- PIŠE: Pakrački List
- 1707
Iako se za njih već odavno zna, Gordan i Leon Krajačić, otac i sin, hrvatski ratnik i borac, učitelj i instruktor, svaki mogući trenutak koriste za demonstraciju i predstavljanje kako bi svoju školu hrvatskog borbenog učenja – Crobran, dodatno promovirali i zainteresirali potencijalnog novaka da dođe u njihov klub i usvoji tehnike, kako kažu, možda i najefikasnije svjetske samoobrane.
„Nisam od onih tipova koji vježbaju učenike u svrhu natjecanja i osvajanja medalja. Držim da je borilačka vještina temelj razvoja čovjeka i živiš je cijeli dan. Dok spavaš, hodaš ili komuniciraš s ljudima pa uvelike pažnju posvećujemo i tim, rekao bih, odgojnim komponentama koje su sasvim ravnopravno zastupljene u sustavu vrijednosti jednog pravog borca, ratnika“, tvrdi vlasnik, osnivač i instruktor Crobrana Gordan Krajačić.
S borilačkim vještinama susreo se još u osnovnoškolskim danima kad je kao dječak osvajao razne Tae Kwon Do ili karate turnire svog uzrasta. S vremenom se okretao korejskoj školi borbe koju je s prijateljima iz Tae Kwon Do kluba proučavao, razvijao i prilagođavao sebi. Natjecanja su odrađivali „s pola gasa“, dok bi vještinu razrađivali i obogaćivali.
Ozbiljnija ideja samostalnog bavljenja samoobranom kao borbenim učenjem došla je s ratom kad je devedesetih kao instruktor za samoobranu u Dugoj Resi obučavao specijalne jedinice vojske i policije i malo po malo izrastao u stručnjaka za samoobranu u realnom svijetu. Pojednostavljeno, obrana je to od iznenadnih napada svim vrstama oružja ili instinktivni street fighting.
„Vremenom sam razvijao unikatne tehnike svoje obrane koje koristim i danas. Moj način borbe i učenja jednako koristi i vojniku i civilu. Bez razlike. Prilagođena je uvjetima i trenutnoj situaciji. Sa svime barataš i od svega se braniš.“
Kao vojno lice Krajačić 2011. odlazi na vojnu misiju u Afganistan i nakon šestomjesečnog izleta u ratnu zonu gdje je spoznao kako tamošnje kulture cijene svoja znanja, odlučio je svoj dugogodišnji rad na personalizaciji borbenih učenja zaštiti kao hrvatski brend. „Nakon povratka s misije šetao sam jednog popodneva našom, namjerno kažem, "hrvatskom šumom" i razmišljao, ako mi Hrvati imamo svoju povijest, svoje ratnike, imamo znanstvenike, mudre ljude, ratničku prošlost i oružja kroz povijest, zašto to ne bih ujedinio i promovirao kroz buduće Hrvatske borbene vještine…kroz Crobran.“
„Ako treba borit ćemo se kao neandertalci, kao prvi ljudi, koristit ćemo kamen, sjekiru i drveno koplje, ma sve što nađem pod rukom. Kao Hrvati kroz vjekove. Branit ću se, ali i napasti. Da bi se kvalitetno obranio, moraš znati kako napadač razmišlja“, samo je djelić izdvojen iz opsežnog programa Hrvatskih borbenih učenja.
Danas u svom klubu Krajačić radi svakodnevno. Klub čini četrdesetak članova koji popunjavaju razne sekcije unutar kluba. Svjestan da živi u 21. stoljeću, nije mogao zanemariti činjenicu da je natjecanje kao testiranje vlastitih mogućnosti danas itekako popularno kod mladih ljudi pa Krajačići, Gordan i sin Leon unutar Crobrana osnivaju sportsku i fitness sekciju.
Leon Krajačić danas je instruktor u klubu, uz vođenje trenigna aktivan je MMA borac, a pripreme za turnire amaterskog i poluprofesionalnog karaktera odrađuje u Crobran sportskoj sekciji. Ne osjeća se zapostavljen što se ijednog borilačkog segmenta tiče jer su u Crobran vježbama zastupljene gotovo sve borbene tehnike. Svjedoče tome i pobjede u kategorijama i skori prelazak u profesionalne MMA vode.
Fitnes sekciju vode obojica. Razliku od uobičajenog ženskog rekreacijskog aerobika čini tempo i intenzitet vježbanja pa treninzi djevojaka i žena ne prelaze sat vremena efektivnog vježbanja. „Bude to žestok kondicijski trening, nema puno odmora, ali su zato rezultati pred ogledalom brzi i vidljivi.“
U Pakracu postoji i Ninjutsu klub koji privlači istu klijentelu, ima li mjesta za dva kluba borilačkih vještina u malom gradu, obzirom na broj zainteresiranih. „Ima, naročito stoga jer se uzajamno nadopunjujemo, kod ninjutsua su kompliciranije i zahtjevnije tehnike i naglasak je na ispravnom izvođenju i preciznosti, japanskoj mudrosti i filozofiji koju treba razumjeti a kod nas je sve brzo, žestoko i efikasno. I sve to na više od tisuću načina.“ Stoga se događa da neki učenici malo vježbaju Ninjutsu pa malo Crobran ili oboje i tako nadopunjuju svoja znanja i želje.
Iako je osposobljeni Crobran učenik na ulici opasan element, Krajačić tvrdi da zloupotrebe vještine kod svojih učenika nema, niti ih smije biti. U suprotnom su disciplinske mjere rigorozne i isključive.
Od planova ističe želju da se dogodine organizira Crobran festival borilačkih vještina koji bi se dogodio u rujnu. Činile bi ga razne radionice, a došli bi ugledni gosti stručnjaci za borilačke vještine, profesori s kineziološkog fakulteta pa i poneka poznata faca iz MMA svijeta čije ime nismo uspjeli doznati. Sve to skupa pod zajedničkim nazivom – Crobran i prijatelji protiv nasilja u društvu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1651
Mještani Velikog Banovca na čelu s Darkom Brinjakom, predsjednikom tamošnjeg MO, susreli su se danas s gradonačelnicom Pakraca Anamarijom Blažević te Sašom Lapašom, stručnim suradnikom za infrastrukturu u gradskoj upravi, na tamošnjem mjesnom groblju te im predstavili nedavne aktivnosti seljana, ali i izložili želje i razmišljanja vezana za bližu budućnost.
Ono što je najviše zanimalo Banovčane jest asfaltiranje prilaznog puta prema groblju koji je samo dijelom u gradskom vlasništvu, pa je to i bila glavna tema razgovora u kojem su od gradonačelnice dobili određena obećanja da je uređenje prilaza moguće planirati, barem u dijelu gdje to vlasništvo dozvoljava i to samo u strogo određenim financijskim gabaritima sukladnim trenutnim mogućnostima Grada.
Osim potraživanja Banovčani su se i pohvalili nedavnim aktivnostima najbolje vidljivim upravo na brižno uređenom groblju koje radnim akcijama s prosječno dvadesetak mještana uređuju svake posljednje subote u mjesecu. Na samom ulazu odnedavno stoji spomen ploča šestorici poginulih hrvatskih branitelja.
„Spomen ploča našim braniteljima poklon je pakračkog poduzetnika Marijana Hihlika, a na njoj se nalaze imena šestorice junaka, naših mještana, koji su položili život na oltar domovine i nakon pakračkog groblja ovo je mjesto gdje počiva najviše hrvatskih heroja“, rekao je Brinjak.
Da bi groblje poprimilo današnji izgled financijski je potpomogao Grad Pakrac i platio žičanu ogradu koju su seljani sami postavili u dužini od 250 metara te uklonili obližnje drveće koje je prijetilo urušavanjem.
Gradonačelnica Blažević je pohvalila Banovčane i dodala „zadovoljna sam viđenim i raduje me da ljudi rade, sviđa mi se i da se ovako srčano bore za sebe, za svoje. Unatoč „užarenoj liniji“ s njihovim predsjednikom neće biti moguće ispuniti sve njihove želje, ali neke stvari ćemo svakako učiniti. Do sad smo ih potpomogli s 20.000 kuna što se ovdje i vidi, a posebno je pohvalna samoinicijativa samih seljana koja rasterećuje u velikoj mjeri naš komunalni pogon, koji se tako može posvetiti drugim stvarima“.
Brinjak pak zaključuje „prioritet nam je bio srediti groblje, ipak tu dolazi dosta ljudi, pa smo na tome najviše radili. Osim toga od glavne ceste smo prokopali odvodne kanale za oborinske vode kojima smo zaštitili privatne posjede i vodu sproveli sve do glavnog kanala. U daljoj budućnosti želja nam prilazni put groblju pretvoriti u Aleju branitelja. Od tekuće problematike izdvajam potrebu obilježavanja pješačkog prijelaza. Obzirom da imamo dosta djece koja putuju u školu, a nogostup i autobusno stajalište dijeli cesta, držimo da je nužna horizontalna i vertikalna signalizacija, dakle zebra i prometni znakovi“.
- PIŠE: Pakrački List
- 1100
Na kraju rujna na pakračkom Zavodu za zapošljavanje u evidenciji nezaposlenih je bilo 806 osoba ili tri manje osobe nego mjesec dana ranije. U odnosu na isti mjesec 2015. godine to je 202 osobe manje ili 20 posto.
U rujnu iz evidencije pakračkog Zavoda zaposleno je 60 osoba, do kojih jedna s fakultetskim obrazovanjem, a 46 sa SSS pri čemu je 40 posao dobilo posao na području županije, a 20 u ostatku Hrvatske i službeno nitko u inozemstvu. Tek njih četvero je posao dobilo na neodređeno vrijeme.
Istovremeno je bilo 95 novoprijavljenih nezaposlenih, što je porast od čak 32 u odnosu na kolovoz, a što je posljedica početka završetka sezonskog rada u turizmu i poljoprivredi, pa je realno narednih mjeseci, ne dogodi li se neko čudo, očekivati ponovo porast nezaposlenosti prema brojci 933 koliko je bilo prosječno dnevno nezaposlenih osoba u prvih devet ovogodišnjih mjeseci. Iz raznih razloga tijekom rujna je brisano iz evidencije 35 osoba.
Od 806 rujanskih nezaposlenih 334 ih ima prebivalište na području Grada Lipika (+1), a 472 (-4) na području Grada Pakraca.
Od 806 nezaposlenih u rujnu 17 ih ima fakultetsko obrazovanje, 28 prvi stupanj fakulteta ili višu školu, 14 gimnaziju, 150 četverogodišnju srednju školu, 285 trogodišnju, 186 završenu osnovnu školu i 126 manje od toga. U odnosu na lanjski rujan kada je bilo ukupno 200 nezaposlenih osoba više, broj nezaposlenih je gotovo proporcionalno pao u svim razinama naobrazbe, pa se ne može reći da u Pakracu i Lipiku neka obrazovna struktura dolazi lakše do posla.
U prvih devet mjeseci iz pakračke evidencije nezaposlenih 636 osoba je dobilo privremeni ili stalni posao što je za 56 osoba manje nego lani. Tijekom godine najviše ih se zaposlilo u prerađivačkoj industriji (130), turizmu i ugostiteljstvu (123), građevinarstvu (64), administraciji (59), javnoj upravi (53). Što se tiče starosne strukture više nego svaki treći nezaposleni (283 – 36%) je stariji od 50 godina. Dodamo li tome i podatak da njih 312 (39 posto) ima tek završenu osnovnu školu ili manje od toga, teško da će još godinama stopa nezaposlenosti biti manja od sadašnjih 19,1 posto koliko je iznosila prošloga mjeseca na našoj županiji između 18.802 zaposlena i 3.927 nezaposlene osobe na županiji, što je najbolji odnos unazad godinu dana i pad stope nezaposlenosti na godišnjoj razini za 3,9 posto.
Novčanu naknadu u prosječnom iznosu od 1853,76 kuna je u rujnu primilo 112 nezaposlenih.
- PIŠE: Pakrački List
- 1109
Udruga slijepih i slabovidnih osoba Pakrac- Lipik danas je u svojim prostorijama obilježila Međunarodni dan bijelog štapa. Druženje članstva s predstavnicima udruga i ustanova s pakračko lipičkog područja samo je nastavak višetjednih aktivnosti udruge u povodu Dana bijelog štapa, a uključivale su posjete školi u Pakracu i dječjem vrtiću u Lipiku, ali i uzvratne posjete školaraca i gimnazijalaca sjedištu udruge.
„Naša udruga ima 46 članova starije životne dobi, no imamo i troje djece koje smo uspjeli velikim angažmanom zadržati u Pakracu, zajedno s njihovim obiteljima, tako što se uspjelo za njih organizirati školovanje u nižim razredima pakračke osnovne škole. Zadovoljni smo kako su djeca unatoč svom hendikepu prihvaćena od ostale djece, zasluga je to i njihovih nastavnika pa smo ih ovih dana i ugostili u prostoru naše udruge da im dodatno ukažemo na probleme slijepih i slabovidnih osoba u društvu, kako našem tako i na širem području Hrvatske“, doznali smo od Stanka Kovačića, predsjednika Udruge.
Kovačić dodaje da su protekle dane provodili mini program „Kako pomoći slijepoj osobi?“, ugostili su šezdesetak osnovaca i dvadesetak gimnazijalaca pa kroz prilagođene radionice pokazali da i ljudi s hendikepom imaju društveni život i suprotno predrasudama - ne sjede kod kuće. Djeca su odlično surađivala, pokazala interes ,ali i određeni nivo samosvijesti i znanja kad je u pitanju odnos prema slijepim osobama.
To su one lijepe stvari, a one ružnije se ipak dotiču općeg stanja slijepih i slabovidnih osoba u Hrvatskoj, no Kovačić nije propustio dodati: „Slijepe osobe u Hrvatskoj imaju najmanji doplatak za sljepoću u Europi. Usporedbe radi, u susjednim je zemljama taj doplatak u prosjeku oko 40-50% u odnosu na prosječnu neto plaću, dok je Hrvatska na dnu europske ljestvice s jedva 5 – 6% i visinom doplatka od samo 42 eura. A nekim ljudima je to i jedini izvor prihoda, pa izračunajte…“
- PIŠE: Pakrački List
- 1155
Veleposlanik Švicarske Stefan Estermann danas boravi u Pakracu.
U prijepodnevnom dijelu programa primila ga je gradonačelnica Anamarija Blažević koja ga je upoznala s pakračkom poviješću i razlogom (Slavonski banovac) zašto ove godine obilježavamo 760 godina postojanja grada, njegovom ulogom u Domovinskom ratu i poslijeratnoj obnovi, kao i današnjoj gospodarskoj slici. Govorila je o suradnji nakon rata sa švicarskim humanitarnim udrugama i prisjetila se njihovog tragično poginulog državljana volontera Ursa Webera koji je posmrtno dobio Nagradu Grada Pakraca.
Najavljujući pakračke planove istaknula je skoro proširivanje poduzetničke zone u kojoj su dobro došli i potencijalni švicarski ulagači.
Veleposlanik Estermann je istaknuo da je ovo prvi posjet Pakracu jer u Hrvatskoj boravi tek dvije godine i tek upoznaje ovu „prekrasnu zemlju“. Naglasio je da oduvijek ima respekt prema društvu koje je prošlo rat naročito kada je razmak između dva rata manji od vijeka jedne generacije čega je Švicarska već stoljećima pošteđena.
U Pakracu je došao radi simpatičnog poziva i programa koji je pripremljen u sklopu manifestacije „Tjedan Švicarske u našem kraju“ koju ovog tjedna u Hrvatskom domu organizira KPD „Sloga“, te je bio slobodan preporučiti Pakračanima dva švicarska filma koji će igrati ovaj tjedan u našem kinu :„Gospođica“ i „Vitez“ od kojih je ovaj drugih njemu najomiljeniji.
Nakon prijema u uredu gradonačelnice ona ga je provela kratkom šetnjom po središtu Pakraca
Gospodin veleposlanik je trenutno u Hrvatskom domu gdje je u tijeku svečano otvorenje spomenute manifestacije.
- PIŠE: Pakrački List
- 1159
Više od 80 izlagača, uz predstavnike zemlje partnera Slovačke, 57 natjecateljskih ekipa u kuhanju graha, bogat kulturno – umjetnički program uz neizostavne gastronomske delicije, obilježilo je jučerašnji sajamski dan. Loše vremenske prilike i kiša koja je neumoljivo padala tijekom cijelog dana, nije pokvarila odlično raspoloženje i zabavu, a građani su i ove godine dupkom ispunili glavni pakrački trg sve do noćnih sati.
U sklopu ovogodišnjeg sajma održan je i drugi po redu Grahfest kojeg je organiziralo Udruženje obrtnika Pakrac – Lipik, a 57 ekipa okušale su se u spravljanju ovog svima omiljenog jela. I ove godine "tešku" zadaću imao je šesteročlani žiri u sastavu Josip Gonzo Huška, Luka Markešić, Drago Marter, Vlado Maraković Vabec, Hrvoje Pavičić Mravac i Helena Sertić, a najbolji grah skuhali su Mirko Pritula i Alen Losso iz Poljane te osvojili 20 litarski kotao sa stalkom i butelju Ćasićevog vina. Drugu nagradu, kotlić od 20 litara i butelju vina, dobili su Ivona Benedek i Bruno Skalnik, a treće mjesto osvojili su Garešničani Zlatko Husak i Željko Marušić i dobili nagradu kotlić od 15 litara i butelju vina.
Zemlja partner i ovogodišnjeg sajma bila je Slovačka koju su predstavljali gradovi Dolny Kubin, Revuca i općina Jasenova, a pakračkim posjetiteljima ponudili razne slovačke gastronomske specijalitete te slovačko pivo. Bogatu ponudu na sajmu upotpunilo je i Društvo Mađara Pakrac sa svojim mađarskim gulašem, te lovačka društva "Fazan" i "Košuta" s lovačkim paprikašom, a već neizostavne specijalitete od konjetine, konjske ćufte i konjska salama, pripremali su članovi Udruge proizvođača talijanske konjske salame - izvorno Ploštine i Udruga proizvođača konjske salame Pakrac.
Na sajmu je ove godine predstavljen i dio bogate pakračke povijesti, pa se ulicom moglo sresti vitezove templare i kovača koji je kovao slavonski banovac.
Tijekom poslijepodneva, osim bogate gastronomske ponude, građane su nastupima počastili i djeca Dječjeg vrtića "Maslačak", učenici pakračke osnovne škole, Osnovne glazbene škole, te Tamburaški orkestar Pakrac sa solisticom Anom Kobetić i Stašom Kukić, kao i vokalni sastav Contesse, dječja i odrasla folklorna skupina KUD-a „Seljačka sloga“ iz Prekopakre, KUD iz Slovačke i plesne skupine KPD „Sloga“.
Iako su aktivnosti za djecu bile predviđene na otvorenom, kiša nije poremetila odliču zabavu. Najmlađi kreativci mogli su sudjelovati u zabavnim radionicama o banovcu i kovnici koja je organizirala Gradska knjižnica Pakrac u gradskom muzeju, a oni nešto spretniji i aktivniji mogli su sudjelovati u natjecanjima u starim igrama u gradskoj vijećnici.
Večer je završila koncertom Tamburaškog sastava „Begini“ u velikom šatoru kojeg su posjetitelji ispunili do sitnih noćnih sati.
Ove godine pakrački sajam ponudom i sadržajima bio je još bogatiji nego lani, a posjećenost, kako su nam rekli organizatori, bila je viša nego očekivana s obzirom na vremenske neprilike.
FOTOGALERIJA PROGLAŠENJE POBJEDNIKA GRAHFESTA I KONCERT "BEGINA"
