brojne kamene spomenike, nekadašnje stanište špiljskog medvjeda, mjesto pronalaska brončane narukvice iz srednjeg vijeka. Vođenje će se na trenutak pretvoriti u apsolutnu tišinu i mrak kako biste taj jedinstveni doživljaj podzemlja zauvijek ponijeli sa sobom. Vodičica nas poziva zašutjeti te isključivanjem svih svjetala uroniti u tišinu i mrak podzemlja. Neopisivo jednominutno iskustvo! Snalazite li se u mrklom mraku i tišini? Jednini zvuk je povremeno ritmično kapanje vode.
... ubrzo nakon ovog iskustva dolazimo do pozicije gdje su nađeni ostatci života; kosti, keramika i malo oruđe. Pronađeni su ovdje i značajni arheološki i paleontološki nalazi, kao narukvica iz 7. st. pr. Kr. Zatim su tu nađeni ostatci špiljskog medvjeda i lava. Za posjetu je otvorena samo jedna špilja: Gornja Baraćeva špilja. U preostale posjetitelji ne mogu, što radi uskih prostora, prostora ispunjenih vodom, prostora gdje žive endemične i ostale vrste kao endemični Pavlekin žmurac. Velik je, odnosno sićušan ni dva mm. Njegovu uvećanu kopiju možete pogledati u Speleon interpretacijskom centru, odnosno u desnom donjem kutu gornje kolaž fotografije. Potaknuti ovim značajnim i velikim pronalascima pokrenuta su daljnja istraživanja ulaznog dijela Gornje Baraćeve špilje u suradnji s Ministarstvom kulture, speleološkim klubom Ursus spelaeus, Sveučilištem u Wyomingu i Sveučilištem u Oregonu iz SAD-a.
... suradnja sa poznatim sveučilištima iz SAD-a traje od 2013. godine, a do sada su provedena četiri zajednička arheološka, antropološka i paleontološka istraživanja prilikom kojih je pronađeno više od 100 000 različitih ostataka životinjskih kostiju iz ledenog doba, koje su na ovim prostorima živjele prije više od 50 000 godina!
... u podzemnim dvoranama ispod škrtog ličkog krša skriva se ovo podzemno carstvo. Voda s površine klizi niz vapnene stijene, stvara od njih stalaktite i stalagmite te stupove koji prkose gravitaciji. Jedan centimetar rasta za sto godina postojanja. Impresivno i impozantno. Špilje su rabljene i kao utočišta, kako životinjama tako i ljudima, pogotovo u Osmanlijsko doba, ali i u ostalim ratnim epohama.
... zanimljivi su nazivi dvorana: Dvorana slonovih noga gdje dominiraju sigaste strukture (stalagmita i stalaktita) do vrlo visokih stupova - stalagnata. Zatim Zmajevo ždrijelo i Dvorana izgubljenih duša. Nakon obilaska špilje koja čuva velike i mnoge tajne doživljaj se nastavlja pješačenjem interpretacijskom poučnom stazom.
... staza ledenog doba; povratak u vrijeme kovanja svijeta između leda i vatre! Ovdje se možemo upoznati sa dlakavim dokazima zajedničke geološke povijesti. Vidimo prikaze špiljskog lava, vunastog nosoroga te velikog špiljskog medvjeda (biljojeda zastrašujuća izgleda). Predstavljaju nam dokaz izumiranja pleistocenske megafaune. Jesu li to i onda bile klimatske promjene ili je uzrok već tada čovjek (lovac)? Utvrđuju i znanstvena koplja lome o tomu učene glave današnjice. Zanimljiva je postavljena rotacijska instalacija. Okrećete kamene plohe i nalazite poučne priče. Posebno zanimljiva najmlađima jest zvučna točka; postavljene su slušalice na kojima možete slušati zvukove zvijeri, tj. prirode ledenog doba. Otiđite i posjetite, ne žalite vrijeme, a pogotovo novac za ulaznicu. Premalo je ovdje prostora za opisati sve viđeno. Vrijedi doživljaja. Ne zaboravite poći i do Speleona radi potpuna iskustva.
Izvori navedeni na: https://lukylipik-vrijemeodluke.blogspot.com/2023/05/oci-pune-hrvatske-baraceve-spilje.html
- PIŠE: Franjo Delač
- 1880
I ove godine Gradska knjižnica Pakrac i Muzej grada Pakraca organizirali su natjecanje u znanju Ljetni pub kviz koji je održan u petak, 11. srpnja na otvorenom u dvorištu Janković.
Ekipe su se mogle sastojati do maksimalno šest članova, a neki od sedamnaest ukupno prijavljenih timova iskoristili su tu mogućnost i maksimalno popunili svoje redove. Ekipa je bilo iz Pakraca, Lipika, Daruvara i drugih okolnih mjesta, a većina ih se potrudila nadjenuti si prilično kreativne nazive, pa smo tako imali „Hranu za komarce“, „Mesni doručak na travi“ ili pak „Kognitivnu disonancu“, a u posebnu kategoriju naziva mogli bismo svrstati upravo krajnje pobjednike, koje ćemo spomenuti na kraju.
Sam je kviz bio podijeljen u pet kategorija kao što su sport, geografija, glazba, pri čemu se svaka kategorija sastojala od deset pitanja. Vodila ga je ravnateljica gradske knjižnice, Monika Lucić Fider, a u ocjenjivačkom žiriju sudjelovali su djelatnici gradske knjižnice i muzeja.
Nagrade i najmlađoj ekipi, „Ljutim ježevima“
Ugodnu atmosferu dobro popunjenog dvorišta prijetila je pokvariti kiša, koja je na kraju ipak odustala od svojih namjera, tako da su natjecatelji ovaj ljetni kviz za jedne ipak relativno prohladne večeri uspjeli „odraditi“ na otvorenom i pritom si pripomoći inspiracijom osvježavajućih napitaka koje je za ovu prigodu osigurala Pivovara Slavonica.
Članovi triju najuspješnijih ekipa osvojili su zaslužene nagrade koje su osigurali sponzori i organizatori, a poticajne nagrade su u zasebnoj kategoriji dobili i najmlađi ovogodišnji natjecatelji, članovi ekipe „Ljuti ježevi“.
Treće mjesto sa 62 boda otišlo je u ruke ekipi Daruvarski susreti, do drugog mjesta dogurala je vjerojatno i najveselija ekipa večeri, Sajmištari sa 63,5 osvojenih bodova, dok su uvjerljivu pobjedu suverenim nastupom kroz sve kategorije osvojili u prvom dijelu teksta spomenuti, ali dosad neimenovani Gladijajatori, s u konačnici impresivnom razlikom ispred konkurencije uz osvojenih 68,5 bodova.
Pobjednička ekipa, Gladijajatori
Proglašenjem pobjednika završilo je tako ovo veselo okupljanje koje je sve u svemu potrajalo gotovo dva i pol sata, a dvorište Janković pritom ispunilo smijehom i dobrom zabavom svih okupljenih.