- PIŠE: Pakrački List
- 1245
Od danas na ulazu u deponij komunalnog otpada „Crkvište“ na Krndiji radi reciklažno dvorište. To znači da građani svakog radnog dana bez ikakve naknade, ali uz predočenje osobne iskaznice, mogu dovesti 40-tak vrsta sortiranog otpada.
Reciklažno dvorište je trebalo biti otvoreno 19. ožujka, ali je odgođeno zbog epidemioloških mjera. Tako su na današnjem otvaranju bili u radnom posjetu, uz direktora Komunalca Josipa Bišćanina i voditelja radne jedinice Adriana Baškiere tek pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević i lipički gradonačelnik Vinko Kasana.
Značaj sortiranja
I prilikom ovog radnog posjeta naglašen je značaj da građani otpad razvrstavaju na kućnom pragu i pojedine vrste ostavljaju na zelenim otocima ili dovoze u reciklažno dvorište jer sanirana deponija na Krndiji ima svoj ograničeni kapacitet i ovom dinamikom punjenja bit će popunjena za pet ili šest godina. Drugi je problem kod reciklažnog dvorišta što ovlaštene tvrtke koje zbrinjavaju pojedine vrste sekundarne sirovine više ne plaćaju sakupljačima skoro za niti jednu sirovinu pa čak i naplaćuju troškove odvoza iz reciklažnog dvorišta, što uz troškove jednog zaposlenika u samom dvorištu dodatno poskupljuje uslugu zbrinjavanja otpada.
Reciklažno dvorište je izgrađeno u sklopu kompletne sanacije odlagališta „Crkvište“ u razdoblju između 2016. i 2019. godine što je koštalo više od 15 milijuna, a sredstva su osigurali u 90-postotnom iznosu Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, odnosno s pet posto gradovi Pakrac i Lipik. U izgradnju i opremanje reciklažnog dvorišta uloženo je dodatnih oko 6 milijuna što su također financirali Fond (80 posto), odnosno gradovi s po 10 posto svaki. Radi niza zakonskih izmjena i nejasnoća projekt od ideje do današnjeg početka rada je trajao oko 12 godina.
S računima za odvoz smeća za travanj građani će dobiti od Komunalca letak s popisom vrsta otpada koji se predaju u reciklažno dvorište kao i s količinskim ograničenjima za pojedine vrste. Uglavnom, moći će se odlagati neograničene količine papira i kartona, otpadna plastike, metala, stakla, tekstil, električna i elektronička oprema, gume, drvo dok ograničenja postoje za razne vrste opasnog otpada (boje, jestiva ulja i masti, deterdženti, lijekovi, baterije akumulatori i slično - 5 do 30 kg mjesečno), građevinski otpad (do 200 kg u pola godine), glomazni otpad (do 5 kubnih metara godišnje).
Reciklažno dvorište će raditi ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 16 sati, utorkom i četvrtkom od 10 do 17 te prve i treće subote u mjesecu od 8 do 13 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1114
Na današnji dan pred 25 godina u vojno-redarstvenoj akciji „Bljesak“ u potpunosti je oslobođen pakračko-lipički kraj. Umjesto brojnih sportskih, zabavnih sadržaja i druženja branitelja, kako je to bilo ranijih godina, ove godine zbog mjera borbe protiv epidemije koronavirusa obilježit će ga tek malobrojna izaslanstva koja će položiti vijence na spomenik hrvatskim braniteljima na pakračkom i lipičkom groblju, izvijestio je Miroslav Ivančić, predsjednik Gradskog vijeća Pakrac i Udruge hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika, ranijih godina jednog od organizatora ovih događanja.
S početkom u 18 sati, svakih pet minuta će predstavnici po pet udruga Pakraca, Lipika i Županije položiti vijence na lipičkom groblju da bi u 18,20 kao zadnji to učinili predstavnici gradova i policije. Od 18,20 sati ista procedura ponovit će se u Aleji hrvatskih branitelja na pakračkom groblju, a od 19 sati će u pakračkoj crkvi biti, uz uvažavanje svih epidemioloških mjera, služena Sveta misa za poginule branitelje.
Istim povodom članovi i volonteri Udruge djece branitelja Domovinskog rata Pakrac – Lipik su u četvrtak dovršili i postavili na Youtube amaterski dokumentarni film “Pakrac u operaciji Bljesak“ koji se može pogledati na sljedećoj internetskoj adresi.
Naslovna fotografija: Toni Hnojčik
- PIŠE: Pakrački List
- 1565
Zahvaljujući povoljnoj epidemiološkoj situaciji Hrvatska danas ulazi u drugu fazu popuštanja restriktivnih mjera za suzbijanje zaraze. Jedna od njih podrazumijeva ponovno otvaranje vrata uslužnih djelatnosti, među ostalima i frizerskih salona koji su provedbom mjera zaštite bili zatvoreni 45 dana.
Jutros u 8 sati posjetili smo Frizerski salon Lepka ispred kojeg je nekolicina naših sugrađana već čekala u redu za šišanje. Režim rada salona nije se previše izmijenio, osim što su za razliku od ranije od danas na vidljivom mjestu u salonu postavljena sredstva za dezinfekciju ruku koju mušterije koriste prije same frizerske usluge, a na ogledalima je vidljiva naljepnica koja sugerira neophodnu fizičku distancu od metar i pol.
„Radit ćemo poštujući mjere Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo što znači da će u našem salonu veličine stotinjak kvadrata odjednom smjeti biti aktivno pet radnih mjesta s prihvatljivim međusobnim razmakom. Frizerke će prilikom šišanja ili izrade frizure nositi zaštitnu masku, a preporuka je da masku imaju i mušterije, ali mi nećemo inzistirati na tome“, primajući prvu mušteriju kazao nam je vlasnik salona Davor Lepka.
Dodao je da će klijenti moći zatražiti jednokratni ogrtač u odnosu na onaj standardni koji će i dalje biti korišteni na svih pet frizerskih mjesta, i to će neznatno utjecati na cijenu usluge. Vlasnik lokala naglašava da se nakon završenog posla, a prije sljedeće mušterije, dezinficira kompletno radno mjesto s pripadajućom opremom, stolica, kao i sav radni pribor frizera .
Lepka tvrdi da kontakt podatke i vrijeme ulaska svojih klijenata u salon djelatnici neće tražiti, a opisujući rad uvjetovan propisanim mjerama demantirao je i informaciju koja se posljednjih dana pojavila u medijima da će uz šišanje biti obavezno pranje kose, što bi dodatno poskupilo uslugu. Pranje kose kod šišanja nije obavezno.
Lokal će imati cjelodnevno radno vrijeme (8-20 sati), a danas i eventualno sutra, ako bude potrebe, radit će istovremeno svih pet djelatnika u salonu dok se očekivana gužva ne stavi pod kontrolu. Nakon toga frizerska usluga će se naručivati telefonski, dok je za obično brzo šišanje (cca 15-30 minuta) mušterijama, kao i dosad, na raspolaganju tzv. čekaonica unutar lokala uređena za maksimalno tri osobe.
- PIŠE: Pakrački List
- 1121
Od ponedjeljka počinje normalizacija zdravstvenog sustavi i u pakračkoj bolnici. To znači da se ponovo vraćaju specijalistički pregledi, hladne operacije i slične usluge. Kako u bolnici očekuju povećani broj pacijenata u odnosu na proteklih šest tjedana epidemiološke situacije u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Pakrac i lokalnom Hrvatskom gorskom službom spašavanja je na parkiralištu bolnice postavljen šator veličine oko 25 četvornih metara koji će služiti za trijažu pacijenata što podrazumijeva mjerenje tjelesne temperature, uzimanje epidemioloških podataka i slično, što su do sada radili ispred ulaznih vrata. Konkretno za korisnike to znači da svaki dolazak u bolnicu započinje u šatoru gdje će stručno osoblje odraditi trijažu i tek nakon toga pacijente u manjem broju puštati unutar bolničke zgrade.
Ravnateljica Marina Major, osim u hitnosti što se rješava uputnicom u njihovim ambulantama obiteljske medicine, upozorava korisnike koji su od ranije na listi čekanja da ne dolaze dok ne dobiju poziv iz bolničkih službi s točno zakazanim terminima.
Šator je u vlasništvu GD CK Pakrac, a u četvrtak su ga na bolničko parkirališta postavili lokalni volonteri HGSS.
- PIŠE: Pakrački List
- 1196
Već tradicionalno, Gradska knjižnica Pakrac povodom manifestacije Noći knjige nagrađuje svoje najvjernije korisnike koji su prošle godine redovito svraćali u njihove prostore i obavezno izlazili s barem jednom knjigom ispod ruke. Kako je ove godine Noć knjige održana u malo drukčijem obliku, onom virtualnom, tako je i dodjela priznanja za najčitatelje obavljena samo objavljivanjem priznanja na internetskoj stranici knjižnice. No, budući da je knjižnica ovaj tjedan ipak počela raditi, nagrađeni svoje nagrade, besplatnu članarinu i knjigu, mogu tamo podići svakim radnim danom od 9 do 15.30 sati, rekla nam je ravnateljica Monika Lucić Fider.
Petogodišnja Lucija Dizep najmlađa je najčitateljica pakračke knjižnice sa 53 pročitane knjige čime je osvojila nagradu u kategoriji predškolaca. Kako nam je rekla njena majka, Luciji su kao i većini djevojčica, najdraže knjige sa princezama i jednorozima, a bira ih isključivo sama i nikad ne odlazi u krevet bez da joj pročitaju barem jednu priču. Kod osnovnoškolaca najviše se s knjigom družila Magdalena Josipović (85 knjiga), a kod srednjoškolaca isto je činila Dorotea Tomić (76 knjiga). Kod odraslih, nagradu je osvojila Ivana Mirt koja je pročitala 84 knjige, a u kategoriji umirovljenika titulu najčitateljice osvojila je Silva Čikor za 77 pročitanih naslova. Najvjernija obitelj koja je prošle godine pročitala 145 knjiga bila je obitelj Nataše Svjetličić.
- PIŠE: Pakrački List
- 1723
Gradovima Pakracu, Pleternici te Požeško-slavonskoj županiji iz Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova je nedavno stigla potvrda da je odobren zajednički projekt ''Svijet graševine“ vrijedan 65,8 milijuna kuna od čega nepovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose 55,5 milijuna kuna. Nositelj projekta je Grad Pakrac, a projektni partneri su Grad Pleternica, Javna ustanova Pleternica, Požeško-slavonska županija, Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, Muzej grada Pakraca i Knjižnica grada Pakraca. Projektom će se financirati priprema i izrada strateške, programske i prezentacijske dokumentacije, edukacije, stručna usavršavanja, uspostava upravljačke strukture te građevinski radovi i opremanje objekata Spahijskog podruma u Pakracu i Muzeja bećarca u Pleternici.
„Svijet graševine“ je projekt koji koristi vinski identitet i kulturnu baštinu u brendiranju regije. Zamišljen je kao podrška turističkom sektoru Požeško-slavonske županije, a specifičan cilj je obnova i opremanje Centra za posjetitelje u Spahijskom podruma te unutarnje uređenje i opremanje novoizgrađene zgrade budućeg Muzeja bećarca u Pleternici, kao Interpretacijskog centra.
Pakrački dio projekta, dakle obnova Spahijskog podruma je vrijedan ukupno 28,3 milijuna kuna od čega su europska sredstva 24, a Grad mora osigurati 4,3 milijuna kuna. Nešto manje od 30 milijuna kuna je težak pleternički dio projekta, a 7,3 milijuna kuna odnosi se na brendiranje, odnosno niz promotivnih aktivnosti kako ovih projekata tako i graševine odnosno ukupne turističke ponude županije.
Projekt nastao još 2017. godine
Projekt je nastao još 2017. godine i od tada je dorađivan, odnosno čekao se adekvatan natječaj za njegovo kandidiranje koji se pojavio kao dio operativnog programa spomenutog Fonda konkurentnosti i kohezija, a odnosio se na obnovu kulturne baštine na području Slavonije, Baranje i Srijema.
Ovih dana očekuje se i potpisivanje ugovora s Ministarstvom nakon čega će započeti i konkretne aktivnosti koje će se još neko vrijeme odnositi najvećim dijelom na izradu dokumentacije, prije svega redizajnu građevinskog projekta te izradi njegovog izvedbenog dijela. Zrna Garača, viši stručni suradnik za gospodarstvo i EU fondove u pakračkoj gradskoj upravi koja je i voditeljica pakračkog dijela „Svijeta graševine“ predviđa da bi natječaj za izvođača radova mogao biti raspisan početkom iduće godine, dok cijeli projekt mora završiti do lipnja 2023. što se odnosi na ne mali administrativni dio, dok bi građevinski trebao biti gotov sredinom 2022. godine.
Najstarija pakračka građevina
Spahijski podrum, vjerojatno sada najstarija građevina u Pakracu, je ogroman kompleks nevjerojatne spomeničke vrijednosti i prostornih mogućnosti koja već skoro pedeset godina propada i stoji neiskorišten, o čemu će biti govora u tekstu kasnije. Radi specifičnog načina gradnje „u ključ“ i djelomične ukopanosti u brdo se ta ogromnost s ulice ne primjećuje. Uglavnom riječ je o 2480 četvornih metara korisne površine raspoređene u četiri etaže.
U podrumu gastro kutak, na katu knjižnica, muzej, galerija…
Projekt obnove i kasnije namjene je zamišljen tako da se u podrumu na površini od 715 četvornih metara nalazi gastro kutak, kušaonica vina i jednostavnih jela za čiju pripremu ne treba prava kuhinja, razni servisi za održavanje u funkciji cjelokupnog objekta kao i prostor za djelatnike. Na katu, veličine 767 četvornih metara, u koji se ulazi iz dvorišnog dijela ulice kao u prizemlje bi se nalazio polivalentni multifunkcionalni prostor koji bi koristila knjižnica. Sadašnja gradska knjižnica koristi prostor od 385 četvornih metara pa je već s obzirom na značajno uvećanje tog prostora bilo jasno da bi se radilo o posve drugačijem tipu ustanove koja bi bila značajno više od puke čuvaonice i posudionice knjiga pri čemu ne želimo reći da naša knjižnica i sada nema značajno više sadržaja od spomenuta dva. No novi prostor će im dati značajno više mogućnosti. U dijelu zgrade „u ključu“, koji bi služio kao glavni ulaz, nalazi se i prostor kojim će se korisnici moći popeti na dvije razine potkrovlja. Takozvano „potkrovlje 1“ veličine 559 četvornih metara će koristiti muzej za svoju stalnu izložbenu postavu koju sada nema, radi nedostataka prostora, te galerija „Pakra“ i dvorana nazvana „Julijana“ koja bi služila za različita društvena, kulturna i intelektualna okupljanja. U „potkrovlju 2“ veličine 437 četvornih metara, u kojem su zbog niza graditeljskih specifičnosti građevinski zahvati ograničeni, primjerice ne može biti sanitarni čvor, nalazio bi se skladišni prostor prvenstveno za knjižnicu, ali i sve ostale sadržaje.
Neophodni građevinski radovi s obveznim nadzorom na ovom prostoru su sada procijenjeni na oko 16 milijuna kuna, a oprema za tako zamišljene sadržaje na oko 8 milijuna kuna. Preostalih nešto više od četiri milijuna su namijenjeni troškovima provođenja projekta, između ostalog i plaće projektnog tima, razne edukacije, promocije, izrade suvenira i ostalo.
Oduvijek gospodarska namjena
Spahijski podrum, nagađaju povjesničari je izgrađen u 18. stoljeću. Duško Kliček u svojoj monografiji „Ulicama moga grada“ je puno određeniji i spominje kao godine izgradnje prvog dijela od strane baruna Imsena do 1745. godine, odnosno drugog dijela od strane grofa Jankovića u razdoblju između 1760. i 1777. godine, a uspio je opstati, unatoč već spomenutoj zapostavljenosti, do danas zahvaljujući čvrstoći gradnje. Povjesničari pretpostavljaju da je služio kao vlastelinska pivnica i hambar, ali najvećim dijelom svoje povijesti kao vinski podrum odakle mu i naziv. O tome svjedoče ogromne bačve koje se još uvijek nalaze u dijelu podruma, ali i ostaci također ogromne metalne preše i mlina za grožđe koji se nalaze na katu.
Jedno vrijeme nakon drugog svjetskog rata u njemu je bio pogon „Jasen“ bivše drvno prerađivačke tvornice „Papuk“, a nakon toga ga je kao skladište koristilo Trgovačko poduzeće „Budućnost“, također upokojeno nakon rata. Sredinom sedamdesetih godina je u požaru izgorio veći dio drvene krovne i međuetažne konstrukcije i od onda se uglavnom nije koristio osim u nekoliko prigodnih manifestacija zadnjih godina (dio Multipaka) kada je prostor improviziran. Obnova Spahijskog podruma je počela još krajem prošlog stoljeća zanavljanjem krova i ostale drvene konstrukcije, potom stavljanjem vanjske stolarije, a unazad dvije godine i uređenjem uličnog dijela fasade čime je prestala ugroza za prolaznike, što je sve financirano sredstvima Ministarstva kulture, odnosno gradskog proračuna.
Njegova skoro polustoljetna zanemarenost tim više čudi jer su uz Spahijski podrum vezani brojni pakrački mitovi i legende, od toga da je na tom mjestu bila poznata pakračka kovnica novca banovca, da je neko vrijeme služio kao samostan, o tunelima koji počinju ispod njega i završavaju čak do Čaklovačke kule ili bar u obližnjoj crkvi.
Sve to može poslužiti kao priča za privlačenje turista u obnovljenom prostoru. Svi s kojima smo razgovarali o projektu, prvenstveno voditeljicom Zrnom Garača, ali i Jelenom Hihlik. voditeljicom Muzeja, koji bi u konačnosti trebao i upravljati ovim objektom, ističu da je riječ o vrlo vrijednom posve inovativnom projektu koji bi vrlo lako mogao postati jedna od pakračkih prepoznatljivosti. Do tada treba pričekati još dvije godine koliko pretpostavljaju da će trebati za njegovu obnovi. No što su dvije godine čekanja u odnosu na polustoljetnu zanemarenost ili 30-tak godina njegove izgradnje pred najmanje 250 godina.