Dva tjedna je prošlo od razornog potresa na Baniji, a slike stradalog područja i dalje su vrlo svježe. Žestoko podrhtavanje tla intenziteta 6,2 po Richteru nije samo prouzročilo golemu materijalnu štetu, razorivši brojne građevinske objekte te unesrećio brojne obitelji, već je dobrano uzdrmalo, razbudilo i senzibilizirao javnost koja je danas spremna prihvatiti da se zlo dogodilo u našem dvorištu i da se katastrofa sličnih razmjera može sutra dogoditi upravo nama. Petrinja je od Pakraca udaljena svega 70-ak kilometara zračne linije pa se i u našem gradu povela živa rasprava o aktualnoj problematici. Počevši od potencijalno nekvalitetne poslijeratne obnove, sve do kulture osiguranja stambenog prostora, bilo kuće ili stanova.
Mizeran postotak osigurane imovine
Osiguranje imovine od elementarnih nepogoda, pogotovo potresa, do jučer je većina među nama smatrala bacanjem novca, iako im je to možda jedina nekretnina i životna stečevina bilo da je došla kao ostavština ili je rezultat ulaganja godinama skupljane ušteđevine. Takvim, nazovimo ih optimistima, u prilog ide i javno objavljen podatak o aktualnoj procjeni rizika od velikih nesreća, u ovom slučaju potresa, prema kojoj se Pakrac nalazi u području koje karakterizira mala seizmička aktivnost pa se ne predviđaju značajnije ugroze ove vrste.
Ne ide u prilog, s druge strane, tvrdnja Geofizičkog zavoda pri Prirodoslovno-matematičkom fakultetu koji je prije nekoliko godina izradio kartu potresnih područja, dostupnu i danas na njihovoj web stranici, iz koje se može iščitati sljedeće: Metković, Ston, Dubrovnik, Zagreb, Novi Vinodolski i Senj imaju najveću opasnost od potresa, dok oni najmanje prijete istočnoj Slavoniji, Lici, Banovini, Kordunu, Lonjskom polju i Moslavini te Istri.
Znamo što se i gdje nedavno dogodilo.
Podsjetimo, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine na području Pakraca ima ukupno 8482 stanovnika koji obitavaju u 5084 stambenih jedinica, što stanova što kuća.
Zato smo kod jednog od tri osiguravajuća društva, koja imaju svoje podružnice u Pakracu, provjerili koliko i da li uopće Pakračani i Lipičani osiguravaju svoju imovinu, te zatražili pojašnjenje pomalo zamršene dopunske police osiguranja od potresa. Vjekoslav Anušić, direktor odjela prodaje Adriatic osiguranja za naš je portal prokomentirao aktualno stanje.
Osiguranje nekretnine 600 kuna - uz potres dvostruko skuplje!
„Na imovinskim policama dodatno se osigurava imovina od potresa. Brojke nisu nešto posebne, od ukupne brojke svih usluga koje nudi naše osiguranje, na imovinska osiguranja otpada tek 5%, a unutar njih je samo 1,5% onih koji imaju ugovoren potres kao dodatni rizik. To je u tragovima, što je i razumljivo s obzirom na dosadašnju tradiciju potresa na našem području. I ovo malo osigurane imovine su uvjetovale banke ako su pri kreditiranju uzimale kao zalog nekretninu“, kaže Anušić i naglašava da je Pakrac u najnižoj (najboljoj) potresnoj zoni gdje u posljednjih 500 godina nije bilo ozbiljnog podrhtavanja tla.
Na upit je li klasično osiguranje imovine korisnicima možda preskupo, Anušić odgovara da primjerice osiguranje jedne kuće od 100 kvadrata vrijedne oko 400 tisuća kuna, i to klasično imovinsko osiguranje (požar, oluja, tuča, poplava – nekretnine i pokretnine…) košta oko 600 kuna godišnje ili 50 kuna mjesečno. Ako želite to isto još dodatno osigurati od potresa platit ćete dvostruko, odnosno 1200 kn godišnje. To nije sve, dodaje Anušić, jer konkretno njegovo osiguranje - provjerili smo tako je i s većinom ostalih - ugovornim uvjetima definira da odštetom pokrivaju samo onaj potres jači od 5 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici (ne po Richteru!), što označava prilično jak potres (u def. stoji „osjeti ga više ljudi na otvorenom prostoru, budi spavače, pojedinci bježe iz kuća., njišu se predmeti koji slobodno vise…)
Ako se slažete sa svim uvjetima i na koncu odlučite osigurati objekt od potresa, prilikom sklapanja ugovora treba biti pažljiv i obratiti pažnju na stručne termine poput karence ili odbitne franšize (nije ih obavezno ugovoriti) kojima je definirano vrijeme stupanja na snagu sklopljenog ugovora, odnosno vlastito sudjelovanje u odšteti koje će, ovisno o visini sudjelovanja, proporcionalno smanjiti cijenu police.
Postupak isplate eventualne štete, tvrdi Anušić, traje do 30 dana i tu problema ne bi smjelo biti. Stvari tako stoje s vlasnicima kuća. S vlasnicima stanova u višestambenim objektima nešto je drugačija priča.
Stanove u zgradama osigurava upravitelj
Brigu o njima pa tako i o osiguranju vodi upravitelj. Na pakračko – lipičkom području pakračka tvrtka „Komunalac“ upravlja s 84 ulaza na višestambenim zgradama, odnosno 61 zgradom ako se gleda sa stajališta arhitektonske cjeline. Prema njihovoj tvrdnji stanovi su osigurani osnovnom policom, a postupak dorade iste je u tijeku.
„Višestambene zgrade sa svojim trenutnim policama osiguranja nisu pokrivene osiguranjem od potresa. Nakon aktualnih zbivanja vezana za potrese, kao upravitelj smo stupili u kontakt s osiguravajućim kućama kako bi se provjerilo pod kojim uvjetima se može dodatno ugovoriti osiguranje od potresa. Po pristizanju povratne informacije od strane osiguravajućih kuća obavijestit ćemo ovlaštene predstavnike suvlasnike višestambenih zgrada koji će u dogovoru s ostalim suvlasnicima odlučiti hoće li dodatno osigurati višestambenu zgradu od potresa“, doznali smo od Marija Komljenovića, iz pakračkog Komunalca.
Tako je to otprilike s osiguranjima na našem području. U ova teška vremena kad se svaka kuna dvaput okreće valja presjeći i odlučiti - vjerovati ćudljivoj prirodi i nadati se da će nas takve i slične katastrofe tradicionalno zaobilaziti ili ipak izdvojiti određenu sumu novca i osigurati nekretninu pa se svakodnevno nadati da se takva investicija u konačnici neće pokazati kao dobro uložen novac.
