MG 0069

Održana je Konstituirajuća sjednica Županijske skupštine Požeško-slavonske županije. Županijsku skupštinu Požeško-slavonske županije činit će 31 član, 18 s liste Hrvatske demokratske zajednice i Hrvatske stranke umirovljenika, 9 iz redova koalicije Socijaldemokratske partije i Hrvatske seljačke stranke, 2 s liste Domovinskog pokreta te 2 s koalicijske liste Dom i nacionalno okupljanje (DOMINO), Hrvatska stranka prava i Hrvatski suverenisti, Blok umirovljenici zajedno te HSS braće Radić.

Za predsjednika Županijske skupštine izabran je Ferdinand Troha (HDZ/HSU), dok su funkcije potpredsjednika preuzeli Davor Huška (HDZ/HSU) i Zoran Krejči (SDP/HSS).

„Vjerujem kako će Skupština Požeško-slavonske županije raditi profesionalno i kako ćemo dobro surađivati. Volio bih da sve odluke donosimo u parlamentarnom duhu, uz međusobno uvažavanje. Ako i bude razlika u mišljenjima, neka to ne budu sukobi među osobama, već razlike u stavovima. Skupština treba ostati tijelo kojim se Požeško-slavonska županija može ponositi“, rekao je Troha.

Nositeljici liste HDZ/HSU požeško-slavonskoj županici, Antoniji Jozić, mandat miruje po sili zakona te će umjesto nje u Skupštini biti vijećnica Ivana Rudež. Mandat u mirovanje stavili su s liste SDP/HSS Mitar Obradović, Dinko Zima i Martina Vlašić Iljkić, a zamijenit će ih Dejana Gajić, Monika Lalić Tomić i Drago Stojčević.

Županica Jozić uputila je čestitke svim izabranim vijećnicama i vijećnicima poželjevši svima puno uspjeha u radu.

„Vjerujem kako će ovaj stol biti mjesto razmijene mišljenja i ideja, u naporima da ovu županiju učinimo još ljepšom za život. Da život našim stanovnicima bude kvalitetniji i osiguramo sve ono što trebamo našim građanima, a u okviru nadležnosti Požeško-slavonske županije“, rekla je Jozić.

Ispred liste HDZ/HSU u Skupštini su vijećnice i vijećnici: Ivana Rudež, Ferdinand Troha, Davor Huška, Mladen dolić, Nikola Janković, Marija Šarić, Mile Pavičić, Stjepan Vardić, Nedeljko Marić, Antonio Šilhan, Tomo Vrhovac, Slaven Paponja, Miroslav Ivančić, Alen Krajtner, Tomislav Škoda, Ante Pavković, Dalibor Viboh i Radoslav Vukoja.

Iz redova SDP/HSS koalicije u Skupštini su: Dejan Gajić, Monika Lalić Tomić, Drago Stojčević, Dragan Marukić, Zoran Krejči, Luka Samardžija, Irenka Milobara, Zdenko Kanižaj i Dragutin Perić. Iz Domovinskog pokreta u Skupštini su Draženko Kljajić i Branko Polić, a iz redova koalicije Dom i nacionalno okupljanje – Domino Predrag Livak i Petar Crnjac.

mg-0157
mg-0079
mg-0177
mg-0147
mg-0060
mg-0125
mg-0103
mg-0098
mg-0084

U radnom dijelu sjednice obrađeno je deset točaka dnevnog reda gdje je, među ostalim, većinom glasova prihvaćen prvi rebalans proračuna Požeško-slavonske županije za 2025. godinu i projekcije za 2026. i 2027. godinu. Prihodi su u visini od 125,9 milijuna eura što je povećanje za 11 milijuna eura.

Kod donošenja rebalansa vijećnica Irenka Milobara (SDP) otvorila je raspravu izrazivši dvojbe u vezi realizacije uvrštenih projekata komentirajući kako se naslušala predizbornih obećanja. Pritom je upitala zašto projekt izgradnje brze ceste prema autocesti s izgradnjom tunela, o čemu se govorilo prije izbora, nije uvršen u proračun.

Vijećnik Mile Pavičić (HDZ) pojasnio je kako je riječ o projektu koji je u nadležnosti Hrvatskih cesta, a ne Županije te kao takav ni ne može biti uvršten u Županijski proračun.

Županica Jozić upoznala je novi saziv vijećnica i vijećnika s brojnim višemilijunskim projektima infrastrukturnog, kulturnog, gospodarskog i zdravstvenog značaja koji su u različitim fazama realizacije, a u kojima je Županija nositelj ili pak sufinancira njihovu provedbu.

„S obzirom na to da se radi o prvoj sjednici Županijske skupštine u novom sazivu, istaknula bih najznačajnije projekte koje provodimo u 2025. godini: Inovacijski Coworking centar Panora, Kompleks Županija - energetska obnova zgrade Županije, izgradnja/uređenje Amfiteatra u Požegi, izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće, projekti javnog navodnjavanja u suradnji s Hrvatskim vodama, sanacija šteta od prirodnih nepogoda, javni linijski prijevoz za što je u tijeku javno savjetovanje, projekt Arheološkog parka i kaptolskih tumula, uspostava jednosmjenske nastave, dogradnja matičnih škola u Pleternici i Kutjevu, dogradnja područnih škola u Ratkovici i Gradcu, sportske dvorane i kabineti planirani su u Poljani, Trenkovu, Gimnaziji Požega, Pakracu, Vetovu, Prekopakri i Biškupcima, tu su i energetske obnove osnovnih i srednjih škola, gradit će se Centar za palijativnu skrb u Orljavcu, zgrada Fontane u sklopu Toplica Lipik te Dom zdravlja Lipik koji je započeo s izgradnjom. To su projekti koji su u tijeku ili će vrlo brzo biti započeti“, rekla je županica Jozić. Dodala je kako će uređenje amfiteatra u Požegi na prostoru bivšeg atletskog stadiona započeti početkom srpnja, odmah po završetku manifestacije Urban fest Požega.

Izvor: Požeško-slavonska županija

 lopov 1000x667

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 28-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Pakraca kojeg se sumnjiči da je počinio kaznena djela „Teška krađa“ i „Krađa“.

Naime, osumnjičeni je u razdoblju od 19. svibnja do 11. lipnja 2025. u mjestu Kusonje, provalio u podrum obiteljske kuće u vlasništvu 67-godišnjakinje i otuđio razne predmete, a potom je iz nezaključanih dvorišnih prostorija otuđio razne predmete.

Također je utvrđeno da je u razdoblju od 11. do 12. ožujka 2024. u Pakracu u Ulici Matice hrvatske iz nezaključanog podruma otuđio razne predmete u vlasništvu 61-godišnjaka.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu, dojavili su iz Policijske uprave požeško-slavonske.

 bazeni lipik

Osvježenje od vrućina uskoro očekuje naše sugrađane te iz šire okolice kada će 21. lipnja započeti manifestacija Ljeto u Lipiku otvorenjem Bazena Lipik uz gastronomsko-glazbeni program.

Pod motom „Ljetno osvježenje u Lipiku“ svi će posjetitelji toga dana imati besplatan ulaz te moći uživati u velikom olimpijskom, srednjem i dječjem bazenu, a Bazeni Lipik će raditi od 9 ujutro pa sve do noćnog kupanja do 2 sata iza ponoći. Vrhunac subotnjeg programa očekuje se u večernjim satima kada će atmosferu zagrijavati glazbeni trojac Šargač, Novosel & Mik, koji će publiku zabavljati od 21 sat pa sve do 2 ujutro.

Od nedjelje, 22. lipnja, Bazeni Lipik radit će po redovnom cjeniku:

bazeni lipik cjenik

Bazeni Lipik, zahvaljujući svojoj pristupačnosti, uređenosti i raznolikoj ponudi, već su godinama omiljeno okupljalište lokalnog stanovništva i gostiju iz šire regije. Kontinuirana ulaganja u kvalitetu usluge i sadržaje čine ih nezaobilaznom ljetnom destinacijom.

Foto: Bazeni Lipik

trznica naslovna Large

Zbog blagdana Tijelova Tržnica Pakrac će umjesto četvrtka 19. lipnja raditi u srijedu 18. lipnja, dojavio je Alen Stipić, voditelj Tržnice Pakrac.

posta naslovna 

SMS porukama širi se nova lažna obavijest o nemogućnosti dostave paketa zbog netočne adrese. U pitanju je lažno predstavljanje uime Hrvatske pošte te pozivaju sve koji su primili sumnjivu poruku da je ignoriraju te da ne slijede poveznice navedene u njoj jer riskiraju krađu novčanih sredstava.

Primjer prijevare

Lažne obavijesti mogu se prepoznati po sumnjivoj adresi (službena domena Hrvatske pošte je posta.hr), gramatičkim pogreškama te nejasnoj poveznici na kojoj se od primatelja u pravilu traži unos broja bankovne kartice i CVC/CVV broj. Samo jedan od navedenih elemenata dovoljan je kako bi se osporila valjanost poruke.

Primjer prijevare 2

Službene obavijesti Hrvatske pošte sadrže broj pošiljke koji se može provjeriti u sustavu za praćenje pošiljaka - https://posiljka.posta.hr/. Ako ste primili lažni SMS u istom periodu kada očekujete pošiljku, u pitanju je slučajnost. Jedino primatelj ili pošiljatelj pošiljke mogu saznati osnovne podatke o pošiljci uz pomoć sustava za praćenje i to ako raspolažu brojem pošiljke, odnosno ako je za pošiljku odabrana usluga praćenja.

Primjer prijevare 3

Ključno je napomenuti da je plaćanje ili provođenje bilo koje druge transakcije u Hrvatskoj pošti za dostavu paketa/pošiljaka moguće samo i jedino poštaru na dostavi, u poštanskom uredu ili na paketomatu. Hrvatska pošta od korisnika SMS-om nikada neće tražiti dodatno plaćanje.

Primjer prijevare 4

Korisnicima savjetuju da se jave policiji ako su bili žrtva internetske prijevare, a najbolja prevencija svakako je obraćanje pozornosti na detalje u poruci.

Tekst i foto: Hrvatska pošta

 

muzej 1

Kuća Grgurić, stara razglednica

piše: Jelena Hihlik

Pakrac duguje svoj razvoj brojnim pojedincima koji su ga kroz povijest oblikovali na različite načine, ali mnogi od njih danas su nepravedno zaboravljeni. Ovom prilikom prisjećamo se jednog od njih – čovjeka koji je ovaj grad doslovno gradio. Na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, dok su mnogi hrvatski gradovi tek tražili svoj moderni urbani izraz, Pakrac je već dobivao prepoznatljiv gradski identitet zahvaljujući Stjepanu Golubiću (1860. – 1923.), graditelju, vizionaru i poduzetniku.

Iako nije rođen u Pakracu, svojim iznimnim graditeljskim opusom ovaj grad je svrstao uz bok većim sredinama koje se mogu podičiti vrijednim graditeljskim nasljeđem. To nasljeđe i danas čini jedan od najvrjednijih dijelova kulturne baštine ovoga kraja. U drugoj polovici 19. stoljeća, zahvaljujući naglom gospodarskom razvoju, Pakrac doživljava snažan urbanistički procvat. Izgled grada mijenja se iz temelja – niču veće, monumentalne kuće koje su podizali imućni trgovci i obrtnici, koristeći ih za stanovanje i iznajmljivanje poslovnih prostora. Upravo u ovom možda i najznačajnijem razdoblju za urbani razvoj grada Stjepan Golubić ostvaruje svoje životno djelo. Još uvijek nije poznato gdje je točno rođen, no u Statusu animarumu (Popisu duša) pakračke župe stoji da je došao iz mađarskog grada Nagyatáda.

muzej 2

Nacrt Kuće Grgurić, Stjepan Golubić

Prema svjedočenju njegova sina Ota Golubića (koji je kasnije naslijedio očev posao), Stjepan se najprije školovao u Grazu, a zatim u Budimpešti, gdje je radio kao suradnik jednog poznatog arhitekta. Godine 1885., u 25. godini života, dolazi u Lipik kako bi sudjelovao u izgradnji lječilišnih zgrada, nakon čega se više ne vraća u Mađarsku. Ostatak života provodi u Pakracu, a prema sjećanjima njegova sina, Stjepan je bio pravi entuzijast, pun elana i predan poslu. Nosio je naslov majstora graditelja, što mu je omogućavalo samostalno vođenje obrta. Bio je i vlasnik ciglane u Filipovcu te je, uz obiteljsku kuću, imao i vlastiti pogon za izradu fasadnih dekoracija. Zbog nedostatka dokumentacije – većina je stradala u Drugom svjetskom ratu – teško je sastaviti potpuni popis svih njegovih realiziranih projekata.

muzej 3

Nacrt kuće za dr. Vinka Matijevića, Stjepan Golubić

Ipak, znamo da je bio iznimno produktivan i da je u relativno kratkom razdoblju izgradio ili sudjelovao u gradnji niza reprezentativnih objekata, među kojima su najznačajniji oni u današnjoj Ulici Hrvatskih velikana (nekada glavna trgovačka ulica) i to kuće na brojevima 10, 11 i 12 te u Bolničkoj ulici kuće na brojevima 1 i 11. Na današnjem Trgu dr. Franje Tuđmana sagradio je nekadašnju kuća Kohn (na mjestu današnje zgrade PBZ-a), a na Trgu bana Jelačića kuće na broju 5 te nekadašnju zgradu parohijskog doma. U Ulici braće Radića graditelj je kuće Filipović dok je u Ulici kralja Tomislava sagradio svoju obiteljsku kuću, danas poznatu kao Kuća Golubić te još dvije kuće na brojevima 5 i 7 u toj ulici. Vodio je obnovu crkve Sv. Trojice ( 1893.-1896.), graditelj je crkve u Siraču, a njegovo najmonumentalnije djelo je svakako Kuća Grgurić, dvostruka stambeno – poslovna uglovnica koju gradi 1906. i koja će dugo biti prepoznata kao jedna od najljepših pakračkih građevina.

muzej 4

Obiteljska kuća Golubić, Stjepan Golubić

U dekoriranju zgrada usko je surađivao s Antom Štaferhoferom, đakom poznate Obrtničke škole u Zagrebu. Zahvaljujući Stjepanu Golubiću, Pakrac se danas može pohvaliti jednim od najvažnijih graditeljskih opusa s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Nažalost, ratovi, vrijeme i druge nepovoljne okolnosti gotovo su izbrisali sjećanje na ovog izuzetnog čovjeka. Muzej grada Pakraca čuva tek nekoliko njegovih originalnih vrlo vrijednih nacrta pronađenih u arhivu jednog drugog graditelja – Julijana Karlovića u Osijeku. Donedavno nismo imali čak nijednu njegovu fotografiju, no zahvaljujući gospodinu Kruni Klaiću, koji ju je dobio od unuka samog Golubića, napokon nam je poznato lice čovjeka koji je nepovratno promijenio lice ovog grada.

muzej 5

Stjepan Golubić sa suprugom