Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 17 Ožujak 2016; 1963

"Ova izložba je posebna jer smo temom željeli prikazati dijelove grada koji više ne postoje, ili koji postoje, no nisu svima vidljivi. Na fotografijama su razni motivi grada pokraj kojih svakodnevno prolazimo, a na ovaj način su ostali dokumentirani", rekla je večeras Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, na otvorenju izložbe fotografija naziva "(Ne)vidljivi Pakrac" organiziranoj u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac i Gradom Pakracom povodom obilježavanja 760. obljetnice Grada.

Na javni poziv koji je raspisan u veljači javilo se 18 autora svih generacija koji su svojim fotografijama svatko na svoj način ovjekovječili najpoznatije pakračke građevine, mjesta i ulice. Tako su svoje radove izložili Matija Kulhavi, Oto Kraml, Danela Vujanić, Antun Ciglenečki, Krešimir Novinc, Goran Tomaši, Ivan Černi, Josip Buljan, obitelj Grčević, Sara Marin, Drijenka Rebrina Kosić, Luka Kosić, Robert Lulić, Sonja Lapaš, Dionizije Šebetovsky, Jelena Ugrica, Sheldon Miles te Anna Di Zepp koja je jedina napravila maketu nekadašnje kuće Grgurić, a posjetitelji su mogli vidjeti i neke od najljepših panorama Pakraca.

Izložbu je otvorila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako se sve više primjećuje koliko naši građani fotografiraju grad stoga se izrodila ideja da se takve fotografije okupe na jednom mjestu. "Ovo je dokaz koliko svi vi koji ste nam pokazali svoj rad živite sa svojim gradom, koliko ga volite i koliko ste uz njega vezani. Hvala vam na tome i nadam se da će ovakva izložba postati tradicionalna u obilježavanju Dana našeg Pakraca", rekla je gradonačelnica Blažević.

Kao zahvalu za ustupljene fotografije, gradonačelnica Blažević svim autorima je uručila slavonski banovac, simbol Grada Pakraca, a građani izložbu fotografija mogu pogledati do 13. travnja u pakračkom muzeju.

: PIŠE: Pakrački List; 16 Ožujak 2016; 1391

Oko 90 učenika osmih razreda pakračke osnovne škole osnovne škole prisustvovalo je danas "Satu istine", projektu koji se već petu godinu za redom provodi u školama Požeško - slavonske županije, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata naše županije, a u kojemu se tijekom jednoga školskog sata učenicima govori o događajima tijekom Domovinskog rata.

O zbivanjima je govorio umirovljeni bojnik HV-a Mario Kalan, autor i provoditelj projekta, koji je kroz sat vremena snimki iz Domovinskog rata na zapadnom slavonskom bojište zorno prikazao ratne prilike tadašnjeg vremena na području Požeško-slavonske županije, a posebno se osvrnuo na najvažnija događanja i akcije koje su se provodile na našem području Pakraca i Lipika ističući važnost ova naša dva grada u obrani suvereniteta Hrvatske. Uz osnovne podatke koje je predavač iznio, djeca su pogledala izložbu fotografija te kratak dokumentarni film koji vjerno prikazuje tadašnje stanje i prilike koje su vladale.

"Važno je da znate što se sve događalo u našem kraju kako se to više nikad ne bi ponovilo. Vjerujem da su vam roditelji već o Domovinskom ratu puno toga ispričali, no na ovakvim predavanjima možete saznati sve iz prve ruke ljudi koji su sudjelovali u obrani Hrvatske", poručila je osmašima gradonačelnica Anamarija Blažević.

"Ciljana populacija su osmi razredi zbog toga što po školskom planu uče o Domovinskom ratu, a ovim projektom smo se samo nadovezali na postojeće školsko gradivo. Iako "Sat istine" zaista traje jedan školski sat ovo je svakako dobar način upoznavanja generacije koja je rođena 1995. godine odnosno nakon oslobađajuće vojno-redarstvene akcije "Bljesak" i koja zasigurno nisu dovoljno upoznata s ratnim križem naše Županije. Nakon svakog predavanja učenici ispunjavaju evaluacijske listiće i mogu ponosno reći da su povratne reakcije vrlo pozitivne", rekao nam je bojnik Mario Kalan.

: PIŠE: Pakrački List; 15 Ožujak 2016; 1431

Digitalizacija građe zavičajne povijesti Pakraca zajednički je projekt Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac gdje su večeras i multimedijski prezentirane najznačajnije kulturne vrijednosti zavičajne baštine našega kraja u sklopu obilježavanja 760. godišnjice grada te Dana Grada Pakraca.

Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan 10.000 kuna financiran je sredstvima Ministarstva kulture, a koji su utrošeni za kreiranje zasebne web stranice koja se konstantno puni sadržajima, a sav programerski i informatički dio odradio je pakrački studio Fotoimago. Na web stranici www.digi-pakrac.com građani mogu pronaći arhivu i stara godišta "Pakračkog vjesnika", dijela vrijedne zavičajne zbirke pakračke gradske knjižnice. Kako je rekla Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice, ova zbirka lokalnog lista izuzetno je važan dokument jednog vremena koji je pokrivao tadašnja najvažnija zbivanja iz političkog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života Pakraca i okolice, a koji je građanima danas lako dostupan i besplatan materijal za proučavanje i istraživanje lokalne povijesti.

Digitalizacijom je obuhvaćena i značajna arhivska građa Muzeja grada Pakraca poput zbirke razglednica, arhive fotografija Ive Gebera, originalnih nacrta pakračkih graditelja Stjepana Golubića te izdani zbornici Povijesnog društva Pakrac - Lipik.

"Na ovaj način zaštitili smo vrijednu građu od njezinog daljnjeg oštećivanja, a istovremeno povećali dostupnost svima koji se bave proučavanjem zavičajne povijesti, a posebno školskoj populaciji koja će ovaj način možda drugačije doživjeti grad u kojem žive. Smatramo da i na ovaj način možemo utjecati na jačanje svijesti o značaju i važnosti zavičajne povijesti i baštine koju treba prvo prepoznati pa onda i čuvati", rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca.

Tom prilikom predstavljeno je i šest modula udžbenika zavičajne povijesti koje je izradio i prezentirao Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac – Lipik, a koji obrađuju zavičajnu povijest počevši od prapovijesnog doba i Rimljana u pakračkom kraju za učenike 5. razreda, za šeste razrede predviđena je tematika našeg kraja u srednjom vijeku te pakrački kraj za vrijeme i nakon oslobađanja Turaka. O Pakracu u 18. i 19. stoljeću učili bi sedmi razredi dok bi osmi razred mogli obrađivati tematiku Domovinskog rata na našem području. Kako je naglasio Benković, udžbenici će biti otiskani do početka iduće školske godine i biti ponuđeni kao nastavni materijal pakračkim nastavnicima povijesti koji će moći uvrstiti u svoj program rada, bit će i dostupni u digitaliziranom obliku na web stranici. Osim udžbenika, članovi društva izradili su i kratke brošure o povijesti Pakraca, Lipika i Poljane koji se mogu koristiti i u turističke svrhe.

Zadovoljstvo i zahvalnost što su lokalni povjesničari u suradnji s pakračkim kulturnim institucijama trajno zabilježili vrijednu pakračku povijest iskazali su Davor Huška, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, te gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši kako je ovaj projekt izuzetno važan za buduće generacije koje dolaze.

Kako su nam naglasile ravnateljice pakračkih kulturnih ustanova, digitalizacija zavičajne povijesti nije gotova, stranica će se konstantno puniti novim sadržajima, a sam projekt ravnateljica Monika Lucić Fider će predstaviti i na stručnom skupu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema koji će biti održan u Osijeku.

: PIŠE: Pakrački List; 14 Ožujak 2016; 1419

"Jučer sam bio na utrci i umoran samo k`o pas," riječi su kojima je Marijan Delišimunović, pakrački maratonac započeo predavanje učenicima osmih razreda Osnovne škole braće Radić o ovoj trkačkoj disciplini koja posljednjih godina sve više maha uzima i kod nas. Nerijetko se može pročitati vijest o istrčanim dionicama i rušenju rekorda naših sugrađana. Naravno, ne mislimo ovdje na svjetske, europske, ne mislimo niti na nacionalne, ali neke svoje male, osobne – e, to da.

"Kad si maratonac postavi osobni cilj i ispuni ga, on je pobijedio. Ne možeš doista pobijediti u maratonskoj trci, to je odavno rezervirano za Afrikance, ali pobijediti sebe – to je pobjeda nas rekreativaca“, otprilike je sukus svega rečenog detaljno popraćenog pričama vezanim uz maraton. Od svojih početaka do današnjih ludih rekorda, od poređenja vremenskih rezultata rekreativaca i profesionalaca, sve do strastvenog opisivanja opreme jednog maratonca, prilagođene pojedinim vremenskim uvjetima.

Doista, ukoliko nekoga interesira maraton, danas je imao priliku iz prve ruke doznati poprilično toga i to od čovjeka kojemu je prolijevanje znoja kroz metre i kilometre postao hobi bez koje više ne može zamisliti svakodnevicu…

: PIŠE: Pakrački list; 15 Listopad 2026; 802

Pedesetak učenika od četvrtog do osmog razreda Osnovne škole braće Radića Pakrac posjetilo je 9. listopada socijalnu zadrugu „Humana Nova“ u Čakovcu, gdje su upoznali put tekstila od odbačene odjeće do novih proizvoda. Terenska nastava dio je nacionalne kampanje „Zeleni ormar“, kojom se djecu i mlade želi osvijestiti o posljedicama brze mode, tekstilnom otpadu i važnosti odgovornije kupnje odjeće.

Cilj posjeta bio je učenicima na konkretnom primjeru pokazati kako mogu smanjiti količinu tekstilnog otpada i produljiti vijek odjeće. Prema podacima kampanje, za proizvodnju jedne pamučne majice potroši se oko 2.700 litara vode, dok se odjevni predmet u prosjeku odjene svega šest puta prije odbacivanja.

Učenici su u „Humani Novi“ pratili proces prikupljanja i sortiranja tekstila te vidjeli kako se kvalitetnija odjeća prodaje u trgovini rabljene odjeće, a dio tekstila prerađuje u torbe, modne dodatke i industrijske krpe. Upoznali su i socijalnu dimenziju rada zadruge, koja zapošljava osobe s invaliditetom i pripadnike marginaliziranih skupina.

Poseban dojam na učenike ostavila je priča i predavanje zaposlenika Dine Višnjića, koji ima cerebralnu paralizu. Govorio im je o tome koliko mu posao znači i kako mu je pružio novi smisao, potaknuvši ih da prihvate vlastite nesavršenosti i slijede svoje snove.

: Foto: Dino Višnjić i Martina Komerički

Psihologinja OŠ braće Radića Pakrac Nataša Major istaknula je kako se projekt „Tekstilni otpad“ ove školske godine provodi sa svim učenicima. „Na izlet smo išli ciljano da dobijemo ideje što se sve radi s tekstilnim otpadom. Posjet zadruzi „Humana Nova“ ispunio je naša očekivanja, a posebno nas je oduševila toplina i srdačnost svih zaposlenih. Vratili smo se motivirani za osmišljavanje ideja kako iskoristiti tekstilni otpad koji smo prikupili u školi“, izjavila je Major.

Predsjednik udruge „Pozitivne promjene“ i voditelj projekta Dražen Brašnić naglasio je kako je važno da mladi razviju odgovorne navike u kupnji odjeće, razmjenjuju odjeću i razmisle prije svake kupnje. Sličnu poruku uputila je i Tihana Pavić, predsjednica američke udruge „MaNaBu Movement“, partnera projekta, istaknuvši da je cilj mladima omogućiti da vlastitim iskustvom upoznaju mogućnosti ponovne uporabe tekstila.

Martina Komerički, voditeljica edukativnih aktivnosti i vlasnica "Mandala Media", dodala je kako se najveće promjene mogu postići promjenom vlastitih navika i sprječavanjem nastanka otpada već na samom početku. „Godinama sam održavala edukacije o gospodarenju otpadom i shvatila da najbržu promjenu kao građani možemo postići kroz vlastite životne navike, odnosno sprječavanjem nastanka otpada već na samom početku. Zato smo se odlučili prvo obratiti djeci i mladima. Oni već vrlo rano sami odlučuju o kupnji odjeće i mogu od početka razmišljati i djelovati drugačije nego, nažalost, većina nas starijih. Primjeri oko mene pokazuju da su današnja djeca osviještenija nego što mislimo. Sve češće posežu za second hand stranicama i trgovinama, što je za svaku pohvalu“, rekla je Komerički.

Nakon posjeta „Humani Novi“ učenici su obišli i Centar za posjetitelje „Ekomuzej Međimurje malo“ u Čakovcu, gdje su uz pomoć virtualne stvarnosti upoznali prirodnu i kulturnu baštinu Međimurja.

Kampanju „Zeleni ormar“ provodi udruga „Pozitivne promjene“ s partnerima „MaNaBu Movement“ i „Mandala Media“, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Pakrac odabran je kao pilot-grad kampanje, koja potiče građane da odjeću kupuju manje, nose dulje, poklanjaju ili razmjenjuju, a tek potom odlažu u spremnike za tekstil.

U sklopu kampanje u Pakracu se provode edukativne aktivnosti za učenike, mini buvljak za osmaše i prikupljanje tekstila za građane. Čistu i suhu odjeću, obuću i kućanski tekstil moguće je predati u „Komunalcu“ u Ulici Križnog puta 18, Reciklažnom dvorištu Pakrac u Kusonjama i Reciklažnom dvorištu Lipik. Prikupljeni tekstil odvozi se u „Humanu Novu“, a na kraju kampanje bit će objavljena ukupna količina prikupljenog tekstila.

U Europskoj uniji godišnje nastane 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada, a od 1. siječnja 2025. države članice obvezne su odvojeno prikupljati tekstil, što problem s europske razine spušta na svaku općinu i svako kućanstvo. Većina građana te brojke ne zna, a upravo zato kampanja "Zeleni ormar" kreće od najmlađih kupaca: osmaši već sami biraju i kupuju odjeću, a navike koje sada stvore nosit će cijeli život.

proizvodnja-za-naruitelje-majica-hoodica-i-ostalog

Izvor: Martina Komerički, vlasnica Mandala media

: PIŠE: Pakrački list; 07 Listopad 2026; 812

Gradska knjižnica Pakrac u četvrtak, 8. listopada, ugostit će u prostoru Knjižnice Srednje škole Pakrac hrvatsku književnicu Moniku Herceg, koja će sa srednjoškolcima sudjelovati u književnom susretu i snimanju nove epizode podcasta „Mali književni podcast razgovori“.

Književni susret počinje u 12,30 sati, snimanje podcasta predviđeno u 15 sati, a program se provodi u sklopu projekta „Mali književni podcast razgovori“, koji Gradska knjižnica Pakrac realizira u partnerstvu sa Srednjom školom Pakrac, učenicima te profesoricama Jelenom Ivanović i Goranom Baschiera.

Cilj projekta je približiti književnost mladima kroz suvremeni podcast format, potaknuti čitanje te učenicima omogućiti aktivno sudjelovanje u stvaranju medijskog sadržaja. Učenici sudjeluju u pripremi tema i pitanja, snimanju, tehničkoj obradi i promociji epizoda, čime razvijaju komunikacijske, digitalne i kreativne vještine.

U podcastu kao gosti sudjeluju hrvatske književnice i književnici, a razgovori osim o književnosti otvaraju i teme čitateljskih navika mladih te povezanosti književnosti s kazalištem i filmom. Snimljene epizode bit će javno dostupne na YouTube kanalu Srednje škole Pakrac.

Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. godine, a na književnoj sceni istaknula se Nagradom Goran za mlade pjesnike 2017. godine za rukopis Početne koordinate. Istoimena zbirka donijela joj je više književnih priznanja, među kojima Kvirinovu nagradu, nagradu Fran Galović, nagradu Slavić i međunarodnu nagradu Mostovi Struge.

Ovaj projekt financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kroz programsko područje Akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.