- 1945
U žaru priče o poskupljenjima energenata i prehrambenih proizvoda čijim posljedicama svjedočimo već neko vrijeme, nezaobilazno je pitati se kakvo je stanje u školama i učeničkim domovima i jesu li ovim povodom nastupile kakve promjene.
Osnovna škola braće Radića Pakrac, koja je kao i svaka osnovna škola inače obvezna organizirati prehranu učenika dok borave u školi, sadrži školsku kuhinju gdje se po cijeni od 5,5 kuna za jedan obrok učenik može hraniti. U odnosu na prošlu školsku godinu, cijena se povisila za 1,5 kunu, a reguliranje cijene je s obzirom na sva poskupljenja bilo neizbježno, kaže ravnateljica Sanja Delač. Trenutno je u pakračku osnovnu školu upisano 593 učenika od kojih se 430 hrani u školskoj kuhinji, u najvećem broju učenici nižih razreda. Od njih 430, za 120 učenika je osigurana besplatna prehrana putem projekta „Obrok za 5“ koji je financiran sredstvima EU iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije. Unatoč blagom poskupljenju, broj upisanih učenika za prehranu u školskoj kuhinji se nije smanjio, čak što više, povisio se za 10 učenika u odnosu na prošlu školsku godinu kada ih je bilo upisano 420. Osnovnoškolci inače za vrijeme velikog odmora moraju biti u okrugu škole te ne bi smjeli obilaziti obližnje pekare i trgovine, zbog čega uglavnom ovise o prehrani koja se nudi u školi i onome što donose od kuće. Ono što se nudi u školi, na tjednoj bazi, jesu razna variva, mesna i povrtna jela te suha hrana, a u listopadu imaju „Dječji tjedan“ kada djeca određuju tjedni jelovnik prema svojim favoritima. Za nešto više od 5 kuna, kakva je cijena cjelovitog obroka u školi, u trgovini se mogu kupiti uglavnom jeftiniji pekarski proizvodi ili nešto iz kategorije grickalica.
Foto: arhiva Pakračkog lista
Srednjoškolcima pekarski proizvodi i automati
U Srednjoj školi Pakrac je nešto drugačija priča. U holu škole postoji odjeljak koji služi kao svojevrsni dnevni boravak, a unutar kojega je prostor koji se daje u zakup. Već nekoliko godina za redom je tamo pekara „Tun“ u kojoj se nude proizvodi specifični za takav objekt. Kako saznajemo od djelatnice Ive, poskupljenja ove godine još nije bilo, a prometa nikada ne manjka. Uz pekaru su postavljeni i aparat za kavu te automat za grickalice čije su cijene približne onima u trgovini. Srednjoškolcima smještenima u domu, njih 156, osigurana su u domskoj kuhinji tri obroka dnevno uz cjelodnevnu ponudu svježeg voća ili nečega drugog za međuobrok, rekla je zamjenica ravnatelja Ljiljana Rupena Kelemen. Kako saznajemo, mjesečna naknada za domski smještaj u koju su uključeni svi obroci se godinama nije mijenjala unatoč poskupljenjima. Učenici u privatnom smještaju se također mogu hraniti u domskoj kantini kupovinom bonova pri čemu svaki bon vrijedi za jedan obrok u danu, a cijena im je do 15 kuna. Takvih je učenika u prosjeku desetero, a gotovo isključivo kupuju bonove za ručak.
- PIŠE: Pakrački List
- 2238
Učenici 6.d razreda OŠ braće Radića Pakrac s razrednicom Ivanom Roksandić po prvi puta su sudjelovali u UNICEF-ovoj humanitarnoj utrci Mliječna staza koja se održavala na tisućama staza diljem Hrvatske tijekom 10 dana, od 9. do 18. rujna.
Udruženi u tim pod nazivom Šestaši Pakrac učenici su pješačili, trčali i vozili bicikle i na taj način skupljali kilometre i zelene vrpce u svrhu prikupljanja sredstava za provedbu programa podrške za mentalno zdravlje djece i mladih u školama ( PoMoZiDa) koji provodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
„23 člana našega tima prešla su ukupno 631.69 kilometara i prikupili 273.11 vrpci što je odličan rezultat i znak da smo u tih 10 dana, koliko je utrka trajala, bili u pokretu i puno vremena provodili na svježem zraku te u zajedničkom druženju. Svoje rezultate bilježili smo putem Atlas go aplikacije što nas je dodatno motiviralo jer smo u svakom trenutku mogli vidjeti koliko je svaki član našega tima aktivan“, rekla nam je razrednica Ivana Roksandić te istaknula kako je procjena da će tom kampanjom biti educirano više od 400 učitelja i nastavnika, a izravnu korist imati će više od 20 000 učenika osnovnih i srednjih škola.
Roksandić je istaknula da su odlučili sudjelovati iščitavajući loše statistike koje govore kako u Hrvatskoj 44 tisuće djece i mladih od 10 do 19 godina ima probleme mentalnog zdravlja. Mnoga djeca i mladi ne traže pomoć i prepušteni su sami sebi. Učitelji i nastavnici mogu prvi primijetiti da učenik ima poteškoća te im je zato potrebno osigurati znanja i vještine kako bi uspješnije prepoznavali probleme mentalnog zdravlja djece i mladih u školskom okruženju i djelovali kao inicijalna podrška i zaštita.
- PIŠE: Iva Širac
- 1847
Učenici 4. razreda fizioterapeutskih tehničara Srednje škole Pakrac danas su građanima na pakračkoj gradskoj šetnici prezentirali različite vježbe i mjerenja vrijednosti koštanog sustava u cilju edukacije i prevencije raznih bolesti obilježivši tako Međunarodni dan fizioterapije.
Krovna tema za ovogodišnje obilježavanje je „Jačanje imuniteta“ stoga su sve aktivnosti učenika tematski usmjerene pa su primjerice za građane pripremili vježbe sa štapom kao i opće kondicijske vježbe koje održavaju zdravlje koštanog sustava, mjerili mobilnost zglobova, testirali mišićnu snagu te građanima dijelili brošure koje su sami izradili u kojima su obuhvaćene teme tjelovježbi, prehrane, zdravog života i antistresne terapije koje pridonose jačanju imuniteta, rekle su nam Helena Brandeis i Marina Grčević, profesorice Srednje škole Pakrac koje su s učenicima provodile današnje aktivnosti. Nakon druženja s građanima učenici će svoj istraživački rad na temu jačanja imuniteta kroz vježbe prezentirati i u školskoj knjižnici za sve zainteresirane.
Inače učenici svake godine obilježavaju ovaj dan, a prošle godine su po prvi puta izašli van učionica i svoja znanja predstavljali javno na šetnici što se pokazalo odličnim i za učenike i za sugrađane, dodala je Grčević.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 2596
Školsko zvono oglašeno u ponedjeljak 5. rujna označilo je početak još jedne školske godine u sklopu koje će torbe na ramena po prvi puta staviti 73 prvašića od ukupno 593 učenika Osnovne škole Braće Radića Pakrac. To je 14 učenika prvih razreda više nego prošle godine. Školovanje u matičnoj školi u Pakracu započinje 58 đaka prvaka, dok će ostalih petnaest pohađati područne škole: šest u Badljevini, osam u Prekopakri te jedan u Donjoj Obriježi.
Upravo je njima u čast, u holu matične škole, u ponedjeljak prijepodne priređen već tradicionalan program dobrodošlice kojem su uz učitelje i starije učenike nazočili i roditelji u društvu gradonačelnice Pakraca Anamarije Blažević, koja se učenicima prigodno obratila.
„Znam da vam se danas u glavi roji tisuću pitanja, ali nemojte se bojati. U školi ćete puno toga naučiti, upoznati nove prijatelje i sigurno će vam biti lijepo. Vi danas krećete u prvi razred i tako postajete ozbiljni stanovnici našeg grada i ja vam na tome čestitam. Roditeljima želim puno strpljenja i da pomognete svojim đacima na njihovom novom putu“, poručila je Blažević u svoje, ali i u ime županice Antonije Jozić te su tom prilikom podijeljeni prikladni pokloni Grada i Županije, a među njima je svoje mjesto pronašao i narančasti kišobran - novi pakrački suvenir oslikan motivom iz "Ježeve kućice", legendarne dječje priče Branka Ćopića čiji je impresivan nastavak napisala naša sugrađanka Ljiljana Babac.
Program dobrodošlice uveličale su „starije kolege“ đaci izvedbom primjerene pjesmice i recitacije, a riječi dobrodošlice nije propustila uputiti niti ravnateljica Sanja Delač, rekavši pritom prvacima da ih u školi osim pisanja i računanja čeka još mnogo zabavnog sadržaja. „U školu dođite veseli, sretni i bez straha, jer ste ovdje dobrodošli i bit će nam lijepo zajedno“, poručila je Delač te najavila tijekom tjedna i posjet područnim školama, kako bi i tamošnjim učenicima poželjeli dobrodošlicu u školske klupe.
- PIŠE: Iva Širac
- 1593
U ponedjeljak 5. rujna bit će prvi radni dan i za oko 1143 učenika u tri prosvjetne ustanove u Pakracu, a početak ove školske godine, barem kako je to najavljeno iz Ministarstva, obilježit će nakon prethodne dvije godine povratak u normalu. Nova školska godina trebala bi započeti bez primjene epidemioloških mjera što je, kako su nam rekle sugovornice, veliko olakšanje za roditelje i nastavnike, ali najviše za djecu kojoj su druženja u klupama i školskim hodnicima te samo pohađanje nastave uživo neki od najvažnijih elemenata učenja, socijalizacije te na kraju i normalnog odrastanja.
Na snazi ostaju travanjske preporuke s kojima je završila prošla školska godina, a riječ je o osnovnim mjerama uobičajenima i prije pandemije, poput primjerenog čišćenja prostorija, pranja ruku i višednevnog provjetravanja prostora. No bez obzira na epidemiološke preporuke i najave za nepredvidivu jesen vezanu uz koronavirus, u našim prosvjetnim institucijama ovaj tjedan se već uobičajeno finaliziraju sve radnje kako bi početak školske godine protekao bez problema i koliko-toliko bez nepredviđenih situacija.
U Osnovnoj školi braće Radić Pakrac očekuju 593 učenika, od toga 73 prvašića. U matičnu školu kreće 58 učenika prvih razreda, u područnu školu u Badljevini 6, Prekopakri 8 te Donjoj Obriježi jedan učenik koji će krenuti u kombinirani razredni odjel. I ove godine formirano je 37 razrednih odjeljenja te jedan razred produženog boravka pa je samim time i broj učitelja ostao isti. Pakračkoj školi odobreno je i zapošljavanje šest asistenata u nastavi koliko im je potrebno za učenike s teškoćama u razvoju, rekla nam je Sanja Delač, ravnateljica Osnovne škole braće Radić. Uz neke infrastrukturne radove na matičnoj školi koje su odrađivali preko ljeta, poput stavljanja štedne rasvjete u svim učionicama te adaptiranjem podova u nekim učionicama, nastava bi trebala uobičajeno startati.
U Srednjoj školi Pakrac završen je jesenski rok upisa gdje je primljen još jedan učenik u smjer građevinski tehničar tako da će u Srednju školu Pakrac 5. rujna krenuti ukupno 450 učenika raspoređeni u 25 razrednih odjela. Trenutno se u školi održavaju jesenski rokovi državne mature, a promjena u kadrovskoj strukturi i broju profesora nema, objašnjava nam Ljiljana Rupena Kelemen, zamjenica ravnatelja Srednje škole Pakrac. Budući da nastava i za pakračke srednjoškolce počinje bez primjene epidemioloških mjera, u pakračkoj Srednjoj školi ipak žele početi nastavu oprezno, pa će se nastava odvijati po razrednom obliku što znači da će učenici odlaziti na kabinetsku nastavu samo iz kemije, biologije, fizike i informatike, no neke druge mjere za sad nisu najavljivane, dodaje Rupena Kelemen.
Nastava započinje i za stotinjak učenika Osnovne glazbene škole Pakrac gdje su upisi za sve instrumente još uvijek mogući, tako da će drugi upisni rok biti u prvom tjednu početka nastave, točnije 7. rujna, rekla je Alfreda Petani Grafina, ravnateljica Osnovne glazbene škole Pakrac. Mjesta je najviše ostalo na harmonici i klaviru te u glazbenom vrtiću, no sudeći prema iskustvu, u rujnu učenici često znaju zamijeniti upisane instrumente tako da će još najvjerojatnije biti preinaka, a točan broj znat će se nakon jesenskog roka. Što se tiče kadrovske strukture, Petani Grafina ističe problem deficitarnog zanimanja učitelja flaute i klarineta jer trenutno na županiji, čak u Hrvatskoj, nema potrebnog kadra što je problem ne samo u pakračkoj školi nego i u drugim glazbenim školama. O konkretnim potezima znat će se nakon savjetovanja iz Ministarstva. Ostala mjesta za učitelje instrumenata su popunjena i tu zasad nema novosti, dodaje Petani Grafina.
Početak školske godine bez mjerenja temperatura, nošenja maski, pravila razmaka između učenika i izolacija svima, pa i našim sugovornicama, predstavlja prvenstveno veliko organizacijsko olakšanje, ali i povratak na normalno funkcioniranje školskog sustava na kakvo smo navikli kao i nadoknadu projekata i aktivnosti koje nisu mogli održavati za vrijeme dvogodišnjih epidemioloških ograničenja.
- 1743
Rezultati državne mature objavljeni su početkom tjedna čime je okončano vrijeme iščekivanja za učenike završnih razreda. U Srednjoj školi Pakrac, koja je brojila 81 maturanta, samo dvoje nije prijavilo i pristupilo ispitu državne mature. Od njih 79 koji su pristupili ispitu, 19 ih je u gimnazijskom programu, a preostalih 60 iz strukovnih programa. Kako doznajemo od profesora Jonatana Berlančića, ispitnog koordinatora za državnu maturu, ovogodišnji je postotak prijava ispita državne mature veći u usporedbi s prošlom godinom.
Rezultati slični prošlogodišnjim
Ove se godine uvećao i broj prijava više odnosno A razine obveznih predmeta, pogotovo iz hrvatskog i engleskog jezika. Tako se više od pola ukupnog broja maturana, njih 52, odlučilo za A razinu, a 27 za nižu iliti B razinu iz hrvatskog jezika. Čak 12 učenika pisalo je A razinu iz matematike, dok je preostalih 67 odabralo B razinu što je značajan pomak od prošlogodišnje prijave kada je višoj razini pristupilo samo šestero učenika. Višu razinu engleskog jezika polagalo je 44, a nižu 28 učenika. Njemačkom jeziku, koji je uobičajeno manje zastupljen, pristupilo je ukupno devetero učenika od kojih je jedan pisao višu razinu. Osim obveznog, državna matura sadržava i izborni dio u kojemu se polažu izborni predmeti prema odabiru učenika. Prema Pravilniku o polaganju državne mature, učenici u jednom ispitnom roku mogu prijaviti najviše šest izbornih predmeta. Ove je godine najveći broj učenika, ukupno 26, odabralo ispit iz biologije. Trinaestero ih je odabralo psihologiju, 10 učenika fiziku, 8 kemiju, a nekoliko ih je odabralo informatiku, politiku i gospodarstvo, povijest te likovnu umjetnost, dok je samo jedan učenik pisao ispit iz latinskog jezika na B razini.
Prolaznost i postignuti rezultati državne mature ne razlikuju se previše od uobičajenih, navodi Berlančić pojasnivši da su prosječne ocjene iz svih obveznih predmeta slične prošlogodišnjim, a one iz izbornih su jednake ili nešto bolje. Dodaje kako i unazad nekoliko generacija prosječne ocjene iz obveznih predmeta na državnoj maturi ne pokazuju znatna odstupanja u odnosu na postignuća ove generacije. Zaključuje da je ljetni rok sveukupno gledano prošao korektno.
Polovina maturanata odlazi na studij
Na dan objave rezultata državne mature objavljene su i konačne rang liste upisa u studijske programe. Od 60 učenika strukovnog usmjerenja, 24 učenika je nakon provedenog ljetnog ispitnog roka ostvarilo pravo upisa na studijske programe pa su se uglavnom prijavljivali na preddiplomski sveučilišni te stručni studiji sestrinstva i fizioterapije. Gimnazijalci su pak upisivali pretežito društvene i nešto manje prirodne smjerove, iako širine u odabiru nije manjkalo. Iz razgovora s nekoliko gimnazijskih maturanata saznajemo da je gotovo svatko, iz sada već bivšeg razreda, upisao nešto drugačije pa su tako nabrojeni medicina, informatika, farmacija, fizika, njemački jezik, molekularna biologija, elektrotehnika, arheologija, anglistika, učiteljski studij, radiologija te povijest umjetnosti. U prošlom tekstu, kojega možete pročitati ovdje, saznali smo da su birani i strani jezici među kojima se našao i japanski.
