Još 13. ožujka smo iz policije dobili informaciju da je nestala 35-godišnja Prekopakranka Renata Gillibrand, djevojački Glumbić. Takvu informacije dobivamo s vremena na vrijeme no ne reagiramo jer obično nestala osoba bude u nekoliko narednih dana pronađena, mlađe osobe  najčešće po nekoliko stotina kilometara od Pakraca, a starije naredni dan nekoliko kilometara od doma. No 27. ožujka policija je ponovila da se Renata još uvijek vodi kao nestala i da potraga i dalje traje.

Informacija nam je postala tim interesantnija jer smo o Renati u podužim reportažama pisali u dva navrata, u kolovozu 1997. godine reportaža naslovljena „Tako mlada, a već nije Pakračanka“, te opet u kolovozu pet godina poslije u tekstu naslovljenom „Od bebysitterice do magistrice“.

Tko je Renata?

Već 1997. godine nakon slučajnog susreta nam je postala interesantna kao mlada Prekopakranka koje je nakon prvog razreda gimnazije završenog u Pakracu u ljeto 1991. godine  nastavila školovanje u Zagrebu, a ubrzo u 1600 kilometara udaljenom Hamburgu temeljom posjeta obiteljskim prijateljima. Kako nam je ispričala u Hamburgu studira pod A germanistiku, engleski i novinarstvo i pod B povijest umjetnosti i politiku, a školovanje financira radeći kao bebysiterrica, baveći se povremeno novinarstvom surađujući u novinama Hamburger Abend Blatt (Hamburški večernji list) te tamošnjom redakcijom RTL-a, televizije koje tada u Hrvatskoj još nije ni bilo, ali i drugim povremenim poslovima.

Javila nam se ponovo točno pet godina poslije kada je došla na godišnji odmor mami i tati svega nekoliko dana nakon što je postala magistrica germanistike, novinarstva i političkih znanosti, ali i godinu dana nakon što se udala za Engleza Craiga Gillibranda uzevši njegovo prezime. Osim udaje i diplome, od našeg prvog teksta Renati se štošta promijenilo u životu. U London je počela suradnju s BBC-a za koji je izvještavala s najvećih teniskih turnira londonski Wimbeldon, „Australian Open“ radeći intervjue i s takvim svjetskim veličinama kao što su Goran Ivanišević, Boris Becker, Ivan Ljubičić… Sve je ponovo ličilo na vrlo uspješnu životnu priču.

O Renati nakon toga godinama nismo ništa čuli do lani ili preklani kada smo slučajno saznali da se vratila u Prekopakru.

Otišla u uobičajenu dnevnu šetnju

Nakon ponovljene obavijesti iz policije o nestanku posjetili smo u obiteljskoj kući u Prekopakri, Stjepana Širca 15, roditelje majku Mariju i oca Miljenka koji su doselili iz Zagreba sredinom osamdesetih godina.

Prema njihovom kazivanju tog četvrtka 12. ožujka Renata je nakon ručka, iza 12,30 sati otišla u uobičajenu dnevnu šetnju koja obično traje oko dva sata. Nije ponijela niti mobitel, niti novčanik s dokumentima, imala je možda nešto malo novca za kupiti sladoled, sok ili neku sitnicu što je sve spadalo u dnevnu rutinu. No kako se nije vratila kući oko 17 sati je otac otišao najprije na hitnu se raspitati da nije možda zbog nekog udesa završila u bolnici, a kako je nije tamo pronašao otišao je nestanak prijaviti na policiju. Mada su ga najprije uvjeravali da treba proći 24 sata od nestanka, svejedno ih je iste večeri posjetila policajka koja je uzela uobičajene podatke kao što je starost (rođena 1975. godine), boja očiju i kose (smeđa), visina (165 cm) obučena u crnu jaknu, plave traperice i sive tenisice. Od tada kaže majka, policija ih je posjetila u više navrata, ali ne donoseći nikakve nove informacije, već se raspitujući da li se možda javila.

Majka okrivljuje supruga

Majka tvrdi da nestanku nije prethodila nikakva obiteljska svađa ili nešto slično. Dapače, kaže da je Renata jako privržena roditeljima. Isto tako tvrdi da Renata u Hrvatskoj nema prijatelja ili rodbine kod koje bi mogla boraviti ova tri tjedna neopaženo, a bez dokumenta nije mogla preko granice. Na pitanje što se moglo dogoditi Renati je izrazito izravna: „Oteo ju je i ubio suprug Craig“

Nakon toga uslijedio je vrlo mučan opis bračnog života Gillibrantovih koji nije dobro funkcionirao ubrzo nakon vjenčanja 2001. godine, a u kojem nije nedostajalo psihičkog i fizičkog nasilja. Razišli su se 2013. godine, ali su se nakon suprugovog obećanja pomirili i 2014. godine se rodila kćerka Isibela s kojom Renata dolazi u Prekopakru početkom 2015. godine i ostaje pet tjedana. U proljeće 2016. godine dolazi ponovo jer je dijete oboljelo na bruh i operirano je u Klaićevoj bolnici. Renata je tada ostala u Prekopakri više mjeseci radeći od kuće posao u uredu za odnose s javnošću u londonskoj podružnici  multinacionalne  naftne kompanije Shell. No brak je, po tvrdnji majke, postao sve gori pa su posredovale i britanske pravosudne i socijalne službe stavljajući se pristrano na stranu isključivo svog državljana pa je baka Marija unuku morala u kolovozu vratiti  u London što joj nije bio prvi posjet kćerinoj obitelji u njihovom londonskom domu. Craig je ograničavajući susrete majke i kćeri, Renati branio i dolazak u zajedničku obiteljsku kuću u Londonu. U tijeku je, kaže majka, postupak rastave koji je prema tvrdnji Renatinog odvjetnika trebao biti završen u svibnju ili lipnju, pri čemu se je Renata bila spremna odreći vlasničkog udjela u kuću u zamjenu za skrbništvo nad kćeri Isibeli čega se bojao Craig.

Craig, kojeg Marija opisuje i kao neradnika, je u dva ili tri navrata boravio u Prekopakri odnoseći se jako omalovažavajući prema Hrvatskoj i našem načinu života. Uglavnom u oko pola sata razgovora punica za zeta nije imala niti jednu lijepu riječ i više puta je ponovila da on stoji iza toga.

Kako je ispričala Marija, Renatina prijateljica Vlatka je prve subote nakon nestanka, dakle dva dana poslije, po Prekopakri i Pakracu polijepila ili podijelila više desetaka letaka (na naslovnoj fotografiji) te organizirala potragu u koju se uključilo dvadesetak ljudi iz Prekopakre, Pakraca i Lipika koji su u četiri grupe obišli prekopakranske livade, voćnjake i šikare. No bez rezultata.

Glumbićevi u svom domu već tri tjedna čekaju vijesti strahujući da one neće biti dobre.  Nadamo se, radi njih, a još više radi Renate, da ćemo i četvrti put imati potrebe pisati o Renati: kao i prva dva puta vedro i veselo kakav je dojam ostavila kao osoba u naša prva dva kontakta.

POLICIJA: Potraga i dalje traje

„Vezano za Vaš upit obavještavamo vas da policijski službenici i dalje kontinuirano provode  mjere i radnje iz naše nadležnosti u cilju pronalaska nestale osobe. U okviru toga obavljaju se razgovori s građanima koji bi mogli imati korisne informacije o nestaloj osobi, a sva prikupljena saznanja se provjeravaju. Također su  u suradnji s HGSS-om obavljene  pretrage terena na područjima gdje je prema prikupljenim saznanjima nestala osoba zadnji put viđena da se kreće, ali bez uspjeha. U cilju  njenog pronalaska i dalje se intenzivno prikupljaju obavijesti i provjeravaju sve korisne informacije“, odgovorila je jučer na naš upit Nikolina Janković, glasnogovornica požeške policijske uprave.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Uz pridržavane svih propisanih mjera zaštite od koronavirusa, nakon dva tjedna pauze danas na pakračkoj tržnici uz bijelu radi i zelena tržnica. Disciplinirani građani, držeći se sigurnosnog naputka lokalnog stožera Civilne zaštite, stvorili su dugačke redove čekanja ispred oba ulaza na tržnicu (posebno osposobljeni ulazi za bijelu i zelenu tržnicu). Na onoj s bijelom ponudom, u koju građani ulaze s bočne strane, osam proizvođača nudi jaja, tjesteninu, sir, kajmak, domaći kruh, piletinu te ostale pripadajuće proizvode. Popriličan interes izazvala je i ponovna uspostava zelene tržnice na kojoj je nakon dva tjedna, tijekom kojih je građanima bila omogućena samo online i telefonska kupnja uz dostavu, ponovo uspostavljena ponuda voća i povrća te ostalih povrtlarskih proizvoda. Nudi ih trinaest prodavača s propisano uređenih i označenih prodajnih mjesta. Cijene, kažu kupci koje smo usput priupitali, prodavači nišu značajnije mijenjali.
Kompromisno rješenje tržnične prodaje koje podrazumijeva čekanje u redu uz distancu, jednosmjernu cirkulaciju posjetitelja te održavanje fizičkog razmaka unutar tržnice za sada funkcionira vrlo dobro i čini se da su na svoje, koliko je to moguće u ovom trenutku, došli i trgovci i kupci.

Trgovine rade cijeli dan

Zbog omogućavanja primjerene opskrbe građana u povodu blagdana Uskrsa i Uskrsnog ponedjeljka, u razdoblju od 9. do 11. travnja u trgovinama kojima je dopušten rad određuje se radno vrijeme od 7 do 20 sati, uz poštivanje svih mjera socijalnog distanciranja, stoji u jučerašnjoj odluci Stožera CZ RH.

Od 10. travnja (petak) od 12 sati do 14. travnja (utorak) do 7 sati zahtjev za e-Propusnice će biti moguće predati samo elektronski preko sustava e-Propusnica, te će u slučajevima opravdanosti i hitnosti iz vitalnih obiteljskih razloga biti izdane istoga dana, informirao nas je Marijan Širac, načelnik stožera Civilne zaštite Grada Pakraca.

Zamoljava građane da poštuju protokol za izdavanje propusnica koji podrazumijeva slijedeće postupke:

1. Predaja zahtjeva putem sustava e-Propusnice

Svi građani koji su u mogućnosti predati zahtjev pomoću sustava e-Propusnica na internetskoj stranici  https://epropusnice.gov.hr dužni su na to učiniti na taj način.

2. Predaja zahtjeva e-poštom

Građani koji nisu u mogućnosti zatražiti e-Propusnicu na taj način, iste mogu zatražiti preuzimanjem i popunjavanjem zahtjeva (u prilogu ovog teksta -  PDF ili DOC verziju) te popunjenu dostaviti e-poštom na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

3. Predaja zahtjeva osobnim dolaskom

Samo u slučajevima kada građanin nije u mogućnosti postupiti niti po jednom od dva prethodno opisana postupka, predaju zahtjeva može obaviti osobnim dolaskom na portu gradske uprave, na adresi Trg bana Josipa Jelačića 18, radnim danom u vremenu od 7 do 15 sati, gdje će mu biti omogućeno popunjavanje i predaja zahtjeva.

4. Predaja zahtjeva za OPG

E-propusnice za potrebe OPG-ova izdaje Ministarstvo poljoprivrede (savjetodavna služba), a zahtjev se podnosi putem linka https://www.savjetodavna.hr/propusnice/.

Ako se traži izdavanje e-Propusnica za članove OPG-a, može se podnijeti zahtjev za nositelja OPG-a i maksimalno do 50 posto članova OPG-a.

Ako se traži izdavanje e-Propusnice za samoopskrbna poljoprivredna domaćinstva zahtjev se može podnijeti za nositelja i maksimalno još jednog člana domaćinstva, koji mora imati istu adresu prebivališta kao i nositelj.

Ako OPG traži izdavanje e-Propusnice za sezonske radnike, zahtjev podnosi nositelj OPG-a.

Zahtjev za E-propusnice za nužne poljoprivredne radove osobe koje moraju obaviti nužne poljoprivredne radove podnosi se  gradskom stožeru civilne zaštite.

Prilikom podnošenja zahtjeva na sva četiri opisana načina  obavezno je navesti razlog zbog kojeg se traži i razdoblje za koje se traži, a koje ne može biti duže od 14 dana.

Od početka sustava kretanja uz propusnice 23. ožujka  pa do početka izdavanja e-propusnica 5. travnja, gradski Stožer civilne zaštite Pakraca je izdao 302 dozvole i uskratio sedamdesetak.  Od početka izdavanja e-Propusnica 2. travnja Stožer je izdao 301 propusnicu od čega 91 sustavom https://epropusnice.gov.hr, a ostalo mailom ili fizički pri čemu je odbijeno 50-tak zahtjeva kao neosnovani.

Naravno to nisu sve propusnice koje su dobili Pakračani jer propusnice izdaju i poslodavci, liječnici obiteljske medicine i Ministarstvo poljoprivrede.

 

 

 

 

 

 

 

Od oko 170 članova Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, mjerama za sprečavanje epidemije koronavirusa najteže su pogođeni ugostitelji, frizeri i neke druge uslužne djelatnosti te trgovci neprehrambenim proizvodima, što je oko trećina članstva. Oni ovih dana uopće ne rade i ne privređuju, rekao je Davor Lepka, predsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika.

U drugoj grupi su razni serviseri i građevinari, prijevoznici slične uslužne djelatnosti kojima je znatno smanjen posao jer imaju problema s nabavkom rezervnih dijelova i repromaterijala. Osim toga ljudi se boje primati u domove nepoznate osobe, ali i radi neizvjesnosti oko budućih plaća odgađaju troškove koji nisu hitni za bolja vremena.

U trećoj grupi su proizvodni obrti koji rade znatno umanjenim kapacitetom jer ima poteškoća s nabavkom repromaterijala, ali i isporukom gotovih proizvoda, tako da ukupno uzevši ovi su gospodarski teški dani i za pakračko-lipičke obrtnike.

U tim okolnostima, smatra Lepka, dobro su došle gradske mjere koje ako ništa drugo će smanjiti troškove komunalne naknade, kao i najam poslovnih prostora i javnih površina u vlasništvu grada. Lepka poziva i privatne vlasnike poslovnih prostora koji su iznajmljeni sada zatvorenim obrtnicima da razmisle oko oslobađanja ili bar smanjivanja plaćanja zakupnine u vrijeme nerada što je i on sam učinio svom zakupoprimcu. Nada se da će Grad nakon povratka u normalni život, bez obzira što i proračun trpi restrikcije, nastaviti s mjerama koje je provodio unazad dvije godine, a koje su pomogle obrtnicima da osnaže svoje obrte. Od gradskih mjera u preživljavanju obrta više će pomoći državne mjere koje se konkretno odnose na podmirivanje bruto plaće, ali i odgodama raznih poreznih obveza. Smatra da su i s gradske razine i s državne ove dobro pogođene mjere vrlo bitne u čuvanja obrta do ponovnog uspostavljanja normalnih gospodarskih prilika.

Što se tiče primjena mjera, najgori su prvi dani, kaže Lepka, dok se ne uhodaju sami obrtnici, ali i službe koje te mjere trebaju opsluživati. Uvijek ima specifičnih situacija koje u početku zbunjuju kao što je bio slučaj s dozvolama za kretanje odnosno nemogućnost ishođenja e-Propusnica za vlasnike obrta koji su zaposleni kod drugog poslodavca. Obrtnici se o tome informiraju i razmjenjuju iskustva preko uspostavljene grupe na Viberu koja vrlo dobro funkcionira, ali i preko svojih knjigovodstvenih servisa. Upravo kroz ovakve nenormalne situacije dolazi do izražaja sposobnost pojedinih knjigovodstvenih servisa, ističe Lepka.

Naravno da život bez kafića, frizera ili specijalizirane trgovine nije isti kao s njima. No od potrošača u tim okolnostima je još i teže onima koji od toga žive. Stoga se svi nadamo što bržem povratku u normalu.

I lovačka društva ovog kraja prilagodila su svoj rad mjerama borbe protiv epidemije koronavirusa. To znači da se samo obavljaju neophodne aktivnosti kao što su prihrana divljači, čuvanje lovišta od lovokradica i naročito sprečavanja širenja afričke kuge, rekao je Antun Giacobi, predsjednik Lovačkog društva „Psunj,“ po broju članova i veličini lovišta jednog od najvećih u našem kraju.

Ostale aktivnosti poput radnih akcija, lovačkih ispita za potencijalno nove lovce, ocjena lovačkih trofeja i skupština društava su odgođene za neka bolja vremena.

Početkom svibnja bi trebala početi lovna sezona na srneću divljač. No ako ostanu na snazi sadašnje mjere, ona će vjerojatno biti odgođena, dok lov na divlje svinje zbog sprečavanja afričke kuge traje cijele godine. Giacobi vjeruje da, kada se stanje normalizira, pojačanim aktivnostima lovci u ostatku godine mogu u svim pogledima, dakle radnim akcijama i organiziranim lovovima, nadoknaditi ovoproljetnu pauzu naročito u pogledu odstrela divljači radi očuvanja biološke ravnoteže kako to predviđa lovno-gospodarska osnova. Njihovo društvo ima sreće da im se lovište nalazi u psunjskom predjelu gdje nema puno obradivih površina tako da im nisu niti značajne aktivnosti na čuvanju usjeva, ali se one mogu obavljati pojedinačno, kaže Giacobi.

Ove informacije nam je potvrdio i Josip Delorenci, donedavno dugogodišnji predsjednik LD „Fazan“ Pakrac s tim da na njihovom lovnom području ima jako puno obradivih poljoprivrednih površina te će se uobičajeno organizirati njihovo čuvanje čim se posije kukuruz i soja, što će biti vrlo brzo. I oni su u skladu s uputama zaustavili sve skupne aktivnosti i rad će prilagoditi tome. Kao i Giacobi, ističe da se pojačanim aktivnostima u drugom dijelu godine može nadoknaditi ovo neočekivano razdoblje mirovanja.

Uz bijelu tržnicu koja je prošli tjedan radila po posebnom režimu, ovog će četvrtka građani Pakraca i Lipika od 8 do 12 sati moći kupiti i proizvode sa zelene tržnice.

Kako doznajemo od Alena Stipića, voditelja pakračke Tržnice, za razliku od prošlog tjedna kad su prodavači "bijelih" proizvoda bili podijeljeni u dvije skupine te su kupce tijekom dva dana posluživali na ulaznim i izlaznim vratima bijele tržnice, ovaj će se put i „bijela“ i „zelena“ prodaja vršiti samo u četvrtak (9. travnja) od 8-12 sati u uobičajenom i za to predviđenom prostoru.

Uz obvezno pridržavanje propisanih sigurnosnih mjera, cirkulacija kupaca bit će jednosmjerna (od ULAZA na zapadnoj te bočnoj strani tržnice prema IZLAZU na istočnoj strani) i regulirana od strane uprave i djelatnika Tržnice.

Prostor za prodaju na pakračkoj Tržnici prilagođen je prema uputama Stožera za civilnu zaštitu, sukladno najnovijoj Odluci o iznimnom dopuštenju rada uz pridržavanje posebnih uvjeta za određene vrste tržnica i objekata na tržnicama za vrijeme proglašenja epidemije COVID-19.

Kako bi se izbjegle neželjene gužve, uz podsjetnik na održavanje propisane fizičke distance (preporučljivo dva metra), iz uprave pakračke tržnice apeliraju na sugrađane da ne dolaze znatno prije propisanog početka radnog vremena (8-12 sati), jer prodavači poručuju da robe ima dovoljno za sve zainteresirane.

I dalje je aktualna online prodaja proizvoda, a danas DONOSIMO PROŠIRENI POPIS PRODAVAČA I NJIHOVE KONTAKTE (svi ostali prodavači koji ubuduće žele i mogu svoju robu prodavati na ovaj način trebaju na sljedeće telefonske brojeve dostaviti svoj podatke kako bi bili uvršteni u popis: 098 980 3880 Alen Stipić ili 034 290-650 LRA  Poduzetnički centar Pakrac).

[caption id="attachment_27704" align="aligncenter" width="1024"] arhivska fotografija PL[/caption]