- PIŠE: Pakrački List
- 835
„Nakon nekoliko poziva veterinarskoj stanici Pakrac da leš uginule lisice stoji na travi uz cestu ona i nakon četiri dana nije uklonjena. Ne treba ni reći da djeca redovito prolaze pored nje kada idu iz škole i u školu (slike su u prilogu!).“
Tako glasi mail poruka koju smo primili jučer poslijepodne na naš mail. Ovakva suradnja s čitateljima je poželjna. Dijelom stoga i postojimo. No treba ispuniti određene uvjete.
Naš čitatelj/sugrađanin ju je poslao s izmišljenim identitetom. Nije nam ostavio nikakav dodatnu mogućnost kontakta radi provjere identiteta, ali dopune informacije. Primjerice u ovom dopisu nedostaje odgovor na ključno pitanje – gdje?
Veselimo se svakoj vašoj ovakvoj intervenciji, ali nam morate s punim povjerenjem ostaviti mogućnost dodatnog kontakta, a mi ćemo vaš identitet nakon provjere informacija, želite li vi tako, zadržati za sebe što nam zakon omogućuje, a pravila struke nalažu.
Komunalni redar prva stepenica
Što se tiče konkretnog problema, građani nemaju potrebe, niti mogućnosti sami takve slučajeve prijavljivati Veterinarskoj stanici Pakrac jer je riječ o privatnom trgovačkom društvu, dakle tržišnoj pravnoj osobi koja svoje usluge naplaćuje. Stoga im nalog za izlazak na teren o trošku gradskog proračuna daje isključivo komunalni red pa svaku potrebu za takvom intervencijom na javnoj površini treba najprije prijaviti komunalnom redaru (mob. 099 7032 148). No, kako nam je rekao komunalni redar Tomislav Lukestić oni uklanjaju, odnosno daju nalog, samo za pse i mačke, dok za lešine divljači i zvijeri nisu nadležni. No niti lovci ne prihvaćaju nadležnost za takve lešine na javnim površina. Josip Delorenci, predsjednik Lovačkog društva „Fazan“ Pakrac kaže da je njihova nadležnost u lovištima, a naselje nije lovište te skidaju odgovornost.
Tumačenje smo potražili kod veterinarskog inspektora Damira Romića koji daje za pravo lovcima tumačeći da je lešina na javnim površinama problem jedinice lokalne samouprave kojoj površina pripada.
U Komunalnom redu Grada Pakraca iz listopada 2016. godine, mada ima 44 stranice i 122 točke, nismo našli točno definiran ovaj problem što i ne treba čuditi jer život gotovo svakodnevno stvara situacije koje se ne mogu uvijek unaprijed predvidjeti takvim odlukama.
- PIŠE: Pakrački List
- 859
Hladnoća i snijeg nisu obeshrabrili djecu oba pakračka te badljevačkog i prekopakranskog Dječjeg vrtića "Maslačak" kao i djecu nižih razreda pakračke Osnovne škole Braća Radić, da se danas u 10 sati maskiranom povorkom kroz grad predstave svojim sugrađanima. U povorci je sudjelovalo oko 120 vrtićaraca i više od 200 osnovnoškolaca, preobučenih u junake iz vlastite mašte. Povorka je gradske ulice obišla unaprijed određenom rutom, krenuvši od škole obrnutim smjerom kroz Bolničku ulicu, Ulicu Hrvatskih velikana te su naposlijetku dočekani pred zgradom općine prigodnim pozdravima gradonačelnice Anamarije Blažević i voditeljice TZ Pakrac Gabrijele Sabo Seleši. Osim riječi dobrodošlice mališane je jednako razveselilo i brdo toplih krafni i sokova. Druženje malih maškara proteklo je uz ugodnu atmosferu, pjesmu ples i grudanje.
Dječje šareno veselje i ove su godine organizirali Turistička zajednica Grada Pakraca, Grad Pakrac uz suradnju matične škole i vrtića.
VIŠE U FOTOGALERIJI
- PIŠE: Pakrački List
- 895
11. Tjedan psihologije u Hrvatskoj (19. - 25. veljače) ove će godine biti obilježen različitim događanjima i aktivnostima psihologa diljem Hrvatske. Iznimka neće biti niti Pakrac zahvaljujući Gradskoj knjižnici Pakrac te pakračkim stručnjacima tog područja, Nataši Major, prof. psihologije te Ivani Marin, mag. psych., koje će u dva navrata organizirati stručna predavanja. U utorak 20. veljače u 17 sati predavanje naziva "Pogled u zvijezde - tko su daroviti?" održat će Nataša Major, a u četvrtak 22. veljače s početkom u 18 sati slijedi predavanje na temu "Društveni eksperiment našeg doba". Predavač će biti Ivana Marin.
Tjedan psihologije, u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i suorganizaciji Hrvatske psihološke komore, prvi je put organiziran 2008. godine u sklopu obilježavanja 55. obljetnice Hrvatskog psihološkog društva, ovo je jedanaesto izdanje, a u prošlogodišnjem desetom bilo je uključeno više od 700 sudionika, s preko 1000 događanja na oko 360 lokacija razmješetnih u 100 hrvatskih gradova i mjesta.
- PIŠE: Pakrački List
- 1094
KPD „Sloga“ u povodu Valentinova u caffe Cinema (predvorje kina Hrvatski dom) u srijedu organizira nastup mladog perspektivnog glazbenika Dine Purića koji će izvoditi vokalne starine, sevdah i etno skladbe.
On je krajem 2016. godine svoj prvi singl – „Prazna pitanja, a široj javnosti postao je poznat kao jedan od sudionika u prvoj sezoni HRT-ova showa „The Voice – Najljepši glas Hrvatske“.
To je ujedno i prvi koncert iz ciklusa „Strujom protiv žaruljanja“ koji je „Sloga“ kao klupski program koji sadržajem i aktivnostima promovira i predstavlja "drugačiju", kvalitetnu, modernu, urbanu glazbu za razliku od sveprisutnoj turbo folka, prijavila za sufinanciranje Ministarstvu kulture koje joj je odobrilo za tu namjenu 5.000 kuna.
U nastavku ciklusa koji bi trebao služiti i kao promocija mladih glazbenika su još predviđeni koncerti u travnju zagrebačkog sastava „Hakuna Matata“ (rock i alternativa). U svibnju će koncert održati naš sugrađanin Martin Sić kao DJ Symart koji će ujedno u sklopu istog programa imati i radionicu za mlade koji će naučeno prezentirati na koncertu u lipnju. U svibnju u „Slogi“ predviđaju i koncert bjelovarske rock grupe „Flash Back“.
Financijsku pomoć za ovaj bogat glazbeni program „Sloga“ će potražiti i u gradskom proračunu. No niti to neće biti dovoljno pa će pomoć u financiranju morati dati i publika plaćanjem ulaznica. Ovog puta ulaznica i čaša crnog vina uz svijeće koštat će 20 kuna, a početak je najavljen za 20 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 855
KK Pakrac se s gostovanja iz Đurđenovca u 16. kolu 1.B HKL vratio s neriješenim rezultatom i osvojenim bodom. Pojedinačne pobjede upisali su Juranović (584) i Štor (542). Mada su ostala četiri igrača poražena u konačnosti Pakrac je srušio više čunjeva (3236:3213) što je dovelo do neriješenog rezultata (4:4) i podjele bodova. Pakračanima ostaje žalovati za izgubljenim bodom jer je Gnezda (572) pojedinačni meč izgubio za samo dva čunja, a do pobjedničkog boda se lako moglo u drugom bloku da je R. De Zan bio malo raspoloženiji od loših 483 čunja jer se protivnik nudio (495).
Pakračani su zadržali 6. mjesto na tablici, a do priključka s vrhom idućeg vikenda će teško doći jer im u goste dolazi zagrebački Medveščak 1985 koji je u dosadašnjem dijelu lige upisao svih 16 uvjerljivih pobjeda.
U 3. HKL u lokalnom derbiju Slavonski banovac je formalno kao gost pobijedio „Papuk“ s uvjerljivih 6,5:1,5 i s ta dva boda napokon pobjegao s posljednjeg mjesta na tablici. Banovac je u petak odigrao solidno (3127 srušenih čunjeva), a Papuk očajno srušivši samo 2974 čunja. Kod Banovca uvjerljivo je najbolji bio A. Marin (567) ostvarivši dodatnu veliku prednost nad D. Majorom (518) koji je ovoj utakmici najviše srušio za Papuk. Pojedinačne bodove su još upisali Štampf (535), Špelić (524), Jirasek (534), a jedini bod Papuku je donio Popović (516). Neriješeno sa skromnih 478 čunjeva su odigrali Rendić i I. Turković stariji.
U istoj ligi Lipik 1974 je kao gost izgubio u Sl. Brodu od Zanatlije s 5:3. Pojedinačne bodove za Lipik su odnijeli I. Hormot (537), D. Šubert (519) i D. Tušim (529), no Lipičani su zbog jednog lošeg rezultata u drugom bloku kada su se na stazi izredala čak tri igrača zaostali za Brođanima u ukupnom rezultatu 101 čunj.
Na tablici, sada u zgusnutoj sredini u samo dva boda razlike su se stisnuli između četvrtog i devetog mjesta sva tri naša kluba pa od ispadanja nije siguran nitko. Sigurnost nakon idućeg kola mogu povećati Papuk i Lipik koji igraju protiv nešto lošije plasiranih klubova, dok Slavonski banovac će imati na svojoj kuglani tešku zadaću protiv vodećih Novih nada iz Požege.
U četvrtoj ligi Sloga je kao domaćin pobijedila Zanatliju, izravnog konkurenta, te se učvrstila na trećem mjestu. U pobijedi od 6:2 pojedinačne bodove su donijeli odlični D. Špelić (561), Dumnačić (505), Juranović (524) i Katalinić (477), srušivši ukupno i 32 čunja više. Idućeg vikenda gostuju u Požegi protiv predzadnje Elektre pa je mogući proboj i na drugo mjesto.
- PIŠE: Pakrački List
- 934
Grad Pakrac po ekonomskoj razvijenosti nalazi se u samoj sredini među 556 jedinica lokalne samouprave, tvrdi Ministarstvo regionalnog razvoja koje je po treći put u hrvatskoj neovisnosti (2010. godine, 2013. i 2017.) krajem prošle godine objavilo službeni rang listu i koeficijente razvijenosti za sve hrvatske općine, gradove i županije.
Naš službeni koeficijent razvijenosti naredne tri godine iznosi 98,37 posto i s tim indeksom smo na 305. mjestu u konkurenciji 556 hrvatskih općina i gradova. To nas svrstava u četvrtu, od osam skupina razvijenosti, odnosno u prvu (najsnažniju) skupinu nerazvijenih (4. do 1. skupina). Što se tiče oporezivanja, bilo građana bilo tvrtki, ili bilo kakvih drugih fiskalnih nameta i privilegija ovim razvrstavanjem niti građani niti pravne osobe niti što dobivaju niti gube: poreze i parafiskalne namete plaćat ćemo kao i svi ostali (najrazvijenija Kostrena, Medulin.., najslabije općine Ervenik i Civljani) izuzevši oni koji su dodatnim zakonom oslobođeni kao Vukovar te neke otočka i planinska području. Razvrstavanjem među nerazvijene ostvarujemo tek dodatne benefite prilikom natjecanja za sredstva Ministarstva regionalnog razvoja kao i fondova EU i to je zapravo jedan od najvažnijih, osim statističkih, razloga, izrade ove rang liste.
Naravno da ekonomska razvijenost nije egzaktna sportska disciplina pogodna za natjecanja, ali je dobro znati da li se razvijamo i koliko sporije ili brže od okoline ili u odnosu na najrazvijenije sredine u Hrvatskoj
Postupak star 12 godina
Radi toga, obvezom pred EU-om, a nekada i radi poreznih benefita Ministarstvo regionalnog razvoja, ili njegove ranije inačice, su pred 12 godine krenuli s izračunom koeficijenta razvijenosti za općine, gradove i županije sa zakonskom obvezom da svake tri godine izrađuju i objavljuju novu rang listu i pripadajući koeficijent. Tako smo prvi koeficijent (76,7 posto u odnosu na prosjek Hrvatske) dobili 2010. godine, a on se odnosio na statističke pokazatelje za razdoblja 2006. i 2008. godine za parametre kao što su dohodak po glavi stanovnika, prihod lokalnog proračuna po glavi stanovnika, prosječnoj stopi nezaposlenosti, udio obrazovanog stanovništva (SSS) te kretanje (migracije) stanovništva.
Tri godine poslije, sada prateći iste parametre u razdoblju od 2010. do 2012. godine, naš koeficijent razvijenosti je porastao na 79 posto, ali nam Vlada uredbom, ne želeći da brzo izgubimo povlastice kao nekadašnje Područje od posebne državne skrbi skinula 10 posto, ostavivši nas u drugoj skupini (predzadnjoj) razvijenosti gdje je dospio i susjedni Lipik s realnim koeficijentom razvijenosti od 74,8 posto.
Novi indeksi neusporedivi sa starim
Ministarstvu je ostala zakonska obveza da u 2017. godini ponovo izračuna koeficijent razvijenosti promatrajući parametre u godinama 2014-16. No promijenjena je metodologija što su oni pojasnili potrebom usklađivanja s takvim postupkom u ostatku Europske unije. Stupanj promatrane obrazovanosti stanovnika je podignut sa SSS na VŠS i VSS. Promijenjena je i formula za izračun stope nezaposlenosti, a uvedena je i šesta kategorija „Indeks starenja“ te je time promijenjena i ponderirana (složena) formula za izračun indeksa. To je utjecalo na to da smo dobili posve nove koeficijente – Pakrac 98,4, a Lipik 97,7 posto od hrvatskog prosjeka koji se izražava s indeksom 100. Promijenjen je i sustav razvrstavanja po razvojnim kategorijama. Ukupno 252 jedinice lokalne samouprave s većim indeksom od 100 su matematički, dakle bez primjene ikakvih životnih kriterija, podijeljene na 4 jednako brojne skupine po 63 JLS od 8. (najrazvijenije) do 5. najmanje razvijene kategorija. Preostale 304 JLS su ponovo matematički podijeljene u četiri razvojne skupe s po 76 JLS i razvrstane od 5. (najbolje) do 8. (najslabije). Pakrac je tako kao 306. jedinica lokalne samouprave po razvijenosti s koeficijentom od 98,4 dospio u 4. razvojnu skupina, a matematika je htjela da Lipik s koeficijentom od 97,7 (tek 0,7 manjim od pakračkog) dospije u treću, dakle manje razvijenu skupinu. No iskazani indeksi su uglavnom neusporedivi s onima od prije tri godine i posve krivo bi bilo pomisliti da je naš indeks razvijenosti se u tom razdoblju popeo za 20-tak indeksnih poena u odnosu na hrvatski prosjek. Ako već želimo usporedbu po godinama radi uvida u kretanje, za to imamo dva najvažnija ekonomska nepromijenjena čimbenika - dohodak po glavi stanovnika i proračunski prihod (vidi tablicu 1), o čemu ćemo u nastavku teksta.
Ako pak želimo usporedbu s drugima ostaje činjenica da smo na rang listi razvijenosti JLS u tri godine, uz izmijenjene parametre i formulu, napredovali za jedno mjesto s 306. na 305 mjesto. Tablica 2, napravljena za potrebe ilustracije ovog teksta, nas s konačnim koeficijentom stavlja u odnosu prema gradovima iz najbližeg okruženja.
Poslije Požege najbolji u županiji
Nakon Požege (indeks 103,1) najbolji smo u županiji, ispred trećeg Lipika (97,7), četvrtog Kutjeva (96,7) i pete Pleternice (96,8). U okruženju od nas bolje indekse imaju Kutina (102,7) Daruvar (102,7) te nešto malo Nova Gradiška (99,4), a lošiji su Novska i Garešnica. Općine nismo niti uspoređivali jer su oni sve redom znatno slabije i s obzirom na naš povijesni značaj i status niti ne želimo se uspoređivati s Okučanima, Lipovljanima, Siračem... . Interesantno je da manje indekse razvijenosti imaju i oni za koje smo mislili da to nije slučaj poput: Belog Manastira, Knina, Iloka, dok je tek neznatno razvijeniji od nas u obnovi toliko razvikani Vukovar čiji indeks iznosi 99,45.
Kvalitetnije promatranje nam nudi naša Tablica 1 gdje možemo u razdoblju od 10 godina (2006-2016.) promatrati što se je događalo s našim prosječnim novčanim prihodima, kako onima u obiteljskim, tako i u gradskim budžetima. Evidentno je da nam je dohodak po glavi stanovnika u ta tri promatrana razdoblja porastao na godišnjoj razinu s 24.470 kuna (2010.) na 27.198 lani što je porast u 10 godina za nešto više od 11 posto. Prevedeno na svakodnevni jezik to znači da je svaki stanovnika Grada Pakraca, bez obzira na dob i zaposlenost, u razdoblju 2014-2016. prosječno godišnje legalno zaradio 27.198 kuna (četveročlana obitelj dakle oko 108.000 kuna) ili 11,1 posto više nego u razdoblju 2006-2008. godine pri čemu je porast te zarade znatno intenzivniji u posljednje dvije godine (2014-16.) promatranog razdoblja, nego u dvije godine u sredini tog razdoblja (2010-12.), odnosno naglašeniji je trend rasta.
Drugi usporedivi pokazatelj je proračunski prihod po glavi stanovnika i on nam govori koliko je naš gradski proračun imao vlastitih (izvornih) prihoda po svakom stanovniku na području JLS. U razdoblju 2006-08. godine on je iznosio 1.060 kuna godišnje, a osam godina poslije 1.550 kuna što je respektabilan porast od 46 posto. Naravno i ova statistička usporedba ima svojih manjkavosti. Prvenstveno s toga jer treba uvažiti činjenicu da je u tom razdoblju bilo i promjene porezne politike, a najvažnija je činjenica da je uveden gradski prirez koji nam je uvećao proračunski prihod za 800-900 tisuća kuna godišnje koje time nedostaju u iskazanoj veličini prihoda po glavi stanovnika pa dolazimo do ispravnog zaključka do postojanje gradskog prireza (ili ne postojanje) ne utječe na veličinu indeksa razvijenosti.
U Lipiku manje novca u obitelji, više u proračunu
Tablica 1 je ujedno zato napravljena da se kod ta dva parametra možemo uspoređivati sa susjednim Lipikom pri čemu je naš ukupni koeficijent 2010. godine bio nešto bolji (+1,28) kao i 2013. godine prije oduzimanja Uredbom 10 posto (+4,16), da bi se 2017. uz izmijenjenu formulu prednost smanjila na +0,7.
U tom razdoblju prosječni stanovnik Lipika je imao manji godišnji prihod od prosječnog stanovnika Pakraca: 2010. godine za oko 2.600 kuna, tri godine poslije za nešto malo više od 3.000 kuna, a u razdoblju od 2014-16. za oko 2900 kuna. No unatoč tome u sva tri promatrana razdoblja gradski proračun Lipika je prihodovao prosječno više novca po glavi stanovnika od pakračkog: u prvom razdoblju za 70 kuna, u drugom za tek 14, a u posljednje dvije godine bilježi dodatno povećanje na 185 kuna. Zbog manjih prosječnih obiteljskih prihoda i manjeg broja stanovnika, ali i činjenice da do ove godine Lipik nije imao prirez, ovaj veći prihod nije rezultat prihoda od poreza na dohodak nego ostalih poreznih i parafiskalnih nameta kao što je porez na dobit ili prosječno veća komunalna naknada, veći prihod od koncesija, poreza na vikendice, iznajmljivanja i slično. Također uspoređujući ova dva susjedna grada, do 1993. godine jedinstvene općine, vidljivo je da Lipik u cijelom tom razdoblju ima manju stopu nezaposlenosti. Kod novih parametara uvedenih pri zadnjem izračunu Lipik je nešto bolji u odlivu stanovništva (koeficijenti 84,7:81,0 u korist Lipika) izjednačeni smo po kriteriju starenja stanovnika, dok je pakračko stanovništvo obrazovanije (koeficijenti 0,1408:0,1094 u korist Pakraca).
Županija među srednje (ne)razvijenima
Osim za jedinice lokalne samouprave Ministarstvo je izradilo i koeficijente za regionalnu (županijsku) upravu, ponovo uz sve one probleme s promjenom metodologija. No i takva je adekvatan pokazatelj da je Slavonija najnerazvijeniji dio Hrvatske, pri čemu je Požeško-slavonska županija čak i među razvijenijima, odnosno kada promatramo pet slavonskih županija samo od nje je bolja Osječka koja je, kao i naša, razvrstana u drugu (predzadnju) od 4 skupina razvijenosti hrvatskih županija. U posljednjoj skupini nerazvijenosti se nalazi šest županija: Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska kao najnerazvijenija.
Naša je s koeficijentom od 93,95 na 15. mjesto u konkurenciji 21 županije. Naravno daleko najrazvijenija je Grad Zagreb, potom Istarska, Dubrovačka, Zagrebačka, Primorska.
Usporedimo li naš pakrački dohodak po glavi stanovnika, naš je bolji od županijskog prosjeka (22.925 kuna) za oko 4.100 kuna godišnje, a bolji je i lipički za oko 1.300 kuna. Pakrački proračun uprihoduje po glavi stanovnika godišnje gotovo identično kao županijski. Lipik i više.
Život teško stane u brojke
Sve u svemu novi izračun koeficijenta razvijenosti ostavio je statističare i analitičare razočaranima jer je promjenom metodologija onemogućena kvalitetnija analiza s ranijim razdobljem čime smo ostali bez mogućnosti da jasno odgovorimo razvijamo li se sporije ili brže od okruženja, odnosno zaostajemo li više ili manje od najrazvijenijih. Na ta pitanja dobit ćemo jasan odgovor za tri godine kada Ministarstvo bude ponovo izračunavalo koeficijent razvijenosti. Naravno uz uvjet da ponovo ne „čačkaju“ po metodologiji. Stoga nam je ova ne mali posao tek omogućio zaključak da smo po ovim kriterijima razvijenosti gotovo u samom prosjeku hrvatskog bogatstva ili siromaštva (čaša napola puna ili napola prazna?). Vjerojatno će većina građana teško prihvatiti te argumente koje nas svrstavaju u hrvatski prosjek razvijenosti jer kod nas ipak većina misli da živimo znatno lošije od većine drugih i da nas država treba znatno pomagati kako bi smo taj zaostatak smanjili. Dojam je jedno, brojke su nešto sasvim drugo i uvijek će ostati činjenica da je život teško iskazati brojkama. 
