- PIŠE: Pakrački List
- 1442
Obavještavamo cijenjene potrošače na području grada Pakraca da će zbog radova na izmještanju crpne stanice dana 16.02.2022. u vremenu od 07:30-17:00 sati bez pitke vode biti:
- Psunjska ulica
- Ulica Jana Žiške
Molimo potrošače za strpljenje i razumijevanje, obavjaštavaju građane iz Voda Lipik.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2537
U 2021. godini pakrački Komunalac je sakupio i deponirao na Crkvište 1943,8 tona miješanog komunalnog otpada što je za 69 tona više nego 2020. godine. To je daleko od postavljenog cilja 2017. godine Vladinom Uredbom o gospodarenju otpadom prema kojem smo svake godine trebali „proizvesti“ manje miješanog otpada da bismo 2021. godine došli na 1145 tona. Lani smo planiranu količinu premašili za skoro 800 tona ili bezmalo 70 posto. Dakle, lani smo opet po pitanju razvrstavanja otpada bili zločesti. Istovremeno je kroz kante za odvojeno sakupljanje otpada (papir), zelene otoke i reciklažno dvorište lani prikupljeno i adekvatno zbrinuto 372,5 tona raznog otpada. Dakle razvrstali smo nešto manje od petine našeg otpada.
Ovi podaci proizlaze iz Izvješća o gospodarenju otpada koje je Josip Bišćanin, direktor Komunalca, pripremio za narednu sjednicu Gradskog vijeća, a odnose se na oba grada, gdje se Komunalac bavi tom djelatnošću pri čemu u Lipiku organiziranim odvozom otpada nije obuhvaćeno samo 2,1 posto stanovnika, a u Pakracu 2,27 posto. Na taj način stanovnici na području Grada Pakraca lani su predali 1080 tona miješanog otpada što je povećanje od 4,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a Lipika 864 tona ili 2,8 posto više. Preostali otpad koji je završio na Crkvištu odnosi se na biorazgradivi otpad i otpad s pročišćivača u Dobrovcu.
Što se tiče razvrstavanja otpada na spomenute načine (372 tone) najzastupljeniji je papir i karton, ukupno 217 tona (12 više nego prethodne godine), potom staklena ambalaža 35 tona te 10,5 tona plastična ambalaža. U tom segmentu glomazni otpad je prisutan sa 77,57 tona pri čemu je iz njega izvučeno 48 tona drvenog otpada, 5 tona plastike i 3,5 tona metala. Interesantan podatak je da su građani lani predali 17 tona glomaznog otpada manje nego prethodne godine. Direktor Bišćanin za to nema neko posebno objašnjenje jer su oni odradili sve naručene prijevoze na koji građani imaju besplatno pravo jednom godišnje pa se je za nadati da je ovaj manjak ostao na tavanima, podrumima i šupama, a ne negdje u šumi ili putnim jarcima.
Premalo posjećeno reciklažno dvorište
Preostali selektirani otpad odnosi na 31,5 tonu koju su građani predali u reciklažno dvorište na Krndiji pri čemu je od 49 vrsta najzastupljenija odbačena elektronička oprema (8,2 tone) otpadne gume (4,2 t), građevinski materijal, plastična i staklena ambalaža (svaka po 3,2 t), tekstil (2t), metalna ambalaža (1,5t). U odnosu na godinu prije na reciklažno dvorište je predano za 15 tona više otpada što je što je skoro dvostruko više u odnosu na prethodnu godinu. No to odgovara činjenici da je u 2020. godini reciklažno dvorište radilo od početaka svibnja, a lani cijele godine pa je povećanje rezultat dužeg vremenskog razdoblja rada, a ne povećanja navike rješavanja otpada na ovakav kvalitetan način.
Idući mjesec će Komunalac u domaćinstava Pakraca i Lipika po prvi put prazniti žute kante namijenjene plastici, distribuirane ove zime pa će biti interesantno saznati koliko su građanina taj način sortirali plastike i koliko će time smanjiti količinu predanog miješanog otpada.
Što se tiče udjela otpada (smeća) koje završi na smetlištu na Crkvištu i selektiranog otpada koji se vrati u novu prerada, koje smo definirali kao 5:1, ukupno stanje je nešto povoljnije ako se uzme u obzir i segment gospodarstva jer Metalko otkupljuje znatne količine metalnog otpada, tvrtka iz Virovitice preuzima besplatno elektronički otpad, pojedini gospodarstvenici (primjerice vulkanizeri) i ustanove, naročito zdravstvene, imaju obvezu otpad predavati iz svog segmenta poslovanja ovlaštenim tvrtkama o čemu moraju posjedovati adekvatnu pisanu dokumentaciju. Pored toga vjerojatno velike količine biorazgradivog otpada završi na privatnim okućnicama obiteljskih kuća u podijeljenim plastičnim ili improviziranim komposištima.
No sve je to još nedovoljno. Posebno u kontekstu konstatacija iz Bišćanovog izvješća da na odlagalištu na Krndiji još ima mjesta za oko 7,5 tisuća tona sabijenog otpada nakon čega ćemo ga morati odvoziti na buduću regionalnu deponiju u Šaguljama (90 km) što će netko (građani) morati platiti.
- PIŠE: Darko Baronica
- 2198
Na prometnicama Hrvatske posljednjeg dana prošle godine bilo je 643 registrirana vozila u Policijskoj postaji Pakrac manje nego posljednjeg dana 2018. godine što je pad od 5,5 posto, pri čemu, prema njihovoj specifikaciji, više radimo, a manje uživamo. Proizlazi to iz podataka koje smo dobili od Nikoline Janković, glasnogovornice Policijske uprave Požeško-slavonske. No tek detaljna analiza te statistike ukazat će da Pakračani i Lipičani imaju više automobila nego prije tri godine.
Drastičan pad novih automobila
Prema tablici koju je na naš zahtjev izradila njihova služba lani je u Pakracu po prvi put registrirano 575 osobnih automobila što je za čak 796 manje nego pred tri godine kada ih je registrirano 1371. Po prvi put registriran, osim za novi automobil, podrazumijeva i prvu registraciju u Hrvatskoj, dakle moguće je da su u tom broju i polovni automobili uvezeni iz inozemstva. Ovaj pad od skoro 60 posto novoregistriranih automobila u tri godine moguće je tumačiti višestruko. Na tržištu novih automobila je došlo do poremećaja koji su rezultirali da se na isporuku novog automobila većine proizvođača čeka mjesecima što odvraća interes kupaca. Mnogi vozači su se uslijed toga okrenuli polovinom vozilima, što je sve skupa doprinijelo rastu cijena i novih i polovnih automobila. I treći, naša promatrana 2018. godina spada u najbolje ekonomsko razdoblje ovog stoljeća (2015.-2019.) kada je vladala minimalna inflacija i kamate uz rast BDP i osobnih primitaka što potvrđuje i podatak da je godinu dana ranije, dakle 2017. u PP Pakrac prvi put registrirano gotovo identičnih 1338 automobila.
Sve to stoji, ali ipak ne pojašnjava ovakav drastičan pad. On je najvećim dijelom posljedica činjenice da su zbog takozvanih registracijskih područja u spomenutim godinama obvezno i kasko osiguranje vozila s DA tablicama bila najjeftinija u Hrvatskoj što je prijevozničke tvrtke i renta car agencije nagnulo da otvaraju fiktivne ispostave na području Pakraca, Lipika, a naročito Daruvara i tako jeftinije registriraju novo vozilo ili manje plaćaju leasing. Takvo razmišljanje potvrđuje i činjenica da je u 11 kategorija, osim osobnih vozila još samo veliki pad u te tri godine zabilježen u kategoriji „teretno i radno vozilo“ kojih je 2018. godine u PP Pakrac bilo registrirano 1551, a lani 1396, dakle 155 manje ili točno 10 posto.
No vratimo se osobnim automobilima jer će nam njihova vlasnička struktura uvelike potvrditi tezu da nismo slabije motorizirani nego prije tri godine, nego su nam iz evidencije nestali oni koji tu nisu niti trebali biti.
Registrirana cestovna vozila - PP Pakrac - stanje na dan 31.12.2021.
Pakračani i Lipičani imaju više automobila
Na kraju prošle godine u PP Pakrac je bilo ukupno registrirano 7279 automobila što je za 712 manje nego prije tri godine (-8,9%). Od toga 5154 (70,8%) su bili u privatnom vlasništvu, dok ih je 2125 bilo u vlasništvu pravnih osoba. Tri godine ranije od 7991 osobnih automobila 4778 (59,8%) je bilo u privatnom vlasništvu, a 3213 u vlasništvu pravnih osoba, dakle njih 1088 je nestalo iz evidencije pakračke policije, vjerojatno najvećim dijelom jer su izgubili spomenuti financijski benefit. Realno, promatrajući samo registrirane automobile u vlasništvu fizičkih osoba njih je za 376 više nego 2018. godine što nameće zaključak da Pakračani i Lipičani sada imaju više automobila nego tada mada su oni, prema državnoj statistici, zasigurno u prosjeku stariji nego 2018. godine.
U prilogu tezi da su iz evidencije registracija vozila pakračke policije otišli oni koji tu nisu niti trebali biti, osim kroz osobnih automobila u vlasništvu pravnih osoba i teretnih vozila potvrđuje i činjenica da je broj registriranih autobusa s 15 spao na 8.
Da nam standard po pitanju voznog parka ipak raste ukazuje i statistike registriranih motocikla, prijevoznog sredstva kojeg češće doživljavamo kao zadovoljstvo nego potrebu. U tri godine broj registriranih je narastao s 143 na 165 što je povećanje od 15 posto pri čemu je lani čak 11 novih, sve u rukama fizičkih osoba. Istovremeno je pao broj mopeda kojih je 2018. bilo 318, a lani 281 što navodi na pomisao da su neki mopedisti narasli u kategoriju motorista.
Porast traktora i radnih strojeva
Dvije kategorije ukazuju da prometna sredstva i u našem kraju sve više služe za rad, a manje za uživanje. Broj registriranih traktora je u te tri godine porastao s 1227 u 2018. na 1376 lani, dakle porast od 149 komada ili 12,6 posto. Posljedica je to sve većeg broja aktivnih OPG-ova i vjerojatno sve veće njihove prisutnosti na novčanim natječajima domaćeg ili EU porijekla gdje je kupovina traktora uvijek mogućnost na što ukazuje podatak da je 2018. godine bilo registrirano 38 novih traktora, a lani 64. U porastu je i broj registriranih radnih strojeva, sa 61 smo u tri godine došli na 92, kao i kod priključnih vozila gdje smo sa 428 narasli na točno 500.
Porast u ovim kategorijama vozila namijenjenih prvenstveno radu i zaradi, trebalo bi u dogledno vrijeme rezultirati i porastu kategorije osobnih automobila, naročito onih s prvom registracijom.
- PIŠE: Iva Širac
- 2193
Hrvatska radiotelevizija na svom 1. programu (HTV1) 13. veljače u 10 sati prenosit će uživo nedjeljnu svetu misu iz pakračke crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Na šestu nedjelju u godini misno slavlje predvodit će pakrački župnik vlč. Jozo Zorić, a desetak minuta prije samog prijenosa bit će objavljena i kratka reportaža o župi Pakrac.
Urednik i komentator prijenosa uživo bit će Dragutin Siladi, organizator Luka Zadravec te redatelj Neven-Mihael Dianežević.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1756
U Požeško-slavonskoj županiji prema podacima županijskog HZZJ jutros je bilo aktivno 1144 slučajeva zaraze koronavirusom i oko tog statističkog podatka se vrtimo još od 18. siječnja kada smo prvi put imali više od tisuću aktivnih oboljenja s tim da je 2. veljače bilo čak 1643. U prvih devet dana veljače je testirano 2707 osoba od kojih je 1126 ili 41,6 posto bilo pozitivnih što je još jedna od nepovoljnih statističkih konstanti.
Kao što smo već objavili, županijski Zavod za javno zdravstvo više nema podatke o broju oboljelih po jedinicama lokalne samouprave jer liječnici u ambulantama koji provode antigenska testiranja rezultate više ne javljaju u Požegu nego ih izravno unose u računalnu platformu, a sama metodologija praćenja koja podrazumijeva puno klasa i kategorija je prekomplicirana za izdvajanje lokalnih rezultata, rekao je županijski epidemiolog dr. Ante Vitalija.
U odnosu na 1. veljače kada je od 1643 oboljelih bilo 13 hospitaliziranih jutros je taj broj iznosio 27, dakle udvostručio se što ruši predrasude o omikronu kao blažem soju, bar za cijepljene i mlađe osobe. Potvrđuje to i statistika s pakračkog covid odjela gdje je jutros bilo hospitalizirano 12 pacijenata što je također skoro dvostruko u odnosu na 2. veljače kada ih je bilo sedam. Od ovih 12 pacijenata četvero je s područja Pakraca i Lipika, a osmero je necijepljeno. Unazad tjedan dana umro je još jedan pacijent tako da je samo u ovoj godini u pakračkoj bolnici s covidom ili od njega umrlo šestero. Prema podacima HZJZ-a od početka epidemije na županiji je s tom dijagnozom umrlo 153 osobe pri čemu Vitalija dozvoljava da je taj broj i veći jer u toj evidenciji nisu prisutne osobe umrle u bolnicama izvan županije.
Statistička usporedba s lanjskom veljačom katastrofa
Koliko je sadašnja statistika epidemije poražavajuća možda najbolje ilustrira podatak od istog razdoblja lani. Tako smo lani 6. veljače objavili: „U Požeško-slavonskoj županiji jučer je bio aktivan 81 slučaj zaraze koronavirusom, 71 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 10 osoba je hospitalizirano. Na covid odjelu pakračke bolnice jučer je bilo sedam pacijenata, pretežno s područja Sisačko-moslavačke županije. Na posljednjem testiranju u županiji obrađeno je 68 uzoraka, od kojih je 5 pozitivnih. Inače od početka ovog mjeseca broj aktivnih slučajeva se kreće između 75 i 83. Smanjio se i broj dnevnih testiranja, a broj novooboljelih dnevno se kreće od tri do devet, odnosno između pet i osam posto testiranih.“
dr. Ante Vitalija, županijski epidemiolog
Koronu prebolio svaki peti stanovnik županije
Prema podacima koje smo dobili od dr. Vitalije od početka epidemije 14.600 stanovnika naše županije je prebolilo koronu, neki i više puta, ali to je približno svaki peti stanovnik pri čemu je oko 38.500 cijepljenih (podatak HZZJ od 24. siječnja). No i tih 57,68 posto cijepljenih u ukupnom broju stanovnika dr. Vitalija ocjenjuje nedovoljnim. On se uopće, kao i većina stručnjaka u Hrvatskoj, ne želi upuštati u prognoze po pitanju daljeg razvoja epidemije, a kao glavni razlog ističe nepridržavanje epidemioloških mjera i izuzetno slab interes za cijepljenje što pokazuje odaziv na cjepne punktove. S nekadašnjih više stotina građana koji su cijepljeni na punktovima u jednom danu, taj broj je spao na nekoliko desetaka. Kao primjer ističe zadnje cijepljenje u Pakracu, 3. veljače kada se odazvalo samo 39 osoba, od čega tri po prvi put, četvero drugom dozom i 32 trećom. Usporedbe radi 8. siječnja na istom punktu u pakračkoj sportskoj dvorani je cijepljeno 363 osobe od čega 20 prvom, 143 drugom i 200 osoba trećom dozom. Rezultat svega je da je prema podacima HZJZ-a 3. siječnja bilo cijepljeno s najmanje jednom dozom 4419 stanovnika s prebivalištem na području Grada Pakraca, a 24. siječnja tek 40 više pri čemu smo kao jedinica lokalne samouprave i dalje najbolji u županiji.
Jednako tako je prisutan interes za (ne)cijepljenje djece u dobi od 5 do 12 godina za koje su prijave gotovo pojedinačne, kaže dr. Vitalija.
Sutra cijepljenje u Pakracu, petak u Lipiku
Takav interes dovodi u pitanje opravdanost cjepnih punktova za koje je uz prateće osoblje potrebno angažirati četvero zdravstvenih djelatnika i prateću informatičku službu, a rezultat je broj cijepljenih koji se može odraditi u svakoj ambulanti. Stoga je sigurno da će planirani punktovi na lokalnom području biti održani još sutra 10. veljače (četvrtak) u Pakracu, odnosno petak 11. veljače u Lipiku, dok će postojeći plan za drugu polovinu veljače biti još razmotren, kaže dr. Vitalija.
- PIŠE: Iva Širac
- 2256
Radni sastanak s članovima Upravnog vijeća te ravnateljicom Opće županijske bolnice Pakrac i bolnice hrvatskih veterana, susret s ravnateljima pakračke srednje i osnovne škole, kao i sastanak s gradonačelnicom Anamarijom Blažević u gradskoj upravi bili su razlozi današnjeg posjeta Antonije Jozić, požeško-slavonske županice, Pakracu.
Posjet je započeo u pakračkoj bolnici gdje su županicu Jozić i domaćicu gradonačelnicu Blažević dočekali ravnateljica Marina Major, Davor Huška, ravnatelj Uprave za financijske i informacijske sustave u Ministarstvu regionalnog razvoja te članovi Upravnog vijeća. Nakon sastanka u pakračkoj bolnici koji je bio zatvoren za javnost, županica je posjetila pakračku srednju i osnovnu školu gdje se razgovaralo o prioritetima koji se tiču ulaganja, ali i razmišljanjima i mogućnostima o budućim investicijama.
Županicu u Srednjoj školi Pakrac dočekala je Ljiljana Rupena Kelemen, zamjenica ravnatelja, te upoznala s funkcioniranjem škole, kao i sa svim zanimanjima koje nudi. Kelemen je u razgovoru rekla kako je škola dobro opremljena, no istaknula prostornu ograničenost u smislu nemogućnosti održavanja nastave ili predavanja većem broju učenika. Želja im je imati veću učionicu koja će istovremeno moći primiti tri razreda učenika. Gradonačelnica Blažević istaknula je kako je Gradu prioritet poticati građevinska zvanja, ali i potaknuti domaće učenike da upisuju pakračku srednju školu stoga je Grad u ovoj pedagoškoj godini omogućio besplatne udžbenike za građevinske tehničare i opću gimnaziju. Blažević je dodala kako Grad planira u bivšoj upravnoj zgradi nekadašnjeg „Papuka“ otvoriti digitalni inovacijski centar gdje bi Srednja škola Pakrac bila nositelj izvanškolskog obrazovanja.
Posjet se nastavio u pakračkoj Osnovnoj školi braće Radić koja broji oko 590 učenika gdje je ravnateljica Sanja Delač županicu upoznala s raznim projektima koje provode istaknuvši kako su u matičnoj školi, uključujući i područne, sva djeca u jednosmjenskoj nastavi i sve škole su informatizirane. Nakon energetske obnove matične škole, krenuli su s postavljenjem i led rasvjete što je i daljnji prioritet u investiranju, a želja im je proširiti blagovaonicu koja im je postala pretijesna budući da se u njoj hrani oko 420 učenika.
„Želja mi je bila, a to ću raditi kroz cijeli mandat, biti na terenu i biti prisutna što više u gradovima i općinama, posebice u ustanovama kojima je osnivač Županija. Cilj nam je svima koji obnašamo funkcije kvalitetna zdravstvena skrb te odgoj i obrazovanje, stoga ovo nije prvi već jedan u nizu posjeta Pakracu. Iskreno čestitam svim ravnateljima koje smo danas posjetili na svemu što su radili, kao i na budućim projektima koje planiraju. Izazova je puno, svjesni smo ih, ali imamo prilike kroz europske fondove i ljude koji su voljni raditi promjene. Ovaj današnji posjet ocjenjujem izuzetno optimističnim i uspješnim“, izjavila nam je županica Jozić.
Posjet županice završio je sastankom u gradskoj upravi s gradonačelnicom Blažević gdje se razgovaralo o zajedničkom projektu „Svijet graševine“ odnosno budućoj obnovi Spahijskog podruma kao i budućim planovima oko obnove i namjene Trenkovog dvora.
„Županica je upoznata sa svim projektima koje provodimo, ali istovremeno i surađujemo na mnogima. Htjeli smo i prezentirati neke naše potrebe, a posebno mi je drago što se županica danas mogla uvjeriti da se u Pakracu puno radi, a posebno činjenicu da smo orijentirani na europske projekte jer smo svjesni da se novac treba povući tamo gdje ga ima da bismo, u ovom slučaju zdravstvenu skrb i obrazovanje, mogli podići na još jednu višu razinu“, dodala je Blažević.