- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1238
Skromno i dostojanstveno, jučerašnjim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na lipičkom i pakračkom groblju te kod spomen obilježja na glavnom gradskom trgu u Pakracu, završeno je obilježavanje 26. godišnjice Vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ i Dana branitelja Grada Pakraca. Odavanju počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima nazočila su izaslanstva gradova Pakraca i Lipika, članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Uz gradonačelnicu Anamariju Blažević, predsjednika Gradskog vijeća Pakrac Miroslava Ivančića i ravnatelja uprave za financije u Ministarstvu regionalnog razvoja Davora Hušku, našim poginulim sugrađanima na oba groblja počast su odali i lipički gradonačelnik Vinko Kasana, dogradonačelnik Slobodan Katunar te predsjednik Gradskog vijeća Lipika Mladen Dolić.
„Za Pakračane, ovo je važan datum iz bliske povijesti kojeg se sjećaju i mlađe generacije, i iako Pakrac u ratu nije pao, vojno redarstvenom operacijom „Bljesak“ on je u potpunosti oslobođen“, rekla je gradonačelnica Blažević i dodala da novim spomenikom braniteljima čuvamo spomen ne samo na „Bljesak“, nego i na „Oluju“, ali i na sve poginule, nestale, umrle hrvatske branitelje.
Uz sjećanje na dane pobjede i završetka „Bljeska“, Miroslav Ivančić čestitao je braniteljima Pakraca njihov Dan, spomenuvši da je ovih dana i 23. godišnjica smrti ratnog ministra Gojka Šuška koji je dao nemjerljiv doprinos u oslobađanju Zapadne Slavonije, ali i Pakraca.
Sveta misa za poginule branitelje služena je 1. svibnja u pakračkoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2430
Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana od danas pruža uslugu građanima brzog antigenskog testiranja.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 3083
Ono što je Sinjska alka za Cetinsku krajinu, to je Maraton lađa za dolinu Neretve, ono što je gondola za Veneciju, to je lađa za Neretvane, rečenica je koja najbolje opisuje važnost lađe i lađarstva za krajnji jug Hrvatske.
Naime, da bi je otrgnuli od zaborava staru izvornu neretvansku lađu osmislilo je Milojko Glasović iz Opuzena, inicijator ideje maratona lađa u dužini 22,5 kilometara koji se vozi od Metkovića do Ploča sa startnom točkom ispod neretvanskog mosta. Vesla se od 1998 godine istom rutom s ciljem u luci Ploče.
Natjecanje neretvanskim brzacima u ručno izrađenim tradicionalnim lađama isprva je bilo dozvoljeno samo lokalnim ekipama, no vremenom je utrka prerasla uske okvire i na ovogodišnjem se 24. izdanju očekuje četrdesetak veslačkih posada iz zemlje i inozemstva. Cijeloj Neretvi to je događaj godine za koji se ekipe ozbiljno pripremaju, ne bi li podigli Domagojev štit - pobjednički pokal utrke, težak 27 kilograma.
Ovogodišnju utrku, koja se vozi druge subote u kolovozu, s posebnom ćemo pažnjom pratiti i mi u Pakracu i Lipiku jer će među četrdesetak posada, koliko ih se obično natječe, biti i lađarska ekipa Šumski u čijoj je postavi i pet Pakračana i Lipičana.
Lipičani Dalibor Horvat Dabo, Krešimir Keka Savi i Stjepan Benković, Davor Bahnik iz Pakraca te Tomislav Rihtarić iz Prekopakre dio su navedenog tima, formiranog prošle godine, koji je zapravo druga ekipa nadaleko poznatih „Šumara“, godinama vlasnika zavidnih veslačkih uspjeha na već opjevanom Maratonu lađa.
Koliko je ovo zapravo zahtjevan pothvat, te koliko je odricanja u lađarskom veslanju otkrio nam je prvi čovjek pakračko-lipičkog ogranka Šumskih Dalibor Horvat, inače poslovođa u Šumariji Lipik. On je ujedno i pionir ovog sporta netipičnog za naše podneblje, a opet poprilično izazovnog. Možda ga najbolje opisuju Neretvani koji vole reći da je sportsko lađarenje rezervirano samo za alfa-mužjake.
„Sasvim slučajno sam se s prijateljem Hrvojem Zemanom provezao lađom na izletu još 2012. godine i tad se rodila ideja da s bjelovarskom ekipom napravimo natjecateljski tim i da se mi s kontinenta Hrvatske uključimo u cijelu priču. Otpočetka smo nastupali kao Hrvatsko šumarsko društvo – Šumari i prvih godina, bez iskustva nismo ostvarili posebne rezultate. Trenirali smo sukladno mogućnostima na ribnjaku u Narti kod Bjelovara. Nakon nekoliko godina uzimamo pravog veslačkog trenera, poznatog Nikicu Ljubeka, i tada počinje rezultatski uspon Šumara…“, prisjeća se Dabo samih početaka i dodaje da su vremenom lađari Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Bjelovar izrasli u respektabilnu kontinentalnu ekipu koja u zadnje četiri godine redovito ulazi u „top 10“ ekipa na maratonu. Osvajali su 2017. godine 6. mjesto, 2018. godine 7. mjesto, 2019. godine 8. mjesto te 2020. godine ponovo 6. mjesto u konkurenciji 35 lađarskih ekipa iz inozemstva i Hrvatske. Dabo je sa Šumarima veslao pet maratona, a posljednji 2018. godine.
Šumski - druga ekipa Šumara
Pošto su Šumari izrasli u ozbiljnu priču i ove godine jurišaju po Domagojev štit s novim trenerom, također poznatim Josipom Kaurinom koji je prošle godine trenirao pobjedničku ekipu Zagreba, posljedično se otvorio prostor za formiranje druge ekipe.
U sastavu su oni nešto manje ambiciozni članovi u koje spadaju i naši momci. Da ne bi netko pomislio da su oni tek obična rekreacija, Dabo pojašnjava da su i na ovoj razini potrebne opsežne fizičke pripreme kao i određen broj treninga na vodi, tj. u samoj lađi.
„Ako želiš ući u borbu za vrh potrebno je imati preko 70 treninga na vodi. Naši treninzi na lađi koju je napravio majstor Darko Frelih iz Bjelovara odvijaju se u Narti kod Bjelovara i na Šoderici kod Koprivnice koji jedini nude adekvatne trening uvijete. To je nama iz Lipika i Pakraca od 70 do 120 kilometara od kuće, dvaput ili triput tjedno pa ako samo to uzmete u obzir, bit će jasnija slika o odricanjima. Trenutno radimo kondicijske pripreme i treninge snage, a na vodu planiramo početkom svibnja“, objašnjava. Osim glavnog maratona lađa Šumski u sklopu priprema planiraju još vozit utrke od 10 kilometara na Jarunu, gdje se natječu s lađom kao posada, te onu na sisačkoj Šikljadi u kupskim čamcima gdje voze četvorke. Prije samog maratona u Metkoviću, u planu je pojačavanje treninga te odlazak na trodnevne pripreme na Šodericu i završne na Neretvu krajem lipnja. Netom prije glavne utrke tradicionalno se u Opuzenu vozi i brzinac, odnosno brzinska utrka za startne pozicije u trajanju od minute i pol.
„Brzincem se osvajaju startne pozicije za 33 potpuno identične lađe, a svi oni koji ne uspiju ugurati u tri startna reda po 11 lađa, natječju se u svojima i kreću s onih najlošijih pozicija. Iako, i tamo postoje kalkuliranja, jer već se znaju najbolje startne pozicije koje nisu uvijek one najisturenije…“, kaže i dodaje da je poseban doživljaj biti i samo sudionik ove manifestacije koju su ljubazni domaćini izdigli na zavidnu razinu. Brojna prijateljstva, razmjena iskustva, masovnost, ali i nemali natjecateljski duh zaokružuju kolovoške dane na Neretvi u poseban hrvatski brend.
Devet tisuća zaveslaja tijekom utrke
Jedan od prvih veslača s našeg područja, uz Horvata, je i Tomislav Rihtarić, šumarski inženjer iz Prekopakre i bivši nogometaš lokalne Slavonije, a o svojim motivima povratka u čamac kaže: „Veslao sam u počecima sa Šumarima pa sam prestao. Sad se nakon pauze od 6 godina vraćam za veslo i sretan sam što sam dio ekipe Šumskih. Pokušat ćemo ostvariti što bolji rezultat, a zadovoljio bi nas plasman do 15. mjesta“, skromno poručuje, a nadovezuje se Krešimir Savi, kuhar iz lipičke bolnice, koji u veslanje ulazi također kao bivši sportaš, ali i sukladno zanimanju bivši kuhar iz tima Šumara: „Igrao sam 12 godina rukomet u LiPi, nešto i šah, a da budem do kraja iskren, mene je na Maraton lađa privuklo kvalitetno i dobro društvo, timski i sportski duh te prirodne ljepote doline Neretve“, objašnjava uz smiješak svoje motive, sugerirajući usput Davoru Bahniku, fizioterapeutu Toplica Lipik, potpunu otvorenost glede glavnih motiva bavljenja ovim zahtjevnim sportom. Naime, osim što je bivši nogometaš, momak je i metkovački zet, što se ostalima učinilo zgodnim za šalu s uvijek dragim i povučenim Davorom.
Prof. Benković: Posebnost utrke je u sjajnom spoju sporta, tradicije i povijesti
S druge strane prof. povijesti Stjepan Benković je u tim infiltriran kao neizostavni dio logistike. Govori da je u priču ušao na nagovor prijatelja Horvata: „Nisam imao pojma što me očekuje, ali vrlo sam brzo shvatio težinu i važnost ove manifestacije. Oduševio me taj sportsko-natjecateljski duh, rivalstvo među ekipama, sloga, uigranost pojedinaca koji moraju djelovati kao ekipa ne samo u sportskom nego i privatnom pogledu. Osim toga priredba je u samom vrhu po masovnosti i originalnosti, rijetko viđena na našim prostorima. Spoj sporta, tradicije i povijesti. Zbog svega toga se radujem odlasku na Neretvu“, objasnio je Benković.
A o iskušenjima na samoj utrci raspričao se Horvat prisjećajući se ranijih iskustava. „Utrka je duga 22,5 kilometara, u lađi koja je dugačka 5 metara, široka 2,5 metara i teži tonu. Ima 12 članova posade. Jedan je kormilar (parićar), pet lijevih i pet desnih veslača te jedna rezerva. Momci imaju po veslo koje teži između 3 i 4 kilograma, a precizni statističari su izračunali da svaki veslač na utrci ima od 65 do 75 zaveslaja u minuti što dovodi do konačnih 9 tisuća zaveslaja u utrci. One bolje ekipe idu i do 90 zaveslaja pa samo možete pretpostaviti kakvi su napori u pitanju.
Nakon ovih rečenica prilično je jasno da je mnogim posadama primarno tek proći ciljem, rezultat je većini sekundaran i prepušten onim ambicioznijim i mlađima. Našim lađarima poželjet ćemo upravo to – prolazak kroz ciljnu ravninu, a eventualne pobjede nek ostvare u ostalim pratećim disciplinama koje slijede nakon završetka utrke i napuštanja lađe.
- PIŠE: Darko Baronica
- 3573
Kombiniranom metodom internetskog Zooma i fizičkim prisustvovanjem u gradskoj vijećnici jučer je predstavljen projekt ''Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu'', a ista prigoda je iskorištena i za potpisivanje Sporazuma o suradnji između Zdravstvenog veleučilišta Zagreb i Grada Pakraca na ovom projektu.
Projekt je predstavila Zrna Garača, mag. oec., viša stručna suradnica za gospodarstvo i EU fondove u gradskoj upravi istaknuvši da je nositelj projekta Grad Pakrac, partner Požeško – slavonska županija, a tehničku pomoć u pripremi i provedbi je pružila „Panora“ Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije.
Sada cilj projektna dokumentacija
U ovom dijelu cilj je izraditi projektno – tehničku dokumentaciju kako bi se stvorili preduvjeti za kandidiranje za njegovu provedbu, u kojem bi nekadašnja zgrada Prve zemaljske bolnice obnovom, adaptacijom i opremanjem bila prilagođena za potrebe realizacije spomenutog Medicinskog centra. Projekt je započeo s realizacijom 1. studenog 2019. godine i trebao bi biti završen u roku tri godine pri čemu su predviđeni troškovi u iznosu od 2,3 milijuna kuna, pri čemu bezmalo dva milijuna (85%) su sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj, dok vlastita sredstava iznose 345.000 kuna (15%). U tom vremenu i s tim novcima potrebno je pripremiti šest neophodnih zakonskih dokumenta, između ostalog i glavni projekt s pripadajućim elaboratima i projekt unutarnjeg uređenja, kao i troškovnik, pri čemu su očekivani troškovi adaptacije i opremanja 120 milijuna kuna što bi se u drugoj fazi financirali europskim sredstvima kroz projekt „Slavonija, Baranja i Srijem“.
Tri segmenta sadržaja
Budući Medicinski centar… kako mu naziv govori bi obuhvaćao tri segmenta sadržaja: edukacijski koji bi omogućio edukaciju učenika i studenata medicinskih škola i fakulteta, ali i zaposlenika medicinskih ustanova. Drugi sadržaj bi se odnosio na istraživački i znanstveni rad na području medicine, a treći na zdravstveni turizam.
Za to je potrebno adaptirati zgradu Prve zemaljske bolnice, izvorno izgrađenu 1896. godine, teško stradalu u Domovinskom ratu, i adaptacijom i opremanjem oko 2500 četvornih metara neto površine raspoređenih u četiri etaže dobiti veći broj različitih edukacijskih, kongresnih, istraživačkih prostora, ali i smještajnih i prehrambenih prostorija, te sve nužne prateće sadržaje poput sanitarija, skladišta, ureda i slično.
Tako izgrađen i opremljen „Centar će djelovati kao poveznica zdravstvenih, znanstvenih i turističkih institucija koje već postoje kako u Požeško-slavonskoj tako i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji pri čemu je u Pakracu trenutno smješten izdvojeni Zdravstveni studij Veleučilišta u Zagrebu kao i Srednja medicinska škola Pakrac. Uspostavom Medicinskog centra proširio bi se i nadopunio sadržaj već postojećih zdravstvenih kapaciteta. Tome pridonosi blizina dvaju lječilišta, u Lipiku i Daruvaru, te blizina Opće županijske bolnice Požega i Opće županijske bolnice i bolnice hrvatskih veterana Pakrac“, kaže se u prezentacijskim materijalima.
Desetogodišnja suradnja sa Zdravstvenim veleučilištem
Nakon potpisa Ugovora o suradnji sa Zdravstvenim veleučilištem, gradonačelnica Anamarija Blažević im je zahvalila na desetogodišnjoj suradnji kroz izdvojeni studij fizioterapije u Pakracu koja se sada proširuje i na ovaj projekt, koji je od iznimne važnosti za Pakrac, jer postojeće zdravstvene aktivnosti proširuje i na područje znanstvenog istraživanja koje je ona ocijenila kao najvažniji dio projekta.
S takvom ocjenom se složio i dr. sc. Krešimir Rotim, dekan Zdravstvenog veleučilišta, koji je osim tog znanstvenog dijela istaknuo da ovakav pristup uvelike nadmašuje pojam zdravstvenog turizma. Kako je istaknuo dr. Rotim, riječ je o sadržajima koji nose prihode i zbog toga je uvjeren da je projekt u budućnosti po pitanju financiranja samoodrživ. Pored toga je naročito važnim naglasio planiranje izgradnje takozvanog kadaver laboratorija (anatomska radionica) kakvog nema u Hrvatskoj.
Senka Horvat, direktorica Regionalne razvojne agencije je istaknula da grad u ovom projektu nije sam te da treba težiti povezivanju s obrazovnim ustanovama i centrima izvrsnosti kakvih u Županiji već ima.
Prezentacija je završena kartom Hrvatske sa istaknutim termalnim (Spa) i lječilišnim destinacijama kojih je sada 21 i porukom da i je „naš cilj uvrstiti Pakrac na ovu kartu“.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 2577
„Dobrodošle u svijet pomaganja starijima i nemoćnima, želim vam godinu dana novih poznanstava i osjećaja da činite dobro“, rekla je Danijela Kiš, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pakrac u vijećnici kurije Janković prilikom današnje dodjele ugovora zaposlenicama na trećem projektu iz poziva „Zaželi – program zapošljavanja žena“, koji će se u ukupnom trajanju od 18 mjeseci odvijati pod sloganom „Osmijeh za osmijeh“. Novih 20 žena tijekom 12 mjeseci će skrbiti o 120 krajnjih korisnika, nakon čega će im biti omogućena i besplatna dodatna edukacija kako bi bile konkurentnije na tržištu rada.
Cilj projekta je, kao i u prijašnjim projektima iz poziva „Zaželi“, zapošljavanje teže zapošljivih skupina žena te njega i skrb o starijim, nemoćnim i osobama u nepovoljnom položaju. Vrijednost projekta je 1,85 milijuna kuna, pri čemu intenzitet potpore iznosi 100 posto, provodi ga Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac s partnerima Gradom Pakracem, HZZ-PU Požega te CZSS Pakrac, a projekt je pripremio LRA PCP Pakrac, izvijestila je voditeljica projekta Vlatka Jurina.
Puno uspjeha u radu zaposlenim ženama zaželjela je i gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši da korisnicima ponekad i topla riječ te sam dolazak druge osobe više znači od pomoći u kućanstvu, jer je većina njih sama, nemoćna i željna razgovora i društva. Naglasila je da je „Zaželi“ Gradu jako važan jer je još uvijek u tijeku projekt „Žena ispred vremena“ financiran iz istog poziva, kroz kojeg 35 žena skrbi o 210 krajnjih korisnika, što dovodi do ukupno 55 žena koje će brinuti o 330 korisnika. U planu je i nastavak ovog odlično prihvaćenog EU projekta zapošljavanja žena, odnosno „Zaželi - faza III“, koji bi trebao biti dugoročniji što znači da bi žene trebale biti zaposlene na najmanje tri godine, najavila je gradonačelnica.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1450
Pet lista, tri kandidata za župana/icu i dva kandidata za zamjenika/ce župana/ice iz redova srpske nacionalne manjine natjecat će se na lokalnim izborima 16. svibnja za županijske dužnosti, objavilo je Županijsko izborno povjerenstvo na službenoj županijskoj stranici.