- PIŠE: Pakrački List
- 1256
Međusobnim ugovorom Grada Pakraca i HGSS-a Stanice Požega – Ispostava Pakrac, lokalni su GSS-ovci dobili na neograničeno korištenje stambeni objekt u Ulici Matije Gupca, na atraktivnoj lokaciji u centru grada, točno preko puta Konzuma. Poslijeratnom obnovom uređena kućica minimalne je kvadrature pa joj zbog potreba novih korisnika slijedi značajna rekonstrukcija. Temeljem ošasne imovine pravni vlasnik objekta je Grad Pakrac, a prije samog čina primopredaje, objekt je doveden u uporabno stanje sa svim potrebnim priključcima, dok će ostale građevinske radove lokalni GSS-ovci financirati ostalim sredstvima.
O čemu se zapravo radi, iz prve smo ruke doznali od Zvonimira Milera, gorskog spašavatelja, licenciranog voditelja potraga, dopročelnika Stanice Požega, ali i predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske Gorske službe Spašavanja.
„Takav ugovor o trajnom korištenju je praksa u ostatku Hrvatske gdje djeluju službe HGSS-a i sklapa se s jedinicama lokalne samouprave. Prostor će nam neograničeno biti na raspolaganju bez naknade sve dok na ovom području postoji potreba za našim usluga. Takvo neograničeno vremensko razdoblje je stimulativno jer nam omogućuje daljnja ulaganja. Krovna organizacija HGSS redovno provodi interne programe održavanja i ulaganja u infrastrukturu Stanica širom Hrvatske i tu ćemo se prijaviti, objašnjava Miler, jedan od vodećih ljudi HGSS-a Hrvatske.
Upravo je sredstvima iz takvih programa s 20 tisuća kuna financirana, već dovršena, projektna dokumentacija preuređenja. Nakon ishođenja građevinske dozvole, u naredne će dvije godine, prema Milerovim riječima, sličnim načinom biti osigurano dodatnih oko 300 tisuća kuna s ciljem proširenja unutrašnjosti sa skromnih četrdesetak na poželjnih stotinu kvadrata, gdje je uz zajedničke prostorije predviđen i vanjski natkriveni prostor sa spremištem. Istim sredstvima će biti uređeno i oko 600 kvadrata dvorišnog prostora do Pakre, nužnog za smještaj glomazne opreme i vozila.
Podsjetimo, HGSS-ova Ispostava Pakrac djeluje u sklopu Stanice Požega koja ima 50 godišnju tradiciju spašavanja, a danas u svom ustroju ima 42 volontera od kojih su 1 instruktor specijalnosti Komisija HGSS-a, 8 gorskih spašavatelja, 17 spašavatelja, 16 pripravnika, 6 spašavatelja u pričuvi i 1 počasni član. U svrhu potrage za nestalim osobama unutar Stanice aktivno djeluju 2 voditelja potraga, 1 licencirani potražni K9 tim, 2 licencirana upravitelja bespilotnim letjelicama i 4 kartografa. Specijalnosti unutar Stanice su 2 letača spašavatelja, 2 ronioca, 15 spašavatelja na brzim vodama i u poplavama. Među njima je i 9 članova iz Pakraca i Lipika.
Devet članova iz Pakraca i Lipika
Voditeljica pakračke ispostave je Vanja Biondić koja je obučeni spašavatelj, a uskoro će postati i dio potražnog K9 tima (obučeni za potragu sa psom). Stupanj najviše obuke od pakračko-lipičkih članova posjeduje Zvonimir Miler koji je gorski spašavatelj. Spašavatelji su još Dražen Ivanović, Zoran Milaković, Blaž Skender, Slavko Habijanec, Božidar Šoštarić te kao pripravnik Zdravko Bartoš. U statusu pričuve trenutno je Matija Jozipović.
„Osim Vanje, Milaković, Skender, Habijanec i ja imamo licence za spašavanje od poplava i praktički neka hitna spašavanja možemo izvesti i sami, ali potražne ili akcije spašavanja većinom izvodimo u suradnji s požeškim kolegama. Netko od naših članova je redovito prisutan u 90 posto intervencija Stanice“, objašnjava Miler nužnost postojanja naše Ispostave.
„U Pakracu od terenske opreme posjedujemo terensko i osobno vozilo. U postupku smo nabave čamca koji bi bio trajno stacioniran u Pakracu, a imamo i dosta prateće, lako prenosive opreme. Upravo je u tijeku njeno zanavljanje. Naime, HGSS Hrvatske je dio velikog projekta „Sigurna Hrvatska“, zajednički financiranog iz Europe i nacionalnih sredstava, u sklopu kojega uz novu i moderniju opremu trebamo dobiti i nova vozila. Nešto od toga će završiti i u Pakracu“.
Ekipa domaćih gorskih spasitelja aktivna je i kod kuće, na domaćem terenu, pa su u 2020. godini u pakračkom okruženju imali dvije ozbiljne potražne akcije od kojih je jedna bila za nestalom sugrađankom koja nije završila s pozitivnim ishodom
„Na žalost, osobu nismo pronašli. Međutim, pomogli smo mnogim ostalima koji su se našli u problemu na nepoznatom terenu. Uglavnom je to bila pomoć našim sugrađanima vezano za gljivarenje, šetnje prirodom, povrede u šumi i sl. Ukupno gledajući u 2020. godini smo na razini županije imali 210 preventivnih aktivnosti od čega 30 potraga za nestalim osobama (5 višednevnih), od čega u Pakracu i Lipiku spomenute dvije. Bilo je 25 ispomoći drugim Stanicama. Imali smo i 12 akcija spašavanja i 3 takva sudjelovanja na ispomoći.“
Ako se izgubite, javljajte trenutno!
Postotak uspješnosti intervencija u potražnim akcijama je visokih 80 posto, za što postoji nekoliko razloga. „Radimo uporno na prevenciji i edukaciji svih uzrasta, promoviramo kulturu javljanja na vrijeme, učimo ljude da nije sramota spoznati da si se izgubio i tražiti pomoć. Gasimo uvriježene mitove o nužnom prolasku 24 ili 48 sati prije prijave nestanka, koji nisu ispravni. Što prije reagiramo, veća je mogućnost da ćemo vas spasiti. Nadalje, danas je lakše locirati zagubljenu osobu putem GEO lokacija, preko mobitela, satova i sličnih tehno svaštarija. Uz to, opremljeni smo svjetski.“
Miler kaže da članovi Ispostave Pakrac u sastavu Stanice Požega odlaze i na intervencije širom Hrvatske, kao i na tjedna ili deset dnevna dežurstva u nacionalnim parkovima i parkovima prirode - Plitvicama, Mljetu ili Paklenici - uvedena inicijativom Ministarstva zaštite okoliša. „Puno je ljudi, na Plitvicama prođe 15 tisuća ljudi dnevno, a tamo nema Stanice do Gospića.“
Postani i ti član HGSS-a
Stoga, dogodine kreću u projekt omasovljenja lokalnog članstva i pozivaju sve zainteresirane koji imaju volje i želje da se jave na testiranja.
„Ranija praksa je bila da interes za članstvom u HGSS-u dolazi većinom iz redova planinara, ali naravno da ima i drugih, selekcija danas nije isključiva. Sustav školovanja omogućava da se svako pronađe u lancu“, poručuje Miler i kaže da je današnja tehnologija omogućila lakši ulazak u službe jer je razgranata sama struktura HGSS-a.
„Oni skloni tehnologiji će doprinijeti na svoj način, oni avanturi na svoj. Svi mogu biti od koristi. Naša stanica u Požegi, recimo, raspolaže s dronovima vrijednim 300 tisuća kuna koji imaju pregršt filtera i dodataka za noćna skeniranja i potrage i tu se mladi sigurno mogu pronaći. Kod nas u Požegi se vrše obuke za pilote takvih dronova“, samo je jedan od primjera novog, modernog HGSS-a u koji Miler poziva službovati sve one koji imaju želju pomoći.
Osim toga, unutar HGSS-a je ustrojen i odjel za EU fondove na koje redovito apliciraju. Trenutno je u tijeku desetak takvih projekata za koje tvrdi da su u Europi prepoznati i pozdravljeni, jer kako kaže na kraju Miler: „Pogađamo biti problema i to na volonterskoj osnovi.“
- PIŠE: Pakrački List
- 880
Izaslanstvo Grada Pakraca i Gradskog odbora HDZ-a Pakrac u kojem su bili gradonačelnica i nedavno izabrana stranačka predsjednica Anamarija Blažević, njen zamjenik Marijan Širac i Vlado Eck, potpredsjednik Gradskog vijeća Pakrac jutros su kod spomenika dr. Franje Tuđmana polaganjem vijenca i paljenjem svijeća obilježili 21. godišnjicu njegove smrti. Ovo tradicionalno prisjećanje na prvog hrvatskog i stranačkog predsjednika, u odnosu na ranije godine, zbog epidemioloških mjera proteklo je znatno skromnije.
- PIŠE: Pakrački List
- 846
U Požeško-slavonskoj županiji danas je aktivno 550 slučajeva zaraze koronavirusom što je na dnevnoj razni najviše uopće. Na posljednjem testiranju obrađeno je 288 uzoraka, od kojih je rekordnih 91 pozitivan. Da će utorak biti još jedan statistički loš dan najavio nam je jučer epidemiolog dr. Ante Vitalia, kada smo poslije 13 sati s njim razgovarali u pakračkoj ambulanti Zavoda za javno zdravstvo PS županije iščekujući nalaze jučer testirane 333 osobe na županiji, od kojih 98 u Covid ambulanti u Pakracu.
U prvih osam prosinačkih dana sve statističke brojke po pitanju epidemije su znatno u porastu. U odnosu na 1. prosinca danas imamo 130 više aktivnih slučajeva (483) što je porast za 30 posto, s 44 hospitalizirane osobe smo porasli na 71, s prosječno oko 20 posto dnevno pozitivnih na testiranju smo došli na preko 30, ukupna brojka umrlih od početka epidemije je porasla sa 17 na 29. Je li to sada vrhunac?
Bojim se da nije. Broj pozitivnih na testiranju se povećava. Nažalost to je trend u svijetu, kod nas i malo lošije nego drugdje. Čini mi se da se ljudi ne pridržavaju niti osnovnih mjera. Ako usporedimo život u studenom 2019. sa studenim 2020., dakle prije ovog zadnjeg ciklusa mjera kada smo zatvorili ugostiteljske objekte i od kada nam srednjoškolci imaju nastavu na daljinu, promijenilo se samo to da smo u trgovinama nosili maske. Ostalih niti osnovnih mjera poput razmaka i ne druženja se nisu pridržavali i sada imamo to što imamo. Ljudi su se nastavili družiti s izgovorom da se druže međusobno poznati. Nema niti takvih druženja, nema obiteljskih posjećivanja. Za pogoršavanje ove slike zadnjih dvadesetak dana uveliko su doprinijela i naša tradicionalna kolinja koja podrazumijevaju grupiranje većeg broja ljudi.
Zdravstveni sustav preopterećen
U tome nam je najveći problem preopterećenje zdravstvenog sustava, kako u bolnici Požega tako i u Pakracu koja nam je sada sekundarna Covid bolnica u kojoj je jedan odjel prenamijenjen i danas ima 18 hospitaliziranih pacijenata. Nažalost imamo pozitivnih zdravstvenih djelatnika, imamo ih dosta i u samoizolaciji. Problem su nam i najranjivije skupine, a to su korisnici domova za starije. Sada ponovo imamo oboljelih u gotovo svim većim domovima u županiji, u Požegi, Velikoj, Ljeskovici. Što se tiče područja Pakraca i Lipika, dom u Marinom Selu je gotovo u potpunosti saniran, bolja je situacija i u „Anđelku“. Znam da nije lako, ali ponovo apeliram, naročito na zdravstvene djelatnike i djelatnike socijalne skrbi da se maksimalno koliko je to moguće pridržavaju svih epidemioloških mjera i da se privatna okupljanja i kontakti svedu na najmanju moguću mjeru.
Nama se čini da se situacija unazad dva tjedna naročito pogoršala na našoj lokalnoj razni gdje je buknuo broj dnevno novozaraženih. Je li poznat razloga, izvor zaraze ili je ipak riječ o neovisno pojedinačnim oboljenjima?
Mislim da su u pitanju neovisno pojedinačna oboljenja i nismo utvrdili neko lokalno žarište. Mi smo odavno izgubili mogućnost praćenja lokalne transmisije koja je uzela maha. Usudio bih se reći da je u Pakracu i Lipiku bila prisutna neka mala uljuljanost početnom dobrom situacijom. Stanje je kaskalo za Požegom oko dva tjedna i onda je sada eskaliralo. Bilo je nemoguće očekivati da Pakrac i Lipik, s obzirom na to da su na tromeđi županija i fluktuaciju ljudi, ostanu pošteđeni. 
Naročito zabrinjava činjenica da sve veći broj oboljelih završava u bolnici, a i sve češći su smrtni ishodi. Znači li to da je virus sada agresivniji ili su u pitanju meteorološke prilike?
I jedno i drugo. Covid 19 uopće nije bezazlena bolest. Što se tiče smrtnosti, riječ je uglavnom o starijoj populaciji. Kod srednjedobne skupine ona je rijetkost. No bolest je opasna za sve dobne skupine.
Građani se žale da se obiteljski liječnici slabo ili sporo odlučuju na slanje na testiranje osoba sa simptomima. Je li to zbog ograničenosti kapaciteta i neke preporuke Zavoda za javno zdravstvo?
Testiranje ne liječi simptome
Nije naputak, ali postoje smjernice i kriteriji za testiranje. Građani bi neki puta htjeli na testiranje na svoju ruku. Ono što je najvažnije, ako se pojave neki od opće poznatih simptoma, naročito s temperaturom između 37 i 38 stupnjeva Celzijusa treba ju smatrati signifikantnom za Covid i ne treba ju ignorirati. Osobi je svejedno hoće li biti testirana taj dan ili za tri dana. Najvažnije da se izolira iz svoje okoline, kako obiteljske tako i radne, a liječnici će procijeniti potrebu testiranja. Samo testiranje a priori ne liječi simptome. Svima nam je presing, svima nam je gužva, neprirodna situacija no nema potrebe za paniku. Kapaciteti za testiranje su takvi kakvi jesu, PCR testiranja se provode u bolnici u Požegi koja je zatrpana pa Covid ambulante, i ova pakračka, dosta testova šalju i u Zagreb. Jednim dijelom testiranje olakšavaju i takozvani brzi testovi koji imaju svojih prednosti i ograničenja, ali pomažu.
Provode li se na županiji pripreme za cijepljenje?
Da, zadnjih dana konstantno dobivamo upute od Hrvatskog zavoda. Utvrđujemo broj među onih sedam skupina prioriteta kategorija i krenut ćemo od zdravstvenih djelatnika i korisnika i domova za starije. Ako u prvom dijelu siječnja, što je najranije, dođe cjepivo kojim se stanovništvo cijepi u dvije doze s razmakom od tri ili četiri tjedna, već smo u veljači, pa potom još dva tjedna stvaranja protutijela… Ne želim nikoga plašiti, ali ova situacija će potrajati cijelu zimu ili najranije polovinom veljače kada možemo očekivati blagodati cjepiva.
Jesmo li završili s cijepljenjem protiv gripe?
Ne, ovih dana će stići još jedan dodatni kontingent cjepiva jer su obiteljski liječnici iskazali potrebe pacijenata koji se nisu uspjeli do sada procijepiti. Mi smo iskazali potrebu za još 400 doza, a dobit ćemo i dodatnih 600.
Kada se pojavi gripa mogu li zdravstvene službe razlikovati ta dva oboljenja?
Mogu, mada nije jednostavno. Slični su simptomi i način prijenosa. Osnovna razlika je u simptomu gubitka osjeta okusa i mirisa kod Covida. Lani je u ovom trenutku počela sezona gripe u Hrvatskoj, ove godine još ne.
Može li čovjek u istom trenutku oboljeti od Covida i gripe?
Ne znam. U literaturi to nisam pročitao, u praksi tog iskustva još nema.
Što bi još istaknuli za kraj ovog razgovora?
Zahvalio bi se svim zdravstvenim djelatnicima i djelatnicima socijalne skrbi koji rade odgovorno i zaista se trude. Nažalost, pozivam ih da još zbijemo redova i dodatni napor. Građane pozivam da ove zime druženja i kontakte svedu na najmanju moguću mjeru i da se nadaju da će iduća biti znatno bolja od ove.
- PIŠE: Pakrački List
- 836
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 483 slučaja zaraze koronavirusom, 412 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 71 osoba je hospitalizirana. U samoizolaciji se nalaze 1282 osobe. Na posljednjem testiranju obrađena su 333 uzorka, od kojih je 75 pozitivnih, izvijestio je županijski Stožer CZ. Od ovih 483 aktivnih, 85 je s područja Pakraca i Lipika, rekao je epidemiolog dr. Ante Vitalia.
Prema podacima portala Indexa.hr od početka epidemije u našoj županiji je umrlo 29 osoba, odnosno 12 unazad osam dana prosinca.
Na covid odijelu pakračke bolnice se nalazi 18 pacijenata, rekla nam ravnateljica Marina Major i potvrdio dr. Vitalia. Pored toga, 25 zaposlenika je u izolaciji ili samoizolaciji tako da i dalje rade samo nužne i hitne obrade, a dijagnostika usporenije u odnosu na normalna vremena. Međutim, sve te brojke mijenjaju se iz sata u sat, upozorava ravnateljica.
SUTRA za naš portal epidemiolog dr. Ante Vitalia opširno komentira trenutnu epidemiološku situaciju i najavljuje početak cijepljenja u siječnju i u našoj županiji.
- PIŠE: Pakrački List
- 1002
Iako je Nacionalni stožer civilne zaštite zabranio rad ugostiteljskim objektima, koji su tako morali staviti ključ u bravu barem do 21. prosinca, u Pakracu se kava i topli napici „za van“ ipak mogu popiti na nekoliko lokacija u centru gradu.
Hotel Pakrac nudi piće za van koje se može naručiti i preuzeti na prozorčiću do glavne prometnice, Trga dr. Ivana Šretera. „Budući da smo zbog epidemioloških mjera morali zatvoriti kafić i restoran hotela za goste koji nisu smješteni u samom objektu, na ovaj način smo odlučili unijeti sugrađanima i malo božićne atmosfere u ovo neobično razdoblje“, rekla je voditeljica hotela Martina Terranova i dodala da su dojmovi pozitivni, ljudi većinom uzmu narudžbu u šetnji, željni druženja i svježeg zraka, no odaziv je ipak mali. U ponudi imaju kavu po cijeni od 7 do 9 kuna, čaj 8 kuna, te vruću čokoladu i kuhano vino, koji su i najpopularniji, po cijeni od 10 kuna.
Iako se više baziraju na hrani, „prava“ kava, iz kafe aparata, također se može uzeti za van i u „Zdravljaku“ u Bolničkoj ulici po cijeni od 7 do 8 kuna, capuccino je 9 kuna isto kao i čaj, a vruća čokolada 10 kuna, rekao je Selim Demiri, koji zajedno sa obitelji vodi ovaj lokal. „Ne može se usporediti promet prije ovih mjera i sada, no raditi se mora“, poručuje.
Najviše gužve ipak smo primijetili ispred kioska Tiska u Ulici Gojka Šuška, koji nudi tople napitke iz samoposlužnog aparata po cijeni od 5 kuna za kavu, 6 za capuccino, koliko dođe i kakao. Zaposlenik na kiosku, Damir Leš, kaže da se znatno povećala prodaja od kad su zatvoreni ugostiteljski objekti jer se prije prodavalo oko tridesetak napitaka dnevno, a sad stotinjak. „Nije kava kao iz kafića, ali može se popiti“, zaključuju okupljeni oko kioska koji osim na kavu, svrate svakodnevno i na čašicu razgovora o aktualnim gradskim temama.
Ovo su tri mjesta koje smo obišli. No njih u gradu zacijelo ima još, primjerice benzinske crpke. Očito je vrijeme za neke nove navike.
- PIŠE: Pakrački List
- 805
Posljednjeg dana studenog bio je 281. dan izvođenja radova na projektu aglomeracije Pakrac-Lipik od 851 ugovorenog. To je točno trećina i za to vrijeme je izvedeno radova u vrijednosti 44 milijuna kuna od ugovorenih 147 (bez PDV-a) ili 30 posto, izvijestio je Marijan Pierobon, direktor Voda Lipik, formalnog investitora.
Što se tiče vodoopskrbe, ukupno je odrađeno točno polovina posla, dok je odvodnja na četvrtini ukupno planiranih zamijenjenih cijevi u ovom projektu.
U samom naselju Pakrac postotak odrađenih radova je i bolji jer je odrađeno 66 posto radova na kanalizaciji i 52 posto radova na vodoopskrbi. Za povratak ulica u normalno stanje dobra je vijest da je izvođač radova Gorenjska gradbena družba Kranj jutros počeo s postavljanjem ivičnjaka između kolnika i nogostupa na križanju Bolničke i Ulice Matice hrvatske što znači da je na tom dijelu napokon kopanje završeno. U Ulici Kalvarija danas i naredna dva dana u tijeku je prespajanje vodovoda sa starog na novi cjevovod radi čega će dijelovi ulica u ta tri dana biti po nekoliko sati bez vodoopskrbe. Izvođač radova je također najavio i da će ovog tjedna početi s asfaltiranjem ulica u dijelu Lipika. 
