- PIŠE: Suzana Bartolić
- 502
- Fran Milek, Antonia Pleša i Srećko Popović
Iza njih najuspješnija položena državna matura i upis na željene fakultete, a ispred njih novo životno poglavlje. U intervjuu Antonia Pleša, koja je upisala psihologiju, Srećko Popović, budući student medicine, i Fran Milek, koji će studirati biologiju u Zagrebu, govore kako su se nosili sa školskim izazovima, što ih je motiviralo na putu do uspjeha te koju poruku imaju za buduće maturante.
Kako se osjećate sada kada je matura i srednja škola iza vas?
Fran: Žao mi je što je završilo jedno važno razdoblje mog života, ali istovremeno sam uzbuđen zbog novog poglavlja koje slijedi. Ne bih rekao da prevladava ni velika tuga ni veliko uzbuđenje, osjećam se prilično neutralno. S prijateljima s kojima sam bio blizak ostat ću u kontaktu, a veselim se i upoznavanju novih ljudi.
Antonia: Nakon mature osjetila sam veliko olakšanje jer je završilo razdoblje koje mi je predstavljalo veliki stres. Vjerujem da će mi na fakultetu biti još bolje nego u srednjoj školi jer ću učiti ono što me zaista zanima. Zato se jako veselim studiju. Nije mi žao što završavam srednju školu, raduje me odlazak u veći grad i upoznavanje novih ljudi.
Srećko: Dan nakon što je sve završilo bio sam pomalo zbunjen. Toliko sam vremena i truda uložio u pripreme za maturu i prijemni ispit da, dok sam čekao rezultate, bilo mi je grozno. Sada, kada je sve iza mene, mogu reći da sam iznimno zadovoljan jer se sav trud isplatio. Studirat ću ono što me oduvijek zanimalo i veselim se upoznavanju novih ljudi. Što se srednje škole tiče, najviše će mi nedostajati mogućnosti koje smo ondje imali, slobodno vrijeme i odličan odnos s profesorima. Svi mi govore da će na fakultetu biti puno zahtjevnije, ali unatoč tome studiju se veselim više nego što sam očekivao.
Jesi li već razmišljao o tome koju bi specijalizaciju jednog dana odabrao?
Srećko: Već neko vrijeme razmišljam o Onkologiji jer me to područje jako zanima. Rak je i dalje jedno od područja medicine u kojem postoji mnogo prostora za istraživanja, a volio bih jednog dana na taj način pomoći ljudima. S druge strane, privlači me i Dermatologija. Iskreno, vjerujem da ću biti zadovoljan bilo kojom specijalizacijom jer me medicina uistinu zanima.
Koji su vam bili najveći izazovi tijekom srednjoškolskog obrazovanja i kako ste ih uspjeli svladati?
Fran: Najveći izazov bio mi je prvi razred. Kada iz osnovne škole dođeš u srednju, treba se priviknuti na profesore jer svatko ima svoj način predavanja, ispitivanja i ocjenjivanja. U početku ne znaš što tko očekuje pa učiš više nego što je potrebno. Kada se navikneš na način rada pojedinog profesora, sve postane puno lakše. Jedini veći izazov kasnije bude kada se pred kraj godine nakupi mnogo testova.
Antonia: Slažem se s Franom, i meni je prilagodba bila najteži dio. Osim toga, najveći izazov uvijek mi je bio javni nastup. Jako me strah javnog govora, pogotovo kada nas profesorica hrvatskog jezika snima i ocjenjuje. Jednako stresno bilo mi je i usmeno odgovaranje matematike pred pločom. Tada od treme više ne znam ni svoje ime napisati, a kamoli riješiti zadatak.
Srećko: ..a na kraju je završila među jedan posto najboljih u državi iz matematike.
Antonia: Matematika mi nikada nije loše išla, samo je nisam pretjerano voljela.
Srećko: I ja se slažem da je prilagodba profesorima najveći izazov u srednjoj. Svaki profesor ima svoje kriterije pa su neki testovi teži, neki lakši, a neki gotovo nemogući. Iako mi je većina predmeta dobro išla, geografija i povijest nikada mi nisu bili omiljeni. Zanimljivo je da sam u prvom razredu iz biologije imao četvorku, a upravo sam biologiju na kraju najbolje napisao na maturi. Profesorica nas je uvijek poticala da učimo više od onoga što je bilo potrebno kako bismo znali više i bili što bolji.
Mislite li da su profesori utjecali na vaš odabir budućeg zanimanja?
Srećko: Mislim da jesu. U osnovnoj školi biologiju nisam mogao smisliti, a u srednjoj mi je postala najdraži predmet. Medicina je usko povezana s biologijom, fizikom i kemijom pa vjerujem da profesori imaju velik utjecaj na učenike. Matematiku također nisam posebno volio, ali mi je bila zanimljiva. Za povijest, s druge strane, mogu reći da me vjerojatno nijedan profesor ne bi uspio navesti da je zavolim.
Antonia: U osnovnoj školi obožavala sam hrvatski jezik i čak sam razmišljala o studiju hrvatskog jezika. Međutim, tijekom srednje škole zavoljela sam psihologiju, ponajviše zahvaljujući profesoru koji je predavao taj predmet. Pohađala sam i izbornu psihologiju, uvijek nam je pripremao dodatne materijale za maturu i ulagao mnogo truda kako bi postigli što bolje rezultate. To me dodatno motiviralo da ne razočaram ni njega ni sebe.
Srećko: Slažem se s Antoniom. Iako društveni predmeti nisu moje područje interesa, profesor psihologije uvijek je teoriju objašnjavao kroz primjere iz stvarnog života. Upravo zato uspio je zainteresirati gotovo cijeli razred.
Fran: Sigurno je da profesori svojim načinom rada i predavanja utječu na učenike, makar i podsvjesno. Međutim, kod mene je bilo malo drugačije. Oduvijek su me zanimali povijest, politika, filozofija i geografija pa su se moji interesi tijekom školovanja uglavnom zadržali isti.
- Fran Milek
Kako ste usklađivali školske obveze i slobodno vrijeme?
Fran: Do prvog razreda srednje škole trenirao sam nogomet, a nakon toga sam prestao. Uvijek sam sam organizirao svoje vrijeme. Kada bih imao više obveza, više bih učio, a kada ih nije bilo toliko, imao sam više slobodnog vremena. Nikada mi to nije predstavljalo problem i vjerujem da neće ni na fakultetu.
Antonia: Tijekom srednje škole nisam učila pretjerano mnogo pa sam imala dovoljno slobodnog vremena. Nisam bila odlikašica, ali sam uvijek imala dobre ocjene. Za maturu sam ipak ozbiljnije prionula učenju. Sama sam odlučila upisati pripreme jer sam smatrala da će mi koristiti. U slobodno vrijeme trenirala sam ples u Klubu „Dolce“ Pakrac-Lipik, a danas Srećko i ja rekreativno igramo tenis. Tek učimo, ali nam je jako zabavno.
Srećko: Oduvijek sam volio biti aktivan. Teško mi je samo sjediti i odmarati se, uvijek moram nešto raditi. Svirao sam klavir tijekom sve četiri godine srednje škole, deset godina trenirao „Ninjutsu“ kod profesora Marija Tušeka, a u drugom razredu počeo sam učiti svirati gitaru. Volim čitati, a najviše vremena posvetio sam programu „Škola ambasador Europskog parlamenta“ (EPAS). Sudjelovali smo preko njega u brojnim projektima, putovali na seminare, dva puta bili u Strasbourgu, a uskoro idemo i u Bruxelles. Ljeti sam radio na arheološkim istraživanjima Starog grada Pakraca s pakračkih arheologom Krešimirom Vacekom, što mi je posebno zanimljivo iskustvo.
Jesi li pronašao sada već poznatu pakračku vampiricu?
Srećko: Nisam, ali sam pronašao drvenu ogradu i danas topovsku kuglu.
- Antonia i Srećko u posjeti Europskom parlamentu u Strasbourgu preko programa EPAS
Imate li neku posebnu metodu učenja i koji bi savjet dali budućim maturantima?
Fran: Iskreno, nisam posebno učio ni za maturu ni za prijemni ispit. Tijekom srednje škole najvažnije mi je bilo pratiti nastavu i pažljivo slušati profesore. To uvelike smanjuje količinu gradiva koje kasnije moraš učiti kod kuće. Naravno da se i kod kuće mora učiti, ali sigurno puno manje nego kada na nastavi ne pratiš pa sve moraš nadoknađivati sam.
Antonia: Mislila sam da ću za maturu morati učiti puno ranije, čak sam planirala krenuti već u listopadu. Međutim, pokazalo se da se sve stigne ako se uči kontinuirano. Osim ako netko nema vrlo visoke ambicije, poput upisa medicine, za dva obvezna i jedan izborni predmet nije potrebno krenuti toliko rano. Ja sam počela učiti 22. svibnja, pred kraj nastavne godine, i nije mi bilo teško sve pripremiti. Preporučila bih i pripreme. Ja sam pohađala pripreme u „Trinomu“ u Zagrebu i stvarno su bile odlične. Istina, nisu jeftine, ali smatram da se isplate.
Srećko: Najveći savjet koji mogu dati budućim maturantima jest da tijekom sve četiri godine aktivno prate nastavu. Profesori će nam prije ili kasnije na satu objasniti sve što nam je potrebno za maturu. Naravno, ne možemo sve zapamtiti odmah, ali puno je lakše kada redovito pratiš nastavu. I ja sam pohađao pripreme u „Trinomu“ i mislim da nema nikakve sramote u tome. Nisam želio ništa prepustiti slučaju i pokazale su se kao odlična odluka. Predavali su profesori s velikim iskustvom, među najboljima u Hrvatskoj, i stvarno su nas kvalitetno pripremili za maturu i prijemni ispit.
Ne treba stvarati prevelik stres oko mature jer ona nije toliko strašna koliko se često predstavlja. Iskoristio bih priliku i roditeljima dati jedan savjet – nemojte djecu prisiljavati da imaju prosjek 5,0. Ako dijete samo želi učiti i postići takve rezultate, to je odlično, ali mislim da pretjerani pritisak ne donosi ništa dobro. Antonia, koja je išla sa mnom u razred, je najbolji primjer. Nikada nije bila odlikašica, a ostvarila je izvrstan rezultat na maturi. Nije bila pod stalnim pritiskom i mislim da je to puno zdraviji pristup.
Moji roditelji, primjerice, nisu pratili svaku moju ocjenu niti su stalno gledali e-Dnevnik. Vjerovali su mi i to mi je puno značilo. Budući maturanti ne trebaju se previše opterećivati jer matura brzo prođe i uz dobru organizaciju može se kvalitetno pripremiti. Za medicinu bih ipak preporučio da se s učenjem i pripremama krene nešto ranije. Ja sam ozbiljnije počeo učiti negdje u travnju.
Tko vam je tijekom školovanja bio najveća podrška i želite li nekome za kraj posebno zahvaliti?
Antonia: Moja najveća podrška bio je Srećko. Upravo me on posebno motivirao tijekom četvrtog razreda koji sam na kraju završila s odličnim uspjehom. Kada on uči, potakne i mene da učim više. Uvijek smo se nekako međusobno motivirali i gurali naprijed.
Fran: Meni su najveća podrška bili roditelji. Kad god mi je trebala pomoć ili savjet, uvijek su bili uz mene. Oni su me usmjerili prema tome da razvijem radne navike i odgovornost, a upravo zahvaljujući njima stekao sam naviku redovitog učenja i postizanja dobrih rezultata. Mislim da su oni jedan od glavnih razloga mojeg uspjeha tijekom srednje škole.
Srećko: I ja se slažem da su roditelji bili najveća podrška. Moji možda nisu bili detaljno upućeni u svaku ocjenu ili svaki ispit, ali su uvijek bili ponosni na mene, bez obzira na to o čemu se radilo. Najvrjednije što su mi dali bila je sloboda. Kad god sam želio negdje otići ili sudjelovati u nekoj aktivnosti, uvijek su mi to omogućili jer im je bilo važno da steknem što više iskustava. Zahvalio bih i Antoniji. Koliko ja nju potičem, toliko i ona potiče mene. Kad vidim da je ona u nečemu uspjela, to i mene motivira da budem još bolji. Iako smo potpuno različiti karakteri i zanimaju nas različita područja, upravo smo se zbog toga dobro komplementirali.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 511
Kroz igru, druženje i učenje mališani su 21. srpnja na kreativnoj radionici održanoj u "Dječjem odjelu Gradske knjižnice Pakrac" napravili prve korake u svijetu kemije. Radionica, koju je u sklopu programa "COOLturno ljeto" proveo "Tinker Labs Daruvar", djeci je na zanimljiv i pristupačan način približila osnovne kemijske reakcije.
Radionicu su vodili biologinja Kristina Gucek i njezin mladi asistent Damjan, koji su kroz niz praktičnih pokusa potaknuli dječju znatiželju i želju za istraživanjem.
Mali istraživači tijekom radionice izvodili su tri jednostavna kemijska pokusa koristeći svakodnevne sastojke poput limuna, sode bikarbone, octa i ulja. Miješanjem sastojaka nastali su „vulkani“, a za završni pokus djeca su izradila svoje prve lava lampe. Dodavanjem prehrambenih boja pokusi su postali još zanimljiviji, a ovakvi šareni rezultati su oduševili sve sudionike. Oduševljenje nije izostalo ni nakon završetka radionice jer su djeca su poželjela izvesti još pokusa te izrazila nadu da će se slična radionica ponovno održati.
Program je bio namijenjen djeci u dobi od pet do osam godina te je dio STEAM izvannastavnih aktivnosti koje potiču razvoj kreativnosti, inovativnosti, samostalnosti i logičkog razmišljanja.
Radionica je održana u organizaciji Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac, uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Grada Pakraca.
- PIŠE: Pakrački list
- 1031
- Ana Belac i kao voditeljica Podcast epizode OŠ braće Radića u razgovoru sa školskom knjižničarkom Anitom Pavlečić o Mjesecu hrvatske knjige
Učenice Tiana Antunović, Ana Belac i Katarina Ivana Pavičić filmske skupine "Episkop" Osnovne škole braće Radića Pakrac pod vodstvom nastavnice Nikoline Zanetti, ostvarile su zapažen uspjeh plasmanom svojih filmova „Habib“ i „Singularity“ na dvije najvažnije nacionalne manifestacije – 14. Državnu smotru hrvatskog školskog filma u Šibeniku i 64. Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva djece u Đurđevcu.
Filmovi pakračkih učenica uvršteni su među najbolja ostvarenja mladih autora u Hrvatskoj. U jakoj konkurenciji na Državnu smotru hrvatskog školskog filma plasiralo se tek 35 filmova osnovnih škola, dok je za 64. Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva djece odabrano 76 radova među ukupno 377 prijavljenih.
Autorice su svoje kreativne vještine razvijale kroz različite školske projekte i medijske sadržaje. Sudjelovanjem u filmskoj skupini usmjerile su interes i prema scenariju, snimanju i montaži, a njihovi najnoviji radovi potvrđuju uspješan razvoj mladih filmskih autorica.
Dokumentarni film „Singularity“ prati organizaciju i izvedbu tribute koncerta „Nirvana Replugged“, koji su osmislili članovi školskog benda „Singularity“, sastavljenog od učenika osnovne škole i nižih razreda srednje škole. Kroz pripreme i završni nastup film ističe njihovu predanost, odgovornost i glazbeni talent te pokazuje potencijal mladih glazbenika.
Drugi film, „Habib“, donosi priču o dječaku koji dolazi u novu školsku sredinu dok ga učenici doživljavaju kao stranca, učiteljima je novi učenik, a pojedinima prije svega izbjeglica. Kroz simbolične kadrove postupno se otkriva njegova priča, dok činjenica da se tijekom cijelog filma nikada ne pojavljuje u potpunosti naglašava poruku da ga drugi promatraju kroz predrasude i dijelove njegova identiteta, a ne kao osobu.
- Foto: OŠ braće Radića Pakrac
Iz Osnovne škole braće Radića Pakrac ne kriju zadovoljstvo uspjehom svojih učenica te ističu kako je riječ o vrijednom priznanju njihovu radu i kreativnosti.
„Čestitamo našim učenicama na ovom vrijednom postignuću i želimo im mnogo uspjeha na završnim događanjima. Njihov trud, kreativnost i predanost zaslužuju sve pohvale“, poručili su iz škole.
- PIŠE: Mario Barać
- 2711
Završen je ljetni rok državne mature za ovu školsku godinu 2025./2026., a prema podacima Srednje škole Pakrac, ostvareni rezultati potvrđuju kontinuitet kvalitetnog rada učenika i nastavnika pakračke srednjoškolske ustanove. Rezultati su u prosjeku na razini prošlogodišnjih, uz vidljiv napredak u pojedinim predmetima i nekoliko iznimnih pojedinačnih uspjeha na državnoj razini.
Prije svega to se odnosi na Frana Mileka, Srećka Popovića i Antoniu Pleša koji su zahvaljujući ostvarenim rezultatima svrstani među jedan posto najuspješnijih pristupnika državne mature u Hrvatskoj na navedenim ispitima, što predstavlja izniman uspjeh.
Fran Milek zauzeo je 35. mjesto na ispitu iz hrvatskog jezika i 149. mjesto na ispitu iz engleskog jezika na višoj razini. Srećko Popović ostvario je 38. mjesto na ispitu iz biologije te 86. mjesto na ispitu iz hrvatskog jezika. Antonia Pleša ostvarila je 166. mjesto na ispitu iz matematike na osnovnoj razini, kao i odlično 72. mjesto na ispitu iz psihologije.
U završnim razredima četverogodišnjih programa, a to su opća gimnazija, građevinski tehničar i fizioterapeutski tehničara te petogodišnjeg programa medicinska sestra/medicinski tehničar opće njege, ove su školske godine bila ukupno 92 učenika. Polaganje ispita državne mature u prvom roku prijavilo je 86 učenika, a uvjete za pristupanje ispitima ispunilo je njih 85, što je u postotku jednako prošlogodišnjem odazivu. Državnoj maturi pristupilo je 15 učenika opće gimnazije i 70 učenika strukovnih programa.
Svi su učenici polagali ispit iz hrvatskog jezika. Matematiku na višoj razini odabralo je 12 učenika, a na osnovnoj razini 73 učenika. Engleski jezik na višoj razini polagalo je 29 učenika, dok ih je 53 pristupilo osnovnoj razini. Njemački jezik na osnovnoj razini pisala su četiri učenika. U odnosu na prošlu godinu posebno je zanimljivo da se čak dvostruko više učenika odlučilo za engleski jezik na višoj razini, dok je broj učenika koji su odabrali višu razinu matematike ostao gotovo nepromijenjen.
U izbornom dijelu državne mature najviše učenika, njih 34 polagalo je biologiju, zatim fiziku 13, kemiju 9, psihologiju 5, informatiku 2 dok je jedna učenica polagala povijest.
Prosječne ocjene u obveznom dijelu državne mature vrlo su slične prošlogodišnjima. Posebno raduju bolji rezultati iz hrvatskog jezika i matematike na višoj razini, dok su učenici ponovno ostvarili vrlo dobre rezultate iz engleskog jezika na višoj razini. Nešto slabiji uspjeh zabilježen je na ispitu iz engleskog jezika na osnovnoj razini. U izbornom dijelu mature vidljiv je napredak iz biologije i psihologije, dok su rezultati iz fizike, kemije i informatike ostali na razini prošlogodišnjih.
Rezultati državne mature prate i uspješni upisi na visoka učilišta. Učenici strukovnih programa i ove su godine najčešće birali studije sestrinstva i fizioterapije, dok su gimnazijalci upisivali različite sveučilišne studije. Iz Srednje škole Pakrac ističu da posebno veseli što su ove godine njihova dva učenika ostvarila upis na studij medicine.
Uz to, učenici su još upisali i studije edukacijske rehabilitacije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, medicinsko-laboratorijske dijagnostike, graditeljstva, primaljstva, anglistike i pedagogije, psihologije, kineziologije, socijalnog rada, biologije, strojarstva, elektrotehnike i informacijskih tehnologija i računarstva. Nakon prvog ispitnog roka ostvarili su upise na tridesetak različitih studijskih programa, što potvrđuje raznolikost njihovih interesa i kvalitetnu pripremljenost za nastavak obrazovanja, doznali smo od Mateja Nježića, ispitnog koordinatora.
Prijave ispita državne mature za jesenski rok traje od 18. do 29. srpnja 2026., a konačni rezultati bit će objavljeni 16. rujna 2026.
- PIŠE: Pakrački list
- 1163
Gradu Pakracu odobrena su dva nova projekta kroz dva javna poziva Ministarstva demografije i useljeništva u sklopu kojih je odobreno ukupno 182 ugovora za projekte izgradnje i opremanja dječjih vrtića te dječjih igrališta.
Prošlog tjedna je u Slavonskom Brodu održana dodjele ugovora za 112 gradova i općina s područja Brodsko-posavske županije, Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske županije, Virovitičko-podravske županije i Vukovarsko-srijemske županije, a ukupna vrijednost bespovratnih sredstava za projekte usmjerene na poboljšanje materijalnih uvjeta u predškolskom odgoju iznosi više od 5,5 milijuna eura. Čelnicima općina i gradova ugovore je uručio Mladen Barać, državni tajnik Ministarstva demografije i useljeništva.
Pakracu su dodijeljena sredstva za opremanje dječjeg vrtića „Maslačak“ u iznosu od 24.234,60 eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 30.293,25 eura. Kroz ovaj projekt u matičnom objektu vrtića Maslačak zamijenit će se postojeća igrala i postaviti nova, čime će osigurati kvalitetnije provođenje djece prilikom boravka i igre u dvorištu vrtića. Za projekt opremanja i uređenja igrališta na Kalvariji dodijeljena su sredstva u iznosu od 19.183,20 eura, a ukupna vrijednost projekta iznosi 23.979,00 eura. Uređenje igrališta obuhvaća modernizaciju postojećeg prostora kroz ugradnju novih dječjih igrala i pripadajućih podloga.
Oba projekta pripremala je Lokalna razvojna agencija Grada Pakraca ''PAK-RA'', a njihova provedba doprinijet će povećanju kvalitete sadržaja namijenjenog našim najmlađim sugrađanima.
- PIŠE: Mario Barać
- 853
U četvrtak 25. lipnja, u predvorju Srednje škole Pakrac svečano je ispraćeno 106 maturanata generacije 2025./2026. kojima su tom prigodom uručene svjedodžbe.
Posebno je pohvaljeno i nagrađeno 12 maturanata koji su sve godine svojeg srednjoškolskog obrazovanja završili s odličnim uspjehom i uzornim vladanjem. Pohvaljeni su Mislav Balešić, Tin Jurjević, Fran Milek, Srećko Popović i Andrea Somer (opća gimnazija), Iva Cerovec i Katarina Petrušić (medicinski tehničari opće njege), Lea Rusan, Petra Poplašen i Aurora Petrusek (fizioterapeutski tehničari) te David Kezić i Valentino Lovrić (monteri suhe gradnje).
Iznimno je dirljiv trenutak bio kada su maturanti zdravstvenih usmjerenja izricali svečanu prisegu – simbol svoje zrelosti, odanosti i odgovornosti prema stečenom znanju, zdravlju svojih budućih pacijenata i ljudskom dostojanstvu općenito, objavljeno je na stranicama Srednje škole Pakrac.
