Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 22 Ožujak 2016; 1538

Pet učenika 6. i 7. razreda pakračke osnovne škole jučer je sudjelovalo u Eratostenovom eksperimentu koji se provodi u školama cijelog svijeta i dio je Inspiring Science Education (ISE) projekta. Zajedno sa svojim nastavnicima Markom Svjetličićem i Martinom Vacka učenici su na vrlo jednostavan način u Muzeju grada Pakraca pomoću znanja matematike i geografije izračunali opseg zemaljske kugle.

Iako se Eratostenov eksperiment izvodi pomoću jednostavna štapa i sunčeve sjene naše male znanstvenike jučer nije poslužilo sunčano vrijeme, no pomoću matematičkih formula uspjeli su doći do konačnog rezultata.

Ovaj eksperiment prvi put je izveo sam Erastoten već u trećem stoljeću nove ere te uočio kako sjena koju baca štap obasjan Sunčevim zrakama nije uvijek jednake duljine, pa je zaključio da Sunčeve zrake ne padaju na Zemlju svaki dan pod istim kutom. Tu činjenicu je iskoristio kako bi pomoću jednostavnog matematičkog računa iz poznate duljine sjene štapa izračunao opseg Zemlje.

Pakrački učenici su nakon dobivenih izračuna svoje podatke izmijenili sa prijateljskom školom iz Mađarske, blizu grada Gyora koja je također sudjelovala u projektu, te iz svojih i njihovih podataka o kutu upada zraka i poznatoj udaljenosti između škola pomoću formule su izračunali opseg Zemlje.

"Cilj ovog projekta je uvođenje istraživačkog načina učenja u nastavnom procesu, a željeli smo ovom radionicom ponuditi i drugačiji sadržaj tijekom proljetnih praznika", rekao nam je Marko Svjetličić, nastavnik fizike u pakračkoj osnovnoj školi.

: PIŠE: Pakrački List; 17 Ožujak 2016; 1939

"Ova izložba je posebna jer smo temom željeli prikazati dijelove grada koji više ne postoje, ili koji postoje, no nisu svima vidljivi. Na fotografijama su razni motivi grada pokraj kojih svakodnevno prolazimo, a na ovaj način su ostali dokumentirani", rekla je večeras Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, na otvorenju izložbe fotografija naziva "(Ne)vidljivi Pakrac" organiziranoj u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac i Gradom Pakracom povodom obilježavanja 760. obljetnice Grada.

Na javni poziv koji je raspisan u veljači javilo se 18 autora svih generacija koji su svojim fotografijama svatko na svoj način ovjekovječili najpoznatije pakračke građevine, mjesta i ulice. Tako su svoje radove izložili Matija Kulhavi, Oto Kraml, Danela Vujanić, Antun Ciglenečki, Krešimir Novinc, Goran Tomaši, Ivan Černi, Josip Buljan, obitelj Grčević, Sara Marin, Drijenka Rebrina Kosić, Luka Kosić, Robert Lulić, Sonja Lapaš, Dionizije Šebetovsky, Jelena Ugrica, Sheldon Miles te Anna Di Zepp koja je jedina napravila maketu nekadašnje kuće Grgurić, a posjetitelji su mogli vidjeti i neke od najljepših panorama Pakraca.

Izložbu je otvorila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako se sve više primjećuje koliko naši građani fotografiraju grad stoga se izrodila ideja da se takve fotografije okupe na jednom mjestu. "Ovo je dokaz koliko svi vi koji ste nam pokazali svoj rad živite sa svojim gradom, koliko ga volite i koliko ste uz njega vezani. Hvala vam na tome i nadam se da će ovakva izložba postati tradicionalna u obilježavanju Dana našeg Pakraca", rekla je gradonačelnica Blažević.

Kao zahvalu za ustupljene fotografije, gradonačelnica Blažević svim autorima je uručila slavonski banovac, simbol Grada Pakraca, a građani izložbu fotografija mogu pogledati do 13. travnja u pakračkom muzeju.

: PIŠE: Pakrački List; 16 Ožujak 2016; 1369

Oko 90 učenika osmih razreda pakračke osnovne škole osnovne škole prisustvovalo je danas "Satu istine", projektu koji se već petu godinu za redom provodi u školama Požeško - slavonske županije, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata naše županije, a u kojemu se tijekom jednoga školskog sata učenicima govori o događajima tijekom Domovinskog rata.

O zbivanjima je govorio umirovljeni bojnik HV-a Mario Kalan, autor i provoditelj projekta, koji je kroz sat vremena snimki iz Domovinskog rata na zapadnom slavonskom bojište zorno prikazao ratne prilike tadašnjeg vremena na području Požeško-slavonske županije, a posebno se osvrnuo na najvažnija događanja i akcije koje su se provodile na našem području Pakraca i Lipika ističući važnost ova naša dva grada u obrani suvereniteta Hrvatske. Uz osnovne podatke koje je predavač iznio, djeca su pogledala izložbu fotografija te kratak dokumentarni film koji vjerno prikazuje tadašnje stanje i prilike koje su vladale.

"Važno je da znate što se sve događalo u našem kraju kako se to više nikad ne bi ponovilo. Vjerujem da su vam roditelji već o Domovinskom ratu puno toga ispričali, no na ovakvim predavanjima možete saznati sve iz prve ruke ljudi koji su sudjelovali u obrani Hrvatske", poručila je osmašima gradonačelnica Anamarija Blažević.

"Ciljana populacija su osmi razredi zbog toga što po školskom planu uče o Domovinskom ratu, a ovim projektom smo se samo nadovezali na postojeće školsko gradivo. Iako "Sat istine" zaista traje jedan školski sat ovo je svakako dobar način upoznavanja generacije koja je rođena 1995. godine odnosno nakon oslobađajuće vojno-redarstvene akcije "Bljesak" i koja zasigurno nisu dovoljno upoznata s ratnim križem naše Županije. Nakon svakog predavanja učenici ispunjavaju evaluacijske listiće i mogu ponosno reći da su povratne reakcije vrlo pozitivne", rekao nam je bojnik Mario Kalan.

: PIŠE: Pakrački List; 15 Ožujak 2016; 1405

Digitalizacija građe zavičajne povijesti Pakraca zajednički je projekt Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac gdje su večeras i multimedijski prezentirane najznačajnije kulturne vrijednosti zavičajne baštine našega kraja u sklopu obilježavanja 760. godišnjice grada te Dana Grada Pakraca.

Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan 10.000 kuna financiran je sredstvima Ministarstva kulture, a koji su utrošeni za kreiranje zasebne web stranice koja se konstantno puni sadržajima, a sav programerski i informatički dio odradio je pakrački studio Fotoimago. Na web stranici www.digi-pakrac.com građani mogu pronaći arhivu i stara godišta "Pakračkog vjesnika", dijela vrijedne zavičajne zbirke pakračke gradske knjižnice. Kako je rekla Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice, ova zbirka lokalnog lista izuzetno je važan dokument jednog vremena koji je pokrivao tadašnja najvažnija zbivanja iz političkog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života Pakraca i okolice, a koji je građanima danas lako dostupan i besplatan materijal za proučavanje i istraživanje lokalne povijesti.

Digitalizacijom je obuhvaćena i značajna arhivska građa Muzeja grada Pakraca poput zbirke razglednica, arhive fotografija Ive Gebera, originalnih nacrta pakračkih graditelja Stjepana Golubića te izdani zbornici Povijesnog društva Pakrac - Lipik.

"Na ovaj način zaštitili smo vrijednu građu od njezinog daljnjeg oštećivanja, a istovremeno povećali dostupnost svima koji se bave proučavanjem zavičajne povijesti, a posebno školskoj populaciji koja će ovaj način možda drugačije doživjeti grad u kojem žive. Smatramo da i na ovaj način možemo utjecati na jačanje svijesti o značaju i važnosti zavičajne povijesti i baštine koju treba prvo prepoznati pa onda i čuvati", rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca.

Tom prilikom predstavljeno je i šest modula udžbenika zavičajne povijesti koje je izradio i prezentirao Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac – Lipik, a koji obrađuju zavičajnu povijest počevši od prapovijesnog doba i Rimljana u pakračkom kraju za učenike 5. razreda, za šeste razrede predviđena je tematika našeg kraja u srednjom vijeku te pakrački kraj za vrijeme i nakon oslobađanja Turaka. O Pakracu u 18. i 19. stoljeću učili bi sedmi razredi dok bi osmi razred mogli obrađivati tematiku Domovinskog rata na našem području. Kako je naglasio Benković, udžbenici će biti otiskani do početka iduće školske godine i biti ponuđeni kao nastavni materijal pakračkim nastavnicima povijesti koji će moći uvrstiti u svoj program rada, bit će i dostupni u digitaliziranom obliku na web stranici. Osim udžbenika, članovi društva izradili su i kratke brošure o povijesti Pakraca, Lipika i Poljane koji se mogu koristiti i u turističke svrhe.

Zadovoljstvo i zahvalnost što su lokalni povjesničari u suradnji s pakračkim kulturnim institucijama trajno zabilježili vrijednu pakračku povijest iskazali su Davor Huška, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, te gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši kako je ovaj projekt izuzetno važan za buduće generacije koje dolaze.

Kako su nam naglasile ravnateljice pakračkih kulturnih ustanova, digitalizacija zavičajne povijesti nije gotova, stranica će se konstantno puniti novim sadržajima, a sam projekt ravnateljica Monika Lucić Fider će predstaviti i na stručnom skupu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema koji će biti održan u Osijeku.

: PIŠE: Pakrački List; 14 Ožujak 2016; 1395

"Jučer sam bio na utrci i umoran samo k`o pas," riječi su kojima je Marijan Delišimunović, pakrački maratonac započeo predavanje učenicima osmih razreda Osnovne škole braće Radić o ovoj trkačkoj disciplini koja posljednjih godina sve više maha uzima i kod nas. Nerijetko se može pročitati vijest o istrčanim dionicama i rušenju rekorda naših sugrađana. Naravno, ne mislimo ovdje na svjetske, europske, ne mislimo niti na nacionalne, ali neke svoje male, osobne – e, to da.

"Kad si maratonac postavi osobni cilj i ispuni ga, on je pobijedio. Ne možeš doista pobijediti u maratonskoj trci, to je odavno rezervirano za Afrikance, ali pobijediti sebe – to je pobjeda nas rekreativaca“, otprilike je sukus svega rečenog detaljno popraćenog pričama vezanim uz maraton. Od svojih početaka do današnjih ludih rekorda, od poređenja vremenskih rezultata rekreativaca i profesionalaca, sve do strastvenog opisivanja opreme jednog maratonca, prilagođene pojedinim vremenskim uvjetima.

Doista, ukoliko nekoga interesira maraton, danas je imao priliku iz prve ruke doznati poprilično toga i to od čovjeka kojemu je prolijevanje znoja kroz metre i kilometre postao hobi bez koje više ne može zamisliti svakodnevicu…

: PIŠE: Suzana Bartolić; 16 Rujan 2026; 1738

Učenici Osnovne škole braće Radića su imali priliku 15. rujna na školskom dvorištu sudjelovati u zanimljivim radionicama STEM mobilnog laboratorija te kroz igru i praktične zadatke upoznati svijet umjetne inteligencije, algoritama i kibernetičke sigurnosti.

Kako objašnjava edukatorica Udruge Bioteka Katarina Horvat, radionice su osmišljene tako da učenici ne budu samo promatrači, već aktivni sudionici. Na početku radionice učenici razgovaraju o tome što zapravo znači kratica STEM, nakon čega se dijele u manje skupine. Grupe se izmjenjuju na različitim aktivnostima i igrama koje su posebno osmišljene prema temama radionica. Ovoga puta učenici su se bavili aktualnim temama iz digitalnog svijeta – umjetnom inteligencijom, kibernetičkom higijenom i algoritmima.

UČI SE KROZ ZABAVU

Cilj radionica je učenicima približiti digitalne tehnologije na zanimljiv i njima razumljiv način. Umjesto klasičnog predavanja, učenici dobivaju zadatke koje moraju sami riješiti, pritom razvijajući logičko razmišljanje, kreativnost i sposobnost rješavanja problema.

„U ovaj projekt uključeno je 30 škola, dosad smo obišli 19, a riječ je o školama s područja posebne državne skrbi. U svakoj školi sudjeluje čak i više od 200 učenika i 12 učitelja koji prolaze kroz tri radionice“, istaknula je Katarina Horvat.

Radionice donose različite izazove, od rješavanja problema i upoznavanja osnova digitalnog svijeta do učenja o sigurnosti na internetu i algoritmima, a učenici su, prema iskustvima dosadašnjih radionica, posebno dobro reagirali na zadatke u kojima upravo oni moraju pronaći rješenje.

„Učenicima se posebno sviđaju ovakve igre. U jednoj od njih mali autići kreću se po mapi, a učenici moraju uz prepreke pronaći put do određene lokacije. Sve je zapravo zabavno jer misle da voze autiće po mapi, a zapravo trebaju razmišljati kako doći do određene lokacije i sami zaključiti kako najbrže spasiti ljude uz zadane prepreke i nepogode“, objasnila je Horvat.

DRUGAČIJA VRSTA STEM-A

Mobilni laboratorij putuje diljem Hrvatske, posjećuje škole te učenicima omogućuje da kroz praktičan rad, pokuse i zanimljive zadatke istražuju suvremeni STEM svijet. Program je namijenjen učenicima od 4. do 8. razreda. Tijekom jednog školskog dana u njemu može sudjelovati oko 200 učenika, a u pojedinom školskom satu sudjeluje između 30 i 40 učenika.

Dolazak mobilnog laboratorija dio je programa Kids4Tech, globalnog edukativnog programa razvoja STEM karijera koji je pokrenuo "Mastercard" u partnerstvu s hrvatskom "Udrugom Bioteka", udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti.

Program je od 2014. godine proveden u 67 zemalja i u njega je uključeno više od 12 milijuna djece, a sada je aktivan i u Hrvatskoj gdje se četvrtu godinu provodi u suradnji s poznatim Biotekinim putujućim STEM mobilnim laboratorijem.