- PIŠE: Pakrački List
- 980
Radnici i mehanizacija tvrtke Autoprijevoznički obrt Vlado Amić iz Badljevine današnjim asfaltiranjem pri kraju privode modernizaciju takozvanog Domšić sokaka u naselju Omanovac, započetu sredinom srpnja ove godine. Prije samog asfaltiranja sokaka dugog 125 metara, prethodilo je i proširenje ceste, ali i rješenje pitanja oborinskih voda te proširenje i stabilizacija ulaznog mostića pored glavne ceste. Vrijednost radova financiranih iz gradskog proračuna je oko 95 tisuća kuna.
Osim Domšić sokaka asfalt će uskoro dobiti i mjesna cesta prema groblju udaljena dvjestotinjak metara dalje u smjeru Daruvara, a za cestu dugu 180 metara iz proračuna će biti izdvojeno 140 tisuća kuna. Osim toga na groblju je tijekom godine gradskim novcem dovršen izbetoniran i nadstrešnicom pokriven prostor za pogrebnu ceremoniju vrijedan 5 tisuća kuna, a napravili su ga djelatnici Vlastitog pogona Grada Pakraca.
Zadovoljstvo tijekom radova danas je izrazila i gradonačelnica Anamarija Blažević koja je posjetila radilišta i tom prilikom najavila nove dobre vijesti za mještane Omanovca. U planu je, već sljedeće godine, priprema dokumentacije za radove na obnovi objekta u vlasništvu Grada Pakraca smještenog uz glavnu cestu u samom centru sela (bivša trgovina), kojeg bi mještani koristili kao Društveni dom.
„Radi se o velikoj investiciji vrijednoj oko milijun kuna koliko bi koštala kompletna obnova. Iduće godine je u planu izrada dokumentacije, a jednom kad krenu radovi obnavljat ćemo ga u fazama. Vrijedni mještani Omanovca to zaslužuju, osobito njihove udruge i vatrogasci, jer svi oni danas, zajedno s Mjesnim odborom, za svoj rad koriste derutni prostor stare osnovne škole.“ poručila je gradonačelnica Blažević.
- PIŠE: Pakrački List
- 815
„Najmanje što danas možemo učiniti u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj jest da se svake godine prisjetimo naših poginulih branitelja, poklonimo se i zapalimo svijeću u znak zahvalnost za najveću žrtvu u stvaranju naše Domovine“ rekla je Anamarija Blažević, pakračka gradonačelnica, pred spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima na Rimokatoličkom groblju u Pakracu, povodom Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja.
Ranije danas, u nazočnosti obitelji stradalih te pakračkih i lipičkih predstavnika braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata kao i gradskih izaslanstva na čelu s gradonačelnicima Anamarijom Blažević i Vinkom Kasanom, vijenac je položen i kod spomen obilježja poginulim braniteljima u Donjim Grahovljanima te u centru grada kod spomenika prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.
Program obilježavanja je nastavljen kod spomen-obilježja u Lipiku, a završen je u Dobrovcu polaganjem vijenaca na spomen ploči, svetom misom te posvetom novoizgrađene tamošnje kapelice.
- PIŠE: Pakrački List
- 1191
Pakrac bi do kraja godine trebao dobiti strategiju prometnog razvoja Grada Pakraca. Za razliku od nekih drugih strategija koje imamo ili smo ih imali, poput strategija turizma i slično, ova nam se u praksi čini vrijednija i značajnija. Dva su razloga tome: istražujući temu prometne regulacije na našim ulicama i putnim pravcima nameće se zaključak da je obavljena na način zadržavanja postojećih znakova i regulacija ili pak poprilično proizvoljno kako je netko od osoba u nadležnim službama mislio da to treba u danom trenutku učiniti. Drugi razlog proizlazi iz činjenice da bi nam u trenutno aktualnoj modernizaciji gradskog trga i ubrzo nakon toga Ulice hrvatskih velikana, ove dvije izrazito frekventne prometne površine osim u vremenu predviđenom za dostavu, trebale postati pješačke zone, što će nužno zahtijevati i izmjene u dosadašnjem režimu prometovanja po ostalim središnjim gradskim površinama.
Upitana kako misli to učiniti, a da se promet ne zakomplicira, gradonačelnica Anamarija Blažević je rekla da ima nekih ideja, kao vjerojatno i još mnogi drugi građani, ali ne želi primjenjivati nikakva rješenja dok struka ne da svoje mišljenje. Upravo zbog toga je u prosincu prošle godine objavljen javni poziv zainteresiranim za izradu prometne strategije, a već krajem siječnja je o tome potpisan ugovor vrijedan nešto manje od 230.000 kuna, uključivo s PDV-om, s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba koji bi nam trebao dati stručnu podlogu kojim bi regulirali promet na gradskim ulicama i cestama, jer je to isto na državnim i županijskim u nadležnosti vlasnika (Hrvatske ceste i Županijska uprava za ceste).
Do sada bez adekvatne podloge
Pakrac doduše još iz 2009. godine ima Odluku o uređenju prometa na području Grada Pakraca. No ona je poprilično uopćena, najvećim dijelom su prepisane razne zakonske odredbe, a dijelom je preambiciozna, odnosno teško u praksi primjenjiva. Primjer toga je poglavlje o „parkiranju vozila radi opskrbe“ koje dostavna vozila ograničava na nosivost od 5 tona uz parkiranje na samo za to dozvoljenim mjestima i slično. S druge pak strane spomenuta Odluka ne spominje primjerice „zonu smirenog prometa“ kojih smo u Pakracu našli, u prometnim znakovima, ali ne i u praksi, čak četiri: ulice Preradovićeva, Matice hrvatske, Andrije Hebranga i Nikole Oršanića. Vozači zasigurno ne žale što ti znaci služe samo kao ukras jer prema zakonskoj definiciji znak „područje smirenog prometa“ označuje mjesto u naselju na kojem se ulazi u područje u kojem se ne smije voziti brže od brzine hoda pješaka jer je dječja igra svugdje dopuštena. Konkretno to bi značilo da bi se vozila u izrazito frekventnim ulicama, poput one ispred gradske tržnice (četvrte najprometnije prometnice u gradu s dnevnim prometom četvrtkom od 4569 vozila) ili prema „Sparu“, trebala kretati brzinom pješaka. Nije teško zamisliti kakav bi „rusvaj“ nastao da policija prometnim kaznama doslovno primjenjuje ovu prometnu signalizaciju i zakonske odredbe. To je, potvrdili su nam i u policiji, tek jedan detalj iz postojeće regulacije koja nije loša, ali bi mogla biti bolja, kažu naši iskusni policajci.
Što se tiče postojeće regulacije ukazat ćemo na još jedan detalj. Na kružnom toku kod bolnice, ili u njegovoj neposrednoj blizini, postavljeno je 35 raznih prometnih znakova, putokaza, obavijesti što je teško sve uočiti i tumačiti i pješaku, a kamoli nekome za volanom. Nepotrebnih znakova ima još, kao i nepotrebnih pa besmislenih turističkih obavijesti. Primjerice, „kovanica novca 4 km“ postavljenom na ulazu iz Kusonja.
Državne ceste bez projektne dokumentacije
Pakrac, posebice u konkurenciji malih gradića, po toj primjeni zatečene prometne signalizacije stare više desetljeća ili nove regulacije rađene odokativnom metodom nije izuzetak. Stoga smo u Hrvatske ceste koje upravljaju našim državnim prometnim pravcima (D5 - GP Terezino polje -Virovitica- Daruvar-Okučani-GP Stara Gradiška (granica s Republikom BiH); D26 - Sv. Ivan Zelina (D3)-Vrbovec -Garešnica-Badljevina , D38 - Pakrac Požega-Pleternica-Đakovo i D47 - Lipik -Novska) u ukupnoj dužini od samo 37,6 kilometara, postavili pitanje prema kojim dokumentima ili tko odlučuje gdje će se prometnim znakom ograničiti brzina na 50 ili 60 kilometara na sat. Javio nam se Mato Vinarić, voditelj tehničke ispostave Hrvatskih cesta Sl. Brod, nadležan za državne ceste na našem području. Tehnička baza je stručni projekt. No od naših državnih cesta projektnu dokumentaciju ima samo dionica koja je prije desetak godina modernizirana po takozvanom Beterment sustavu od Kipa do sredine Omanovca. U izradi je projektna dokumentacija za nastavak tog dijela ceste D-5 od Omanovca do Donjeg Čaglića, kao i od Lipika do Trokuta (D47). Za sve ostalo baza je zatečeno stanje uz minimalne sitne korekcije koje se obavljaju uz dogovor i prema policijskoj statistici (vidi okvir) i poprilično su rijetke. To je jedan od razloga zašto vjerojatno već pedesetak godina po tim cestama vozimo u najvećem dijelu uz ista ograničenja bez obzira što su sustavi ubrzanja, kočenja i upravljanja automobilom, svjetlosna signalizacija i sve ostalo strašno uznapredovali kao i asfaltne podloge. Primjerice radi, na županijskoj cesti od Dobrovca do Kutine na čak 11 mjesta je postavljen znak ograničenja brzine na 40 kilometara.
No, vratimo se našim cestama i našoj strategiji. Ugovorom između Grada i Prometnog fakulteta postavljeno je 11 ciljeva, a kao najvažnije ističemo: prijedlog razvitka prometnog sustava grada Pakraca, uspostave optimalne organizacije i funkcije prometnog sustava, izradu koncepcije rekonstrukcije i izgradnje temeljne cestovne infrastrukture, prijedloge regulacije i organizacije prometnih tokova i idejna prometna rješenja cestovnog, pješačkog i biciklističkog prometa i izradu koncepcije razvitka parkirališnih prostora i definiranje ciljeva parkirne politike.
Na zapad dnevno 5000 vozila, na istok tisuću
Radi snimanja stanja Prometni fakultet je tjedan dana u ožujku i tjedan dana u travnju ručno i uz pomoć posebnih uređaja snimao intenzitet prometa na gradskim ulicama, ali se koristio i podacima koje godinama prikupljaju Hrvatske ceste sustavom automatskih brojača na lokacijama u Filipovcu te lokaciji nazvanoj „Pakrac istok“ (negdje kod Bučja). Ti podaci ukazuju da u posljednjih šest godina kroz Filipovac na godišnjoj razini u oba pravca prosječno dnevno prolazi nešto više od 5.000 vozila pri čemu je taj broj posljednje tri godine u blagom porastu za prosječno stotinjak vozila godišnje i cesta je nešto malo (oko 10-tak posto) opterećenija u ljetna tri mjeseca. Istovremeno, prometni pravac prema Požegi je konstantan; nešto malo više od tisuću vozila prosječno jednakog intenziteta u svim dijelovima godine bez važnijeg povećavanja ukupnog prometa.
Što se tiče gradskih prometnica u promatranom vremenu, po tjedan dana u ožujku i travnju na 11 lokacija, najprometnija pakračka prometna točka je most kod „robne kuće“ preko kojeg četvrtkom prijeđe 6165 vozila, utorkom 5877, a subotom 4879 vozila. Poslije njega druga frekventna lokacija je prometnica županijska cesta na Trgu bana Josipa Jelačića po kojoj su u promatrana dva četvrtka prolazilo 5601 vozilo, da bi subotom taj promet pao na 4129 vozila. Treća frekventna točka je prometnica ispred katoličkog groblja kojom prolazi četvrtkom 5012 vozila, odnosno subotom 3818. Od promatranih 11 lokacija daleko najmanji promet je zabilježen u Prolazu baruna Trenka.
Pored toga autori Strategije primijenili su i ručno brojanje na sedam raskrižja u takozvanom karakterističnom satu (7,30-8,30) i konstatirali da je ponovo najfrekventnije križanje ispred robne kuće s 578 vozila, a najmanje skretanje pored pošte s tek 165 vozila i uz pomoć stručno priznatih koeficijenata zaključili da tijekom dana na predmetnim raskrižjima prometuje od 2.062 do 7.225 vozila.
Ovo su podaci iz do sada pristiglog i izrađenog dijela Strategije prometnog razvoja Grada Pakraca koji se, makar ima oko 65 strana, odnosi na snimanje postojećeg stanja pri čemu autori, ali baš na svakoj stranici velikim slovima ističu da je u pitanju radna verzija. No u svakom slučaju, zahvaljujući budućoj strategiji već sada znamo koliko se automobila dnevno vozi našim cestama, koji su pravci i križanja najopterećeniji što je svakako bitno za nastavak izrade, ne strategije, nego dobre prometne regulacije jer strategija sama po sebi ne može biti cilj.
Dosadašnja analiza stanja bavi se i drugim segmentima osim automobilima pa tako govore i o parkiranju, pješacima, javnom prijevozu, ali i demografiji.
Katastrofa kako nas vide drugi
U nekim dijelovima je interesantno kako nas vide drugi. Tako kada analiziraju pješački promet konstatiraju: “Infrastruktura pješačkog prometa je, osim u središtu grada, velikim djelom nepotpuna, nepostojeća ili u lošem stanju s brojnim oštećenjima rubnjaka, nosivim površinama nogostupa i bez pravilno projektiranih elemenata za savladavanje visinske razlike između nogostupa i kolnika. Analizom stanja na terenu utvrđen je veliki broj ulica bez nogostupa s obje strane kolnika, kao i znatan broj gradskih ulica koji je u potpunosti bez adekvatnih pješačkih površina. Utvrđeno je da su pješaci primorani kretati se zemljanim bankinama uz kolnik što znatno umanjuje sigurnost i atraktivnost pješačkog prometa suprotno načelima održivog prometnog planiranja.“ Teško je zamisliti da bi netko od domaćih ljudi, nakon svih silnih nogostupa izgrađenih ili obnovljenih posljednjih desetak godina dao ovakvu ocjenu. Bolje je niti ne razmišljati kakva bi ona bila prije ovih zadnjih izgradnji u posljednjih par godina u Bolničkoj ulici, Ulici policije iz Domovinskog rata i Aleji kestenova.
O našem ponašanju i prometnoj kulturi, odnosno kako nas doživljavaju posve nepoznati ljudi, ali i stručnjaci, dovoljno je citirati samo dvije rečenice iz pasusa strategije o parkiranju u kojima se kaže: „Terenskim istraživanjem zapažen je veći broj nepropisno parkiranih vozila što značajnije narušava sigurnost odvijanja prometa, a što ukazuje na potrebe povećanja efikasnosti postojeće kvalitete parkiranja. Također je zapaženo neprovođenje naplate parkiranja, što jednako kao i prethodno navedeno negativno utječe na kvalitetu parkirne politike Grada Pakraca.“
S obzirom da strategiju rade stručnjaci s Prometnog fakulteta koji se svi redom potpisuju kao doktori ili magistri znanosti koji nemaju razloga biti zločesti prema nama, dapače za to su još i plaćeni, u najmanju ruku bismo se trebali zamisliti nad ovim ocjenama posebice oko našeg ponašanja u parkirnom dijelu prometa.
Strategija bi trebala biti dovršena do kraja godine nakon čega će najprije u javnu raspravu, dakle i građani će moći ju dopuniti ili ispraviti svojim prijedlozima ili mišljenjima, a provediva će biti kada je usvoje gradski vijećnici.
„Kod kuće“ u prometu
Strategiju bismo trebali imati na proljeće kada bi trebala biti i gotova modernizacija središnjeg gradskog prostora i kada bismo radi uvođenja pješačke zone trebali napraviti novu regulaciju. Zasigurno će biti do tada, ili brzo nakon toga, još novih ili rekonstruiranih postojećih prometnica poput Aleje kestenova, a možda krene i dugo najavljivana modernizacija preostalog dijela ceste D5. No niti nova regulacija, niti modernizacija bilo koje prometnice ili izgradnja nogostupa neće riješiti sve naše prometne probleme dok ne promijenimo svoje ponašanje na što su nas upozorili i stručnjaci s Prometnog fakulteta, ali nas stalno upozorava i policija. Naprosto trebamo se u svom gradu početi ponašati onako kako to činimo kada odemo u neki drugi, kada se svjesni da tamo nemamo svoje policajce vežemo, smanjimo brzinu i parkiramo kako je to predviđeno zakonom i kada nam se čini da je u krugu 500 metara od parkiranog automobila sve blizu. Dobra prometna regulacija i stalna modernizacija prometnica doprinose sigurnosti, a u tome značajno možemo pomoći i sami, osnovna je poruka već sada Strategije, mada je još uvijek u radnoj verziji.
- PIŠE: Pakrački List
- 899
Godišnji odmori su debelo uzeli maha, odaju to i poluprazne gradske ulice na kojima ćete susresti uglavnom one koji se još nisu zaputili put Jadrana ili su se s njega već vratili. Ozbiljan postotak sugrađana čine i oni koji mora neće vidjeti iz raznoraznih razloga. Zlobnici će se ovdje nakačiti i dodati da nam se ulice čine praznjikavim iz drugih razloga, dobacit će sigurno realne, ali i pomalo otrcane argumente o opustošenoj Slavoniji, no mi ćemo danas pogledati kroz ružičaste naočale i povesti se idejom da su ljudi uspjeli „skucati“ nešto novca i povezati nekoliko dana - možda tjedan ili dva - na lijepom plavom Jadranu. Upravo onako kako su to činili prije desetak, dvadeset godina kad je na ovom prostoru meda i mlijeka teklo više nego danas.
Famozni Ferragosto je tu kao znak da je pola vremena predviđenog za ljetno baškarenje iza nas. Predstoji kolovoz, a jesmo li i kako iskoristili tople lipanjske i srpanjske dane i zbrisali put Jadrana, odnosno koliko nas je uopće moglo okusiti ljetnu priču, prijeći prag i izdvojiti minimalno pedesetak eura na više po noćenju (koliko danas stoji iz godine u godinu sve skuplje noćenje u prosječno opremljenim apartmanima), provjerili smo nasumičnim odabirom kod nekolicine naših sugrađana.
Radi lakšeg računanja dodajmo i to da obitelj s dvoje djece, prema sindikatima, za jedno osrednje ljetovanje treba izdvojiti jaču prosječnu hrvatsku plaću (u 2018. godini ona je iznosila 6.262 kune netto) kako bi mogla provesti sedam dana na Jadranu, u nekom apartmanu s brojem zvjezdica manjim od broja prstiju na ruci te si priuštiti samo osnovne stvari koje idu uz jedan takav aranžman.
Jadransko ili Panonsko more?
Hoćete li pod šator ili ćete u apartman? Možda hotel? Ili ćete, poput mnogih, ove godine ljetovati na Panonskom moru…
ĐURO ŠMIT, djelatnik je Hrvatskih pošta i kaže – ništa! Ove će godine zaobići Jadransku obalu. Iako je po tradiciji sklon ljetovanju i Vir mu je bio česta destinacija, ljeto će odraditi kod kuće. No kaže…firma je dobra, stabilna, a plaća redovna i pojačana nedavnim regresom, no more se ovog ljeta jednostavno ne uklapa u Đurine planove.
Kod STJEPANA MAĐAROŠIJA, vlasnika obrta za čišćenje i održavanje „Misk“ situacija nije bitno drugačija. „Išao sam ranijih godina na more sve dok nije došlo do financijskih poteškoća. Punica i mama su bile u domu kod Miše, košta i to, a uz današnji standard teško je nehajno potrošiti na moru određen novac, a da se to ne osjeti kasnije. Išli smo ranije obiteljski na Krk, ali kažem…“, rekao je pa već na odlasku dopunio izjavu: „Znaš, neću ići na more i deset dana guliti šunku i paradajz. Ako je postao problem priuštiti si barem nekakve lignje, onda bolje neću ići! A o cijenama na Jadranu svi čitamo u posljednje vrijeme“.
SAŠA KOMLJENOVIĆ, vlasnik pizzerije Hookah, more si s obitelji priušti svake dvije godine. Razlog nije novac, već nešto drugo. „Idemo u Biograd svake druge godine po četiri, pet dana i to je sve. Posao vlasnika ugostiteljskog obrta je takav da ne trpi prevelika odsustva pa supruga i ja gledamo da što manje vremena izostajemo. Ljetujemo obiteljski s dvoje djece i ne preferiramo nikakav poseban luksuz već odsjedamo u apartmanu".
SANELA TROHA radi u Javnim radovima Grada Pakraca. Iako plaća nije „ludilo“ ove godine će se Sanela možda i okupati u moru. Još se premišlja, ali vjerojatno će kod sestrične u Pulu gdje je išla i ranijih godina i znala ostati po desetak dana. Recept je ok pa će ga ponoviti, naravno, ako se uopće odluči zaputiti prema obali.
Iako je firma u kojoj radi svojim djelatnicima isplatila regres od 1500 kuna, DAMIR LEŠ, novi djelatnik kioska Tiska, na more neće ići. Iako njega osobno regres nije zadesio (još nema pravo, ali dobro je znati za ubuduće), novac u ovakvoj odluci nije bio presudan. „Imam na moru neke rodbine, mogao bih tamo, ali neću ići nigdje. Niti sam više lud za morem, niti su djeca više mala pa da idemo zbog njih. Oni danas imaju svoj program, a ja ću sa suprugom ljetovati kod kuće“, kaže Damir i dodaje da je i supruga Vesna zadovoljna njegovim odabirom ljetne destinacije.
VANJA RAŽOV je kao stručni suradnik zaposlena u Poduzetničkom centru Pakrac i ona je već na moru. Odsjela je u roditeljskom apartmanu u Malinskoj na Krku gdje će boraviti desetak dana. Njena firma, nakon više godina, svojim zaposlenicima nije isplaćivala regres.
Vojni umirovljenik i naš vatrogasac JOSIP DUMANČIĆ će kod sestre koja posjeduje kamp kućicu u sklopu jednog auto-kampa u Rovinju. „Bit ću desetak dana, ne plaćam ništa, a ostali izdaci su minimalni pa ću vjerojatno sa sinom malo uživati u ljetu, a desetak dana boravka van Pakraca mi je u vrh glave“.
Djelatnica Adriatic osiguranja MELITA CALVI će na Vir: „Pola Pakraca je tamo pa i nije neki odmak od istih lica, ali dovoljno je promijeniti sredinu. Imam tamo vlastitu vikendicu pa nema puno biranja. Budem u komadu gotovo mjesec dana, odlično se odmorim i taj način korištenja godišnjeg odmora prakticiram svake godine. Regres smo dobili kroz pojačanu plaću od nekih tisućinjak kuna“, zadovoljna je Melita.
Naš kolega i obrtnik MARIO BARAĆ ljetovat će tijekom kolovoza u Bilicama kod Šibenika. „Tamo idemo svake godine, klinci su već domaći i od njihovog rođenja nije prošla godina bez ljetovanja na Jadranu. Nego, problem je supruga koja radi u, reći ću, robovlasničkoj firmi, (Kofola Lipik) i ne može dobiti više od sedam dana godišnjeg u komadu. Što se para tiče, ja sam svoj regres kao privatnik zaradio preko godine i koliko nam dolje treba u novčaniku uvijek ima“, kaže nam uvijek dobro raspoložen Mario.
DEAN NAGY, sportski djelatnik, djelatnik obrta Zeleni vrh ili po zanimanju jednostavno Deki, ove će godine ljetne vrućine tažiti na Omanovcu. A i kamo će drugdje, kad mu niti ostatak familije - supruga Dalija i sin Lovro - neće dalje već će zajedno biti na usluzi brojnim turistima koje na Omanovcu očekuju tijekom kolovoza. Ovo je četvrta godina kako ne idu na more, a ranije su ljetovali u Dubrovniku kod obitelji.
Aktualni predsjednik SZGP i djelatnik Voda Lipik SADMIR DELIHODŽIĆ ljetovao je u Biogradu gdje je boravio pet dana. „Smještaj sam našao na internetu preko Ponude dana i ostvario popust od 50%. Nazvao sam u subotu, a već sam u ponedjeljak bio na moru. Od firme sam dobio regres 800 kuna čime sam platio apartman koji je koštao 740 kuna, a ukupno sam na moru potrošio oko 2000 kuna. Još ću jednom ponoviti isto tijekom kolovoza, kaže nam Skejo.
MIRA MERCLUFT iz Pakraca, trenutno nezaposlena, ali i s poslom na vidiku, ove će godine, kao i svake, otići na more. Sa suprugom Darkom koji je vojni umirovljenik, lokacije na Jadranu uvijek mijenja, a ove godine će se zaputiti na Korčulu. „Od četvero djece vodimo dvoje najmlađih. Bit ćemo osam dana u apartmanu koji smo preko interneta rezervirali još u siječnju i tako ostvarili 20% popusta. Tako smo i lani ljetovali u Biogradu, rezervacija preko iste stranice i na isti način.
MARKO PUŠĆENIK, godišnji je odmor ovog ljeta trošio u Švicarskoj gdje je s obitelji boravio desetak dana u blizini Zuricha. Osim toga Jadran je posjetio u Povljani gdje mu roditelji imaju apartmane tako da troška te vrste nije imao. „Planiramo tijekom kolovoza još jednom do Povljane, ali i do kumova u Uskoplje u Bosni i Hercegovini i to bi bilo to za ovo ljeto“.
To bi bilo to i za ovu blic anketu, kojom smo na malom uzorku građana (13) pokušali doznati kako dišemo po pitanju ljetovanja, preciznije - kako nam diše novčanik. Zaključak nudi i određenu sliku da ljetovanje na Jadranu polako prerasta u luksuz koji će u budućnosti biti rezerviran samo za one dubljeg džepa ili one koji imaju sreću da na obali imaju kakvu rodbinu, prijatelja ili kuma…Ostali će se snalaziti po internetima, akcijama i last-minute ponudama, jer cijene smještaja i ostalih usluga rastu od sezone do sezone, svakodnevno o njima slušamo i čitamo, i one obećavaju upravo takav scenarij.
Zato ljudi, trošite ljeto kao da vam je posljednje!
- PIŠE: Pakrački List
- 830
Zbog radova na središnjem gradskom trgu i otežanom pristupu zgradi Gradske uprave građani mogu koristiti sporedni ulaz koji se nalazi na suprotnoj strani zgrade.
Za vrijeme radnog vremena ulaz će biti otvoren dok se ne omogući lakši pristup glavnom ulazu, stoji u obavijesti na internet stranici Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački List
- 1067
Iz pakračkog Komunalca javljaju da ovaj i idući tjedan nastavljaju s odvozom papira i kartona na području Grada Pakraca. Donosimo točan raspored.
1.08. četvrtak - naselje Klisa +Prekopakra + Grad Pakrac i to ulice:
M.Gupca, V.Rehaka, I.G. Kovačića, K.Domagoja, A.Stepinca, A.Cesarca, Aleja Kestenova, Frankopanska, Z.N.G, Basaričekova, M.Držića, N.Tesle, T.Ujevića, Zvonimirova, N.Š.Zrinskog, M.Lovraka, Grigora Viteza, R.Boškovića, Krndija, Marinkovac, I.Meštrovića, Pilanski put, R.Sindikata, Kranjčevićeva, Radničko naselje, Leptirovo brdo, I.B.Mažuranić
2.08. petak - naselja Omanovac, Novi i Stari Majur, Kusonje, Španovica, Dragović, Grahovljani, Šumetlica + Grad Pakrac i to ulice: - I.Gundulića, Psunjska, J.Žiške, Sv.Roka.
7.08. srijeda - naselje Kraguj + Grad Pakrac i to ulice:
Križnog puta, M.Krleže, Šeovački put, Kragujski put, Sedlar, Slavonska, Bijeli put, Veberov sokak, Vukovarska, Osječka, K.Branimira, N.Oršanića, Pepe Polaka, 103. i 105. Brigade, Vinogradska, Bljesak, 30.Svibnja, trg bana J.J.Jelačića, B.Radića, S.Grabrića, A.Hebranga, M.Hrvatske, Bolnička, Prolaz baruna Trenka, Prilaz na Mali most, Hrv.velikana, G.Šuška, Obala P.Krešimira IV,trg 76. Bataljuna, A.Cesarca, V.Lisinskog, LJ.Gaja, K.Tomislava, J.J. Strossmayera, Kalvarija (dio ulice)