- PIŠE: Pakrački List
- 1049
Zgrada „općine“ u kojoj radi gradska, županijska i državna uprava do idućeg proljeća će dobiti dizalo pa će svi uredi u prizemlju i na dva kata biti dostupni osobama s invaliditetom koje se kreću uz pomoć pomagala ili invalidskih kolica.
Gradska uprava je polovinom kolovoza objavila javni poziv za potencijalne izvođače radova za izgradnju dizala. Nakon završetka natječaja i odabira izvođača započet će radovi. Dizalo će biti montirano lijevo od stepeništa na način da će na sva tri nivoa prolaziti kroz urede najbliže stepeništu radi čega će oni biti pregrađeni što će iziskivati izmjenu postojeće stolarije, djelomično rušenje postojećih zidova i izgradnju novih.
Gradonačelnica Anamarija Blažević očekuje da će svi ti radovi uz montažu dizala koštati do 500.000 kuna od čega će 250.000 financirati Ministarstvo hrvatskih branitelja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1025
Završetak školske i studijske godine uzrokovalo je tijekom srpnja povećan broj novoprijavljenih osoba na pakračkom Zavodu za zapošljavanje pa je na kraju tog mjeseca prvi put u ovoj godini broj nezaposlenih porastao, s lipanjskih 356 na srpanjskih 376 što je povećanje za 5,6 posto. Novoprijavljenih u srpnju je bilo 89 ili dvostruko više nego mjesec dana ranije. Istovremeno, kako je smanjena potreba za sezonskim zapošljavanjem iz evidencije Zavoda se zaposlilo 40 osoba ili 24 manje nego u lipnju. Od toga 32 osobe su posao našle na području županije, sedam u ostatku Hrvatske, a jedna u inozemstvu (na Požeštini četvero). U odnosu na ranije razdoblje prisutan je porast zapošljavanja na neodređeno vrijeme, u srpnju osam. Među zaposlenima 25 su muškarci i 15 žena.
U analitici službe Zavoda, koja se radi na razini županije, ističu da je u srpnju zaposleno više muškaraca (117) u odnosu na žene (110), 53,3% zaposlenih su osobe u dobi od 15 do 29 godina, a najviše zaposlenih ima završenu srednju školu do 3 godine te za KV i VKV radnike (44,1%). Analizirajući prosječnu stopu zapošljavanja unazad godinu dana (kolovoz 2018. – srpanj 2019.), najvišu stopu zapošljavanja ostvarile su osobe s visokom razinom obrazovanja (52,9%), a najnižu osobe bez škole (30,6%). Isto tako, najvišu stopu zapošljavanja ostvarile su osobe u dobi od 20 do 24 godine (54,%), a najnižu osobe u dobi preko 60 godina (18,7%).
Od 376 nezaposlenih na kraju srpnja 235 ih ima prebivalište na području Grada Pakraca, što je porast za 20 osoba, a na području Grada Lipika s prebivalištem je 141 nezaposlena osoba što je identična brojka posljednjeg dana lipnja. Prosječno isplaćena novčana naknada u srpnju je iznosila 2.253 kuna i s pakračkog Zavoda ju je primilo 81 osoba.
Krajem srpnja 2019. u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Požega na županiji je registrirana 2.141 nezaposlena osoba. U odnosu na prethodni mjesec, nezaposlenih je više za 2,4% ili 50 osoba, a na međugodišnjoj razini (srpanj 2019./srpanj 2018.), nezaposlenih je manje za 15,2% ili 385 osoba.
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem srpnja 2019. kod poslodavaca sa sjedištem u Požeško-slavonskoj županiji bilo je 19.371 zaposlenih koji su zajedno s 2.141 nezaposlenih činili aktivno stanovništvo županije. Stopa nezaposlenosti iznosila je 10% i povećana je u odnosu na lipanj za 0,2 postotna boda. Na međugodišnjoj razini (srpanj 2019./srpanj 2018.), zaposlenih je više za 262 osobe ili 1,4%.
- PIŠE: Pakrački List
- 1332
Do kraja tjedna na makadamskoj cesti koja se u Branešcima odvaja desno prema Kričkama, dotrajali drveni most na Pakri, izgrađen početkom ovog stoljeća, bit će zamijenjen trajnim betonskim. Radnici daruvarske Vodoprivrede jučer su postavili na ranije izbetonirane temelje zadnji od pet nosivih elemenata, a do kraja tjedna će na njima biti izgrađen i završni armirano-betonska sloj te uklonjen privremeni prijelaz preko Pakre.
Na zahtjev Grada Pakraca radove financiraju Hrvatske vode, ali nismo uspjeli doznati u kojem iznosu.
- PIŠE: Pakrački List
- 883
U čast i sjećanje na dr. Ivana Šretera te povodom 28. godišnjice otmice predsjednika pakračkog HDZ-a, lipičkog liječnika i mirotvorca, danas je u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja RH odvožena rekreativna maratonska biciklijada koja je okupila članove Udruge i prijatelje suborce iz Pakraca i Lipika.
Biciklijada je krenula u 6 sati s trga Sv. Jurja u Đurđevcu, a zatim je preko Pitomače, Virovitice, Grubišnog Polja, Velikih Zdenaca i Daruvara stigla do Pakraca i Lipika.
Bicikliste je u Pakracu dočekala gradonačelnica Anamarija Blažević kod biste dr. Ivana Šretera gdje su položeni lampioni i odana počast, a tom prilikom gradonačelnica Blažević zahvalila je svima na isticanju žrtve našeg dr. Šretera koji je, ne samo Pakračanima, simbol herojstva, ali i nerazriješenih sudbina svih ljudi koji su završili u srbočetničkom logoru Bučje.
Predsjednik Udruge hrvatskih branitelja RH Dražen Šemovčan naglasio je kako je biciklijada organizirana da bi se podsjetile državne institucije kako ni danas ne znamo gdje se nalaze posmrtni ostaci dr. Ivana Šretera koji je zaslužio da bude dostojno sahranjen da bismo mu se mogli pokloniti i izraziti zahvalnost za sve ono što je učinio, ne samo za Zapadnu Slavoniju, nego i za cijelu Hrvatsku.
Lampioni su položeni u Lipiku u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, čija se spomen ploča nalazi u njezinu predvorju i kod spomenika braniteljima Lipika.
- PIŠE: Pakrački List
- 834
Kolovoz je mjesec u kojem je završena pčelarska sezona, vrijeme je bezpaše i počinje se s pripremama pčelinjih društva za narednu godinu. Povod je to za kratak razgovor s Robertom Androićem, predsjednikom Udruge pčelara Pakrac-Lipik koja ima 58 članova u čijem se vlasništvu nalazi oko 3600 košnica. Kroz razgovor nam je otkrio kako ocjenjuju netom završenu pčelarsku godinu koja je na svom isteku proglašena jednom od najlošijih u posljednje vrijeme.
„Nikako ne možemo biti zadovoljni. Iako je zimsko-proljetni prijelaz protekao bez mraza koji nas je uništavao ranijih godina, glavobolju ove su nam zadali vrlo kišni travanj i svibanj koji su uništili prvu voćnu pašu koja je vrlo važna i za pčelinji razvoj. Takvo vrijeme je nepovoljno utjecalo i na cvat bagrema koji je nama glavna ispaša tako da su pčelari sa stacioniranim pčelinjacima doživjeli pravu katastrofu. Oni sa selećim košnicama nešto su uhvatili na amorfi i kestenu, no i to je bilo ispodprosječno. Malo je dao tek suncokret…“, kaže Androić i dodaje da je najbolji primjer užasne godine to da su pčele za vrijeme upravo najvažnije, bagremove paše morali prihranjivati što je rijetkost kakvu ne pamte niti stariji pčelari. Razočaranje je kod lokalnih pčelara veliko, naročito nakon prošle godina koja je, prema Androiću, bila vrlo dobra i ponudila određeni optimizam, pošto je i sama stigla nakon nekoliko problematičnih godina.
Imaju li pčelari pravo na prijavu elementarne nepogode u ovakvim slučajevima ili na neki drugi vid obeštećenja? „Nemamo ništa. Sve je naš rizik i svjesno iz godine u godinu ulazimo u njega. Barem naši Gradovi imaju sluha za probleme pa su nam 2017. godine pomogli s po 10 kuna po košnici, a ove su nam godine sredstva u visini 14 tisuća kuna (Pakrac 9, Lipik 5) namijenjena za stručni izlet u Sloveniju prenamijenili u jednokratnu pomoć“, objašnjava.
Dobro će doći s obzirom na to da su druga polovica srpnja i kolovoz mjeseci u kojima se provode opće mjere borbe protiv varoe – nametnika koji napada pčelinje zajednice. Zaštitu od varoe treba početi posljednjih dana srpnja, intenzivirati u kolovozu, da bi se završila do 10 – 15. rujna. „Lijekove plaćamo sami pa članovima naše Udruge troškove refundira Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ali bez pdv-a. Nekad je lijek bio potpuno besplatan, no ta je praksa posljednjih godina izumrla pa je i prevencija sve slabija.“, kaže i ovim putem upućuje apel ostalim pčelarima: „Svaki posjednik košnica, makar i samo jedne jedine košnice, treba doći u našu Udrugu i prijaviti lokaciju i broj košnica. Osim što je to i zakonska obaveza, tako će steći pravo na povrat sredstava za lijekove od Agencije“.
Hoće li loša pčelarska godina utjecati na cijenu meda te hoćemo li ga mi kupci, kao krajnji korisnici, plaćati skuplje? „Mislim da se neće ništa promijeniti. Loša sezona tiče se samo nas, malih proizvođača jer se naš med prodaje najviše preko kućnog praga, a tamo je cijena i dalje od 40-50 kuna za kilogram za standardne okuse – ista kao i do sad, jer se višim cijenama ne bi moglo konkurirati onim u trogovačkim lancima“ odgovara.
Trgovine i trgovački lanci su pak druga priča. Tamo cijene neće porasti iz drugog razloga koji već duže smeta i podiže glas pčelara širom Hrvatske, a to je uvoz meda lošije kvalitete. Uvoze se nerazumno velike količine, koje se u velikim trgovačkim centrima koje nije previše briga za lošu godinu domaćih pčelara, prodaju po nižim cijenama od hrvatskog meda pa on ostaje neprodan. Stoga uvozni med domaći pčelari doživljavaju kao nelojalnu konkurenciju, koja im preotima kupce u nefer tržišnoj utakmici.
Što činiti u takvoj situaciji? Udruge mogu i smiju provoditi akcije na podizanju svijesti svojih sugrađana da samo kupnjom domaćih proizvoda pomažu i unaprjeđuju naš standard i proizvodnju. Pakračko-lipička udruga to čini godinama kroz tradicionalne akcije u odgojno obrazovnim ustanovama na području Pakraca i Lipika, gdje početkom školske godine mališanima skreću pažnja na važnost pčelarstva u zajednici i daruje ih se 20 gramskim pakovanim medom. Niti ova godina, obećaje Androić, neće biti izuzetak.
- PIŠE: Pakrački List
- 837
Na pakračkim gradskim prometnicama ovih dana počelo je uobičajeno „krpanje“ asfaltnih kolnika i nogostupa koje u sklopu redovnog godišnjeg održavanja i saniranja nerazvrstanih prometnica i gradskih ulica Pakraca izvode djelatnici tvrtke Ceste Bjelovar.
Za to će u ovoj akciji iz gradskog proračuna biti potrošeno oko 340.000 kuna. Kroz dva mjeseca koliko su predviđeni radovi, odradit će se „krpanje“ odnosno presvlačenje novim slojem asfalta spomenuta oštećenja na 55 lokacija, osim u Pakracu, i u Novom Majuru, Batinjanima, Omanovcu te još nekim naseljima, rekla nam je Marija Čar, voditeljica Odsjeka za graditeljstvo i komunalne djelatnosti Grada Pakraca.