- PIŠE: Pakrački List
- 899
Za uspješno provođenje „Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014-2020.“, a temeljom viška sredstava na razini Hrvatske, ministrica poljoprivrede Marija Vučković je krajem travnja odlučila nagraditi 23 najuspješnije lokalne razvojne agencije podijelivši im po unaprijed poznatim kriterijima 33,2 milijuna dodatnih poticajnih sredstava za njihove članove/korisnike. Među najuspješnijima je i naša lokalna razvoja agencija „Zeleni trokut“ koja će tako dobiti dodatnih nešto više od 1,6 milijuna kuna, izvijestio je upravitelj Igor Matek.
Koji projekti će biti dodatno sufinancirani iz ovih dodatnih sredstava, u skladu s napucima Ministarstva odredit će Skupština LAG-a, a kako bi učinkovitost sredstava bila što veće LAG je pokrenuo postupak prikupljanja iskaza interesa među OPG-ovima s područja Pakraca, Lipika, Novske, Lipovljana i Janje Lipe što će biti temelj izmjena razvojne strategije kao preduvjet novog natječaja. Mjere koje se planiraju provoditi iz naknadno dodijeljenih sredstava istovjetne su mjeri 4.1.1. Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava te mjeri 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.
Iskaz interesa na ovaj poziv od strane OPG-ova mora biti dostavljen u LAG do 8. srpnja, a sve informacije zainteresirani mogu dobiti na stranici LAG-a ili u njihovom uredu.
- PIŠE: Pakrački List
- 955
Poticanje jedinstva srpske zajednice uz razvoj novih programskih aktivnosti jedna je od važnijih smjernica rada srpske zajednice u Požeško-slavonskoj županiji, naglasio je Nikola Ivanović, predsjednik Vijeća srpske nacionalne zajednice Županije u sklopu jučerašnje manifestacije vezane uz slavu Sabornog hrama Svete Trojice u Pakracu koja je po prvi put održana i kao slava Vijeća srpske nacionalne manjine Požeško-slavonske županije.
U povodu toga Svetu Arhijerejsku liturgiju u pakračkoj crkvi je predvodio episkop pakračko-slavonski Jovan sa svećenstvom, a liturgiji je uz pakračke pravoslavne vjernike prisustvovala Dragana Jeckov, saborska zastupnica SDSS-a i veći broj vijećnika županijskog, gradskih i općinskih vijeća srpske nacionalne manjine. D. Jeckov, kako izvještava Nikola Ivanović, je okupljene pozdravila u Vladikinom dvoru istakavši važnost jedinstva srpske zajednice, i zajednička druženja. Saborska zastupnica bila je gošća vladike te je u njegovoj pratnji obišla dvor i uvjerila se u napredak radova na obnovi.
Na kraju posjete Pakracu, D. Jeckov je prisustvovala sjednici VSNM Požeško-slavonske županije gdje je imala priliku pozdraviti vijećnike, čestitati slavu, upoznati sa radom SNV-a.
Proslava slave županijskog Vijeća organizirana je u suradnji ovog Vijeća, pakračkog i lipičkog Vijeća te SKD Prosvjete Pododbor Zapadna Slavonija Pakrac.
Za kulturno-umjetnički program bilo je zadužen pakrački pododbor Prosvjete.
- PIŠE: Pakrački List
- 1712
I naredne četiri godine predsjednik Planinarskog društva „Psunj“ iz Pakraca bit će Zoran Milaković, odlučeno je na skupštini Društva održanoj 6. lipnja u ugodnom ambijentu ispred planinarskog doma na Omanovcu. Ovo je Milakoviću drugi mandat, nakon što je uspješno vodio pakračke planinare u posljednje četiri godine. Dopredsjednik je Borislav Černi, jedan od najiskusnijih pakračkih planinara.
Prije samog reizbora Milaković je podnio izvješće o radu Izvršnog odbora za 2019. godinu nabrojavši uobičajene aktivnosti Društva koje je na kraju godine imalo 106 članova, tri više nego godinu ranije. Uslijedila su izvješća po sekcijama iz kojih posebno vrijedi izdvojiti ono Kreše Čehulića iz gospodarske sekcije u kojem je naglašeno desetak radnih akcija na uređenju planinarskih sadržaja te okoliša doma na Omanovcu. Kroz takve je aktivnosti 29 pakračkih planinara odradilo 295 volonterskih sati. Kao i uvijek, interesantno izlaganje imao je Borislav Černi, voditelj sekcije za izlete i propagandu, koji je projiciranim foto-zapisom predstavio 16 odrađenih izleta. Osim toga iz njegovog izvješća izdvajamo i postavljanje web kamere na Omanovcu s live prijenosom. Aktivnosti Sekcije za markaciju podnio je Žarko Roček, a rad Visokogorske sekcije, koja je bila nešto manje aktivna nego prošlih godina, predstavio je Stevo Nagy. Osim šest odrađenih izleta, Nagy je izvijestio i o pojedinačnim međunarodnim aktivnostima članova sekcije te sudjelovanje na pohodima u Austriju, Sloveniju i Italiju.
O financijama iz 2019. godine je izvješće podnijela Dragica Širac secirajući ukupne prihode Društva od 59,4 tisuće kuna. Najviše se uprihodilo od prodaje i najma (35,6 tisuća), dok se iz gradske blagajne u planinarsku prošle godini slilo 17 tisuća kuna. Rashodi su bili neznatno manji pa je godina završila s viškom od 2.700 kuna.
Milaković je potom podnio mandatni izvještaj te je uz klasično održavanje brojnih i odlično posjećenih planinarskih izleta, pobrojao i najvažnije aktivnosti tijekom proteklog razdoblja. Prisjetio se pritom domaćinstva Danima hrvatskih planinara kad je na Omanovcu gostovalo više od 500 planinara iz 63 udruge. Početkom 2018. obilježena je i 90. godišnjica planinarstva u Pakracu, a Društvo tijekom mandata konstantno ulaže i u kadrovsku edukaciju. Natječu se i u povlačenju sredstava putem raznih programa koje troše za obnavljanje planinarskih sadržaja, a Milaković je posebno ponosan na ugovor potpisan u travnju ove godine za projekt „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“ vrijedan 360 tisuća kuna za uređenje poučne staze na Kalvariji. Velika stvar za planinare, kaže Milaković, jest i priznanje vlasništva PD "Psunj" nad zemljištem nekadašnjeg Doma Josipa Svobode na Velikoj Poljani.
Nakon Milakovićevog reizbora uslijedila su imenovanja novih članovi Izvršnog odbora za naredni mandat, a čine ga: Dragica Širac, Ksenija Major, Stevo Nagy, Žarko Roček, Slavko Habijanec, Mario Štefanec te Goran Arbanas. U Nadzorni odbor odabrani su Snježana Ružička, Željko Milaković i Goran Far.
Milaković je potom predočio uobičajeni plan rada Društva za 2020. godinu koji će biti „jači“ nego inače zbog provedbe projekta poučne staze, kao i financijski plan za 2021. godinu vrijedan 60 tisuća kuna.
Uručene su i zahvalnice zaslužnim članovima društva pri čemu posebno ističemo zahvalnost pakračkih planinara prema svojim 50 godina vjernim članovima - Fridi Filipović i Borislavu Černiju - koji su darivani monografijom „Hrvatske planine“ s autorskom posvetom Alana Čaplara.
Skupu planinara obratio se i dogradonačelnik Marijan Širac te pritom pohvalio njihov rad i djelovanje. Čestitao je i Milakoviću na novom mandatu poželjevši nastavak besprijekorne suradnje Grada i Društva. Čestitkama se pridružila Gabrijela Sabo Seleši, uputivši uz ostalo i zahvalu ispred Turističke zajednice Grada Pakraca za nesebičan timski rad na zajedničkom projektu poučne staze. Skupštinu je uljepšala, već po tradiciji, Dragica Širac svojom recitacijom pod nazivom „Da bilo je drugačije“.
Završnu riječ imali su gosti iz okolnih planinarskih udruga koji su čestitali novom/starom vodstvu te pohvalili dosadašnji rad Društva.
- PIŠE: Pakrački List
- 904
Broj obrtnika na području Pakraca i Lipika u 2019. je treću godinu za redom u porastu. Tako je na kraju prošle godine Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika imalo 179 članova što je za 31 više u odnosu na kraj 2016. godine, rekao je Davor Lepka, predsjednik Udruženja na skupštini udruge što je održana sinoć u njihovom obrtničkom domu u Ulici kralja Tomislava.
Udruženje je u prošloj godini obavljalo uobičajene aktivnosti surađujući s Hrvatskom i Županijskom obrtničkom komorom te gradovima Pakrac i Lipik. Osim zaštite interesa članstva sudjelovali su i na brojnim obrtničkim skupovima predstavivši se na raznim manifestacijama održanim u Požegi, Donjoj Stubici, Sisku, Garešnici, Vrbovskom, Imotskom, Vukovaru, Novom Marofu i Kaštelima, a kolege iz drugih komora i udruženja su i sami ugostili na „Grahfestu“, manifestaciji koju su sami pokrenuli i godinama organiziraju u sklopu sajma „Slavonski banovac“. Pored toga u 2019. godini imali su brojne radne akcije na uređenju svog doma u Tomislavovoj ulici u što je lani utrošeno uz dobrovoljni rad i 78 tisuća kuna za materijal pri čemu im je pomogla HOK s donacijom od 25.000 kuna i ŽOK s 5.000. Rezultat toge je da su lani u prosincu po prvi put mogli održati u njemu i svoju skupštinu. Ove godine priželjkuju prostor oličiti, a imali su obećanje od HOK-a da će dobiti 50.000 kuna za uređenje pročelja. No zbog epidemioloških mjera to je sada upitno, istaknuo je Lepka u izvješću o radu.
Udruženje je lani prihodovalo 112.000 kuna, najviše od komorskog doprinosa (članarina) - 67 tisuća. S 30 tisuća je pomogla HOK, s 8.000 ŽOK, a 7.300 je došlo iz gradskih proračuna Lipika i Pakraca, izvijestila je tajnica Vera Pečanić.
Umjesto doprinosa članarine?
Lepka je istaknuo da se ozbiljno razmišlja o ukidanju obveznog komorskog doprinosa iz kojeg se Udruženje najvećim dijelom financira te je pozvao obrtnike da ako do toga dođe razmisle o dobrovoljnom plaćanju članarine kako bi se udruženje sačuvalo „jer obvezni doprinos nije bio niti 1818. kada je udruženje osnovano i ako su naši preci tada imali potrebu i novaca za udruženje, vjerojatno postoji to i sada“.
Jedini sudionik u raspravi Miroslav Delač je zahvalio Lepki na trudu koji je uložio unazad tri godine u osposobljavanju obrtničkog doma.
Pakrački dogradonačelnik Marijan Širac je, uz izraženu želju da što lakše prebrode ovo stanje vezano uz epidemiju, čestitao udruženju na radu i obnovi doma, a naročito zahvalio na suradnji s Gradom na organizaciji „Grahfesta“ koji je uz sajam postao zajednička priča na visokoj razini. Istaknuo je da Grad i te kako brine o poduzetnicima što je vidljivo kroz aktivne gospodarske mjere vezane uz epidemiju koronavirusa, ali i činjenicu da je lani iz proračuna isplaćeno 709.000 kuna za 103 potpore različitim poduzetničkim projektima.
Osim 15-tak izabranih članova Skupštine udruge, ovo radno okupljanje je organizirano na način da su na neslužbeni dio pozvani svi njeni članovi i odaziv je bio dobar pa je ovo bilo jedno od najvećih okupljanja pakračkih i lipičkih obrtnika posljednjih godina.
- PIŠE: Pakrački List
- 950
Unatoč svim problemima koji su nas u posljednje vrijeme pratili ovogodišnje se ljeto u Lipiku definitivno neće previše razlikovati od dosadašnjih, barem što se tiče sezone kupanja na lipičkim bazenima. Optimistične vijesti povodom toga stižu nam iz ureda gradonačelnika Lipika Vinka Kasane putem priopćenja u kojem tvrdi da ćemo se na bazenima kupati već za nekih dvadesetak dana, odnosno krajem tekućeg mjeseca.
Iako smo prijašnjih godina bazene pohodili već početkom lipnja, uzevši u obzir ovu klimavu 2020. godinu koja nikako da krene kako treba, ovo je odlična vijest za žitelje Pakraca i Lipika. Naročito za one koji će iz raznih razloga propustiti klasično ljetovanje na Jadranu i za vrućih ljetnih dana osvježenje potražiti u Lipiku.
„Unatoč neizvjesnosti i svim nevoljama, prvenstveno onima vezanim za virus Covid-19, s kojima se susrela naša zemlja, kao i čitav svijet, krajem lipnja će se otvoriti lipički bazeni. Pripreme su zbog svih tih neprilika krenule malo kasnije, ali s obzirom na povoljniju epidemiološku situaciju, kao i činjenicu da na području Lipika i okolice nije bilo oboljelih, bazeni će biti otvoreni“, stoji u priopćenju u kojem se dalje navodi: „Zahvaljujući naporima Grada Lipika u razvoju turizma, trenutno se vrše sve potrebne pripreme na prostoru bazena. Radi se na uređenju okoliša i čitavog postrojenja. Lipička razvojna i turistička agencija LIRA d.o.o. i komunalno poduzeće Lipkom d.o.o., odnosno Grad Lipik. Potrudit će se za to da se posjetiteljima ponude i dodatni sadržaji, ali i neka nova iznenađenja o čemu bi veoma brzo mogli saznati nešto više“.
- PIŠE: Pakrački List
- 1181
Dorian Knapić novi je direktor Lipik glasa. On je na toj dužnosti zamijenio jesenas otišlog Danijela Zadjelovića.
D. Knapić je u Lipik glas došao 1. svibnja posredstvom agencije koja po narudžbi poslodavaca traži menadžere. Prije Lipika je godinama radio u hrvatskom dijelu Cimosa, istarskim tvornicama u Buzetu, Roču i Labinu koje se također bave proizvodnjom dijelova za autoindustriju gdje je godinama obavljao niz rukovodnih dužnosti od direktora proizvodnje, direktora tehnologije do direktora tvornice. Po zanimanju je inženjer strojarstva i diplomirani inženjer politehnike, a zvanja je stekao studirajući na fakultetima u Rijeci i Puli.
U prvom njegovom razgovoru uopće za medije od stupanja na dužnost u Lipik glasu sudjelovao je i voditelj proizvodnje Saša Božić.
Obadva ova stručnjaka ističu da je cjelokupna svjetska auto industrija ovom epidemiološkom krizom jako pogođena, a dodatni je probleme što je Covid-19 najviše pogodio upravo europske države koji su najveći kupci automobila – Španjolska, Njemačka, Francuska, Italija i Velika Britanija. U njima je drastično pala prodaja automobila, u Europi u travnju 76 posto, a u Velikoj Britaniji čak 97 posto u odnosu na prethodnu godinu radi čega je stala njihova proizvodnja. Autoindustrija je povezano lančana pa je stoga morala stati i kod proizvođača njihovih dijelova u što se kao proizvođača stakla ubraja i lipička staklana.
Sada radno aktivno stotinjak zaposlenika
Kako ističu čelnici lipičke staklane prije izbijanja epidemije u staklani je radilo 300-tinjak radnika od kojih 27 posto ili 80-tak na određeno vrijeme. Proizvodnja u ožujku je bila u smanjenom obimu dok je u travnju gotovo nije bilo, pa je vrlo mali broj radnika bio angažiran na proizvodnji, dok je rad režijskih radnika također bio u smanjenom obimu i uglavnom organiziran tako da su radili od kuće. Sada s malim pomacima u proizvodnji je radno aktivno oko stotinjak zaposlenika. Klasičnih otkaza nije bilo, ali s 1. lipnja nisu produženi ugovori za zaposlenike koji su imali ugovor na određeno vrijeme, za njih 24.
Ovisno o kretanju narudžbi naših kupaca, nažalost, ostaje i dalje otvorna opcija za dodatno smanjenje broja zaposlenih u narednom razdoblju kaže Knapić. Iskorištena je mogućnost državnih mjera (potpora) i radi toga su radnici zadržani na poslu bez obzira što nije bilo realnih potreba i svi su dobili plaću kao u vrijeme rada, osim varijabilnih dijelova kao što je dodatak na noćnu smjenu, putni troškovi i slično.
Oporavak možda u zadnjem kvartalu
U ovom trenutku je teško govoriti o nekim planovima, ali prema narudžbama postupni oporavak se može očekivati u zadnjem ovogodišnjem kvartalu. Koliko je to objektivno, teško je reći jer se ova procjena više bazira na željama naših kupaca nego na stvarnim signalima s tržišta pri čemu nitko pouzdano ne zna što bi se u jesen moglo dogoditi s povratkom virusa, kaže direktor.
Saša Božić ističe da Staklanu nisu u prvom trenutku pogodili problemi koji su se pojavili u međunarodnom transportu jer su na zalihi imali ulaznu sirovinu za oko mjesec i pol dana rada. Pogodio ih je otkaz narudžbi do kojih je u velikom dijelu došlo sredinom ožujka
U vrijeme smanjenog rada sva proizvodna tehnologija je nužno održavana i spremna je za rad u punom kapacitetu kada se za to ukaže potreba. Isto tako po pitanju ljudskih kapaciteta spremni smo odgovoriti na zahtjeve tržišta. Pad proizvodnje fizičkog obima u početku je iznosio i više od 80 posto. Sada polako raste, ali vrlo sporo. Kako će se dalje kretati, ovisit će prvenstveno o interesu kupaca, a to sada još nitko ne zna, kaže Božić.
Usporen razvoj novih proizvoda
Proljeće je uvijek bilo vrijeme kada se u autoindustriji planira proizvodnja za iduću godinu. Staklani kupci postavljaju upite za nove projekte, ali upita je nešto manje nego proteklih godina u isto vrijeme. U auto industriji proces pridobivanja poslova i starta serijske proizvodnje traje od jedne do tri godine. Zbog optimizacije troškova proizvodnje kod svih auto-proizvođača usporen je i razvoj novih modela pa je jednako tako taj proces usporen i u lipičkoj staklani. Isto vrijedi i za industriju vlakova u kojoj također sudjeluje lipička staklana jer su pored najvećih auto-kupaca Bentley, Lamborghini, Mc Laren, Aston Martin, londonsko taksi poduzeće LTI, među najvećim kupcima i proizvođač vlakova Bombardier.
Vlasnici korektni
U srpnju 2017. „Isoclima SpA“ je zaključila strateško i financijsko partnerstvo s londonskim Stirling Square Capital Partners pa su oni tako preuzeli i Lipik Glas d.o.o. koji se 2001.g. nalazio u većinskom vlasništvu talijanske grupacije „Finind Group“.
Vlasnici gledaju dugoročno i iskazali su senzibilitet za ovu krizu koja je globalna. Oni strateški vode brigu o kompaniji. Pokušavaju napraviti sve što je moguće da kompaniji omoguće stabilan dugoročni razvoj i rast. Naš nominalni vlasnik Isoclima u Italiji je trenutno u boljem položaju od nas jer osim za autoindustriju proizvode i stakla za graditeljstvo, za jahte te razna sigurnosna stakla. Vlasnici sada pokušavaju dio te proizvodnje premjestiti iz Italije u Lipik. No to ne ide preko noći jer treba pripremiti i tehnologiju i zaposlenike. Održavaju se kontakti i s dobavljačima i s kupcima i svi poslovni odnosi su „na životu“. Pokušavamo zajedno naći izlaz iz ove iznenadne gospodarske situacije u kojoj smo se našli, kažu čelnici lipičke staklane.
