Prosvjeta

: PIŠE: Mario Barać; 16. travnja 2026; 437

Sinoć 15. travnja svoj doprinos obilježavanju Dana škole dao je i gudački kvartet "Major Quartet" čiji su glazbenici održali koncert u Gradskoj vijećnici kurije Janković.

U 60-minutnom programu proveli su publiku kroz klasičnu, filmsku i popularnu glazbu, a publika nije krila oduševljenje izvedbom te su pozvani i na bis.

Voditelj kvarteta i prva violina, Matej Mihaljević, predstavio je svoje kolege, Jelenu Knezović na drugoj violini, Doru Šimunić na violi i Tonka Markovića na violončelu. Zahvalio se na prilici da dođu u naš grad i sviraju na ovom posebnom obilježavanju, a ravnateljica OGŠ im je pritom uručila prigodne poklone i zahvalila se što su večer obogatili svojom izvedbom.

Podsjećamo da se večeras u 18 sati slijedi središnje obilježavanja 30 godina OGŠ Pakrac i to završnim Svečanim koncertom koji će biti održan u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman.

: PIŠE: Mario Barać; 15. travnja 2026; 803

Jučer je nastavljeno obilježavanje 30. rođendana Osnovne glazbene škole Pakrac i to dvostrukim programom.

Najprije je u dvorani OGŠ održano predavanje profesorice Ane Kralj pod nazivom „Trema i nastup kod mladih glazbenika: kako razvijati sigurnost i samopouzdanje na pozornici“. Predavanje su pratili učenici, učitelji i roditelji koji su stekli nova saznanjima o svojem tijelu i načinu na koji vlastite misli utječu na izvedbu.

Potom je u potpuno ispunjenoj Gradskoj vijećnici kurije Janković održan tamburaški orkestar KUD-a "Tamburica" iz Starog Petrovog Sela, pod ravnanjem Lare Piletić, nekadašnje učenice OGŠ Pakrac. Glazbenici su izveli deset skladbi koje su dočekane gromoglasnim pljeskom i pozivom na bis. Dogovoren je nastavak suradnje škole i KUD-a, uz veliko odobravanje publike čija je jedina zamjerka bila što je koncert potrajao samo sat vremena.

: PIŠE: Mario Barać; 12. travnja 2026; 1006


Osnovna glazbena škola danas i njezin ljetopis

Koncertom bivših učenika koji će u Gradskoj vijećnici kurije Janković u Pakracu biti održan u ponedjeljak 13. travnja, započinje ovogodišnje obilježavanje 30. godina rada i postojanja ove ustanove.

U protekla tri desetljeća pohađalo ju je više od tisuću učenika, organizirane su stotine koncerata i nastupa, a za svoje uspjehe su na natjecanjima dobivali brojne, vrijedne nagrade. Povodom tog okruglog i visokog jubileja zavirili smo u Ljetopis Osnovne glazbene škole koji je od 1. rujna 1996. godine vodila Alfreda Petani Grafina koja je na čelnoj poziciji ove ustanove ostala narednih 28 godina.

Osnovna glazbena škola osnovana je 1. rujna 1996. godine na inicijativu grupe roditelja te uz potporu lokalnih i županijskih vlasti i razumijevanje Ministarstva prosvjete i sporta. Treba istaknuti da je to bila prva novoosnovana glazbena škola u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.

Suglasnost za osnivanje OGŠ Pakrac 24. srpnja 1996. izdalo je Ministarstva prosvjete i sporta, a potpisao ga je tadašnji ministar Stjepan Lice, dok je Rješenje o upisu OGŠ Pakrac u Trgovački sud u Slavonskom Brodu izdano 9. rujna.

Na prvim stranicama Ljetopisa voditeljica škole je zapisala: „Misao vodilja bila je da sva djeca imaju pravo spoznati radost muziciranja. Zbog manjeg broja profesora i učenika ustrojena je kao podružnica Pučkog učilišta Pakrac. Inače, škola djeluje na području od posebna državne skrbi, obuhvaća područje gradova Pakraca i Lipika, dio je duhovne obnove ovog ratom porušenog grada… Ustrojenje škole se odvijalo tijekom mjeseca srpnja kada su stvoreni svi uvjeti za početak rada. Škola je dobila svoju stručnu voditeljicu profesoricu Alfredu Grafina te bračni par Gordana i Igor Cecić, profesori koji će obavljati stručnu nastavu na tri instrumenta, tamburica, glasovir i flauta. Krajem kolovoza održani su i prijemni ispiti, potom i upisi i to 6 učenika na flauti, 13 na glasoviru i 2 učenika na tamburama, ukupno 22 učenika. Uz njih je upisano još 7 učenika koji su privatno položili ispite u Osnovnoj glazbenoj školi pri Osnovnoj školi Vladimira Nazora u Daruvaru. Glasovir, 3 učenika u 2. razred, 3 učenika u 3. razred i 1 učenik u 4. razred. Sveukupno u školskoj godini 1996./97. je upisano 29 učenika.


Koncert Zagrebačke filharmonije 1996. godine i završni koncerti učenika 1997. godine

Čast početku rada OGŠ Pakrac odao je i maestro Milan Horvat, rođeni Pakračanin koji je bio dirigent svjetskog glasa. Pod njegovim ravnanjem Zagrebačka filharmonija je 7. studenog 1996. u restoranu tadašnje Drvne industrije „Papuk“ u Pakracu održala koncert „Pakracu s ljubavlju“. Na koncertu je nastupila solistica Lidija Horvat-Dunjko, a izvedena su djela Giuseppe Verdia, Antonina Dvoraka, Jacquesa Offenbacha, Johanna Straussa starijeg i mlađeg i Jakova Gotovca.

U prvom izvješću o radu OGŠ za školsku godinu 1996./97. voditeljice Alfreda Grafina i Snježana Colić, tadašnja ravnateljica Pučkog učilišta Pakrac navode sljedeće: „Do kraja prvog polugodišta nastava se odvijala u prostorima osnovne škole braće Radića u Pakracu i Osnovnoj školi Lipik, a u drugom polugodištu u prostorima Pučkog učilišta Pakrac i u školi Lipik. Suradnja sa školama je bila zadovoljavajuća i nije bilo većih problema koji bi se odrazili na nastavu i nastavni proces. Što se tiče notnog materijala, nabavilo se par udžbenika za potrebe nastave, a učenicu su i sami nabavljali pojedine note… Puno su nam pomogle note iz donacija kao i pojedini instrumenti… Što se tiče priprema za upis u 1. razred održan je zajednički koncert OGŠ Daruvar i Pakrac 14. svibnja 1997. Tijekom godina su održavani javni satovi pojedinog odjela, a 7. lipnja animacijski koncert na kojem su predstavljeni svi instrumenti. Prijamni ispit održan je 17. lipnja prvi rok, a drugi rok 1. rujna 1997… Najviše zainteresiranih je bilo za glasovir. Prolaznost učenika je bila zadovoljavajuća. Od 29 učenika, 4 ih je upućeno na popravni ispit“.

U Ljetopisu se navodi i podatak da je u školskoj godini 1998./99. uveden novi instrument – harmonika sa 4 upisana učenika.

U školskoj godini 1997./98 prvi put je obilježen i Dan škole i to 1. travnja 1998. Taj dan nije odabran slučajno. Naime, u Ljetopisu postoji zapis iz Glasnika županije Požeške broj 13. od 31. ožujka 1894. godine u kojem se spominje prvi koncert održan u Pakracu. „Prvi koncert daje novoustrojeno Hrvatsko pjevačko društvo „Domoljub“ Pakrac, na dan 1. travnja 1984. u bijelu nedjelju, uz sudjelovanje vojničke glazbe pukovnije broj 101. iz Zagreba. Ulaznica po osobi za nečlanove je 1 forint, obitelji 2 forinta, a članovi podpomagajući plaćaju polovinu. Početak u 8 sati navečer. Dobrovoljni prilozi primaju se sa zahvalom“.

Godine 1998. Pakrac je posjetio i škotski lord Dundee koji je kasnije donacijama pomogao obnovi objekata kurije Janković. U našem broju Lista koji je objavljen 8. rujna 1998., u tekstu pod naslovom „Nova donacija za jaslice“ piše: „Lord je zainteresiran da značajnim sredstvima pomogne temeljitu obnovu kompleksa Janković koji bi bio namijenjen radu Glazbene škole, Pakračkog lista i budućeg Radio Pakraca“.

U sljedećem broju Lista, Darko Baronica u tekstu pod naslovom „Donatori potrebni povijesnoj ljepotici“ između ostalog piše: „Vrijednost građevinskog dijela obnove je oko 4 milijuna kuna, a do sada je na idejna rješenja ponajviše zaslugom Ministarstva kulture utrošeno 80.000 kuna. U konačnosti bi se uredila Kurija i Kineski Paviljon (Prostor u kojem je Muzej Grada Pakraca op.a.) te dvorište u kojem bi osim zelenih sadržaja bio izgrađen i amfiteatar s 500 sjedišta. Kuriji bi bio vraćen prijašnji izgled, a na 1080 četvornih metara bruto površine bilo bi smješteni OGŠ i informativna pakračka djelatnost“.


Planovi za obnovu 1998. godine

Proces obnove kurije Janković u kojem se kao jedna od značajnijih donatorica spominje i Zlata Kunst, porijeklom iz Pakraca, potrajao je sve do 2003. godine. Aktivno se u inicijativu za obnovu uključio i poznati pjevač Zlatan Stipišić Gibonni koji je 22. ožujka 2003. godine na otvaranju škole postao i njezin kum. Gibonni je još u ljeto 1999. godine, zajedno s Vlatkom Stefanovskih održao veliki dobrotvorni koncert u Umagu, uoči 10. izdanja ATP teniskog turnira i to na središnjem stadionu Stella Maris. Na koncert je organiziranim autobusnim prijevozom išlo i 50-ak uglavnom mladih Pakračana, među kojima je bio i autor ovog teksta.


Zlatan Stipišić Gibonni 22.3.2003. postao je kum OGŠ Pakrac

Na samoj svečanosti otvorenje škole Gibonni je izjavio: „Ovo je za mene najveća čast u životu i više mi znači nego svi moji Porini. Budući da kumovi ne dolaze praznih ruku, poklanjam školi svoju gitaru, a u daljnju akciju prikupljanja sredstava za opremanje škole i svaku drugu pomoć, uključit ću i svoje prijatelje glazbenike, jer ja znam tko drži zmiju u džepu“. Objavljeno je to u našem Listu od 28. ožujka 2002. u tekstu pod naslovom „Otvorena zgrada Glazbene škole“. U nastavku teksta doznajemo da „nova zgrada OGŠ ima 454 četvorna metra, 13 učionica i prateće prostorije. Vrijednost radova na obnovi zgrade kurije, jedne od najstarijih zgrada u povijesnoj gradskoj jezgri, je oko 5,5 milijuna kuna od čega je Ministarstvo kulture dalo 75%, a ostalo Grad Pakrac, zbog čega su prigodom otvorenja upućene zahvale bivšim i sadašnjim ministrima te gradonačelniku Damiru Špančiću koji su „izgurali“ ovaj projekt do kraja“, piše u tekstu Duško Kliček.


Ovako je izgledala zgrada kurije Janković u kojoj je danas OGŠ Pakrac, nakon rata, a prije obnove koja je trajala više 5 godina i tadašnji ministri Biškupić i Pugelnik na otvaranju gradilišta obnove kurije Janković

Važan datum za OGŠ Pakrac je i 27. svibnja 2022. godine. Tada je naime ova ustanova postala samostalna i to zahvaljujući odluci Gradskog vijeća Grada Pakraca, za prvu ravnateljicu je imenovana Alfreda Petani Grafina, zaposlenici su još bili profesori Gordana i Igor Cecić, Darko Novosel te tajnica i računovotkinja škole Anamarija Turković. U izvješću koje potpisuje upravo tadašnja tajnica škole koja će kasnije s prezimenom Blažević najprije postati gradonačelnica Pakraca, a potom i saborska zastupnica, navodi se da u školskoj godini 2001./02 škola broji 67 učenika.

Zahvaljujući činjenici da su na raspolaganju imali novu i veći školu, već sljedeće školske godine 2003./04. značajno je povećan broj učenika na 97, a 20 od njih je pohađalo glazbeni vrtić i predškolski solfeggio koji je vodio Igor Cecić.

Te 2004. godine OGŠ Pakrac dobila je javno priznanje Pečat Grada Pakraca za izuzetan doprinos u duhovnom i materijalnom razvoju Grada.


OGŠ je dobila Pečat Grada Pakraca 2004. godine

Uskoro je ozbiljan i kvalitetan rad počeo davati i konkretne rezultate. Igor Cecić je sa svojim malim zborom osvojio prvo mjesto i Zlatnu plaketu na 47. glazbenim svečanostima Hrvatske mladeži koje su održane 12. i 13. svibnja 2004. u Varaždinu. Apsolutnu pobjedu zaslužili su u kategoriji 22 zbora iz cijele Hrvatske.


Mali zbor najbolji u Hrvatskoj iz 2004. godine

Godinu dana kasnije, točnije 22. travnja 2005. godine Ivan Golub, tada učenik 5. razreda OGŠ Pakrac, sa mentoricom Veronikom Špiranec, je na međunarodnom natjecanju harmonikaša u Puli osvojio prvo mjesto u konkurenciji 21 harmonikaša iz 14 zemalja. Iste te godine u rujnu Ivan je zajedno s Danijelom Mirt sudjelovao na međunarodnom natjecanju mladih harmonikaša u Trstu što je bio prvi nastup učenika OGŠ Pakrac izvan granica naše države.

Prvo pak predstavljanje učenika OGŠ Pakrac u međunarodnoj konkurenciji bio je nastup pijanistice Alme Hotić, tada učenice 2. razreda koja je u pratnji Igora Cecića nastupila od 10. do 13. siječnja 1999. godine u Osijeku na međunarodnom pijanističkom festivalu EPTA.

Važna je za OGŠ bila i akcija „Pianino za Pakrac“ koju su početkom 2007. godine osmislili i pokrenuli pijanistica i profesorica klavira Žanina Bilić i ravnateljica OGŠ Petani Grafina. U sklopu akcije održano je više velikih dobrotvornih koncerata diljem Hrvatske. Rezultat akcije su dva pianina koja su isporučena u Pakrac i to jedan električni glasovir marke Privia PX-800 koji je darovala tvrtka Skala iz Zagreba te akustični klavir Petrof, dar gospođe Mihaele Pržulj također iz Zagreba

Godine 2009. OGŠ je ustanovila i školsku nagradu „Marko Turčan“ u cilju sjećanja na učenika ove škole koji je tragično preminuo godinu dana ranije. Ostalo je zapisano da je 2. listopada 2009. godine. dobitnica prve nagrade „Marko Turčan“ bila Lara Kelemen, učenica tambure.


Dodjela "nagrade Marko Turčan"

Osnovnu glazbenu školu Pakrac danas pohađa 107 učenika, od čega 15 ide na predškolski solfeggio, a 7 u glazbeni vrtić. Ostalih 85 učenika raspoređeni su na 9 instrumenata. Uz početke tambure, glasovir i flautu, te kasnije i harmoniku, u OGŠ Pakrac danas podučavaju još i violinu, violu, gitaru, violončelo i trubu. Škola ima 18 zaposlenih od čega je 12 učitelja, odnosno stručnog osoblja, te 6 zaposlenika na administrativno-tehničkim poslovima.

Danas u sklopu OGŠ djeluje vokalna skupina „Aiode“ koje vodi profesorica Tea Silađi, a treba podsjetiti da je ista profesorica 2017. godine okupila prvu vokalnu skupinu pod imenom „Contesse“ koje su čak snimile i album i promovirale ga 21. ožujka 2017. godine.


Promocija albuma Contessa 2017. godine

Osnovna glazbena škola Pakrac aktivan je i neizostavan čimbenik društvenog života našeg grada. Uz redovne, godišnje, sezonske koncerte, aktivno sudjeluju u realizaciji ostalih manifestacija. Suorganizatori su dječjeg festivala domoljubne pjesme „Croatio iz duše te ljubim“ u svih sedam dosadašnjih izdanja, suorganizatori su i manifestacije „Tragom Jankovića“ te su aktivno uključeni i u organizaciju „Multipaka“.


Održan 2020. godine prvi festival dječje domoljubne pjesme u čijoj ogranizaciji sudjeluje OGŠ Pakrac

Uz Martinu Golub, profesoricu flaute koja je aktualna ravnateljica OGŠ Pakrac, od bivših učenika ove ustanove profesionalno su u glazbi ostali još Lara Piletić (Kelemen) koja je svojevremeno bila članica tamburaškog orkestra HRT-a, a danas predaje u Požegi, zatim Kornelija Bestić (Boršodi) i Marta Filipović koje predaje glazbenu pedagogiju u Daruvar gdje predaje i Hrvoje Đurđević (gitara), Ivan Golub harmoniku predaju u Pakracu, dok Dunja Đuzel (Đurđević) flautu predaje u Omišu, Miroslav Badrov koji je završio glazbenu pedagogiju i predaje u osnovnoj školi, a bivša učenica Ivana Brkašić je također ostala u glazbenim vodama. Od bivših učenika OGŠ Pakrac trenutno su na nekom od glazbenih studija Staša Kukić (flauta), Josip Slijepčević (harmonika) i Natea Perinović (pjevanje).


Harmonikaši na natjecanjima 2007. godine

Spomenimo na kraju i ljude koji su udarili temelje ove ustanove, prije svega Alfradu Petani koja je na čelu OGŠ provela 28 godina. Alfreda danas živi u Osijeku i bavi se ugostiteljstvom u obiteljskom restoranu.

Bračni par Gordana i Igor Cecić koji su u stvaranju OGŠ Pakrac sudjelovali od samog početka, danas žive u Zadru i rade kao glazbeni profesori u Osnovnoj glazbenoj školi sv. Benedikta.


Koncert povodom 20 godina OGŠ i posjet predsjednici Kolindi Grabar Kitarović 2016. godine



Iz Ljetopisa

: PIŠE: Pakrački List; 10. travnja 2026; 446

Osnovna glazbena škola Pakraca će nizom koncerata i pratećih događanja sljedeći tjedan obilježiti 30 godina rada i postojanja tijekom kojih je odgojila i obrazovala stotine i stotine budućih glazbenika.

Neki od njih će nastupiti u ponedjeljak 13. travnja u Gradskoj vijećnici kurije Janković na koncertu bivših učenika koji će prema najavljenom programu započeti u 18 sati. Već sljedećeg dana, u utorak 14. travnja će u dvorani Osnovne glazbene škole od 16 sati biti održano predavanje „Trema i nastup kod mladih glazbenika: kako razvijati sigurnost i samopouzdanje na pozornici“, a o ovoj za glazbenike uvijek zanimljivoj i izazovnoj temi predavati će profesorica Ana Kralj. Nakon predavanja u 18 sati u Gradskoj vijećnici kurije Janković koncert će održati članovi Kulturno-umjetničkog društva „Tamburica“ iz Starog Petrovog Sela.

Sljedećeg dana u srijedu 15. travnja slijedi novi koncert. Mjesto radnje je ponovno Gradska vijećnica u kojoj će od 18 sati koncert održati gudački „Major Quartet“.

Obilježavanje 30 godina rada i postojanja OGŠ Pakrac će biti zaključeno velikim svečanim koncertom povodom Dana škole koji će biti održan u Hrvatskom domu „dr. Franjo Tuđman“, u četvrtak 16. travnja s početkom u 18 sati.

Iz OGŠ Pakrac pozivaju sugrađane da dođu na najavljene koncerte i tako podržite mlade glazbenike i glazbene goste i uživaju u plodovima rada generacija koje su protekla tri desetljeća prošle kroz ovu ustanovu.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 01. travnja 2026; 668

Pedagoginja Katarina Lapaš te odgojitelji Igor Horvat i Valentina Matoušek iz Dječjeg vrtića Maslačak naglasili su važnost dječje autentičnosti i slobode u stvaranju na otvorenju izložbe „Mali umjetnici“, otvorene 30. ožujka u Dječjem kutku Spahijskog podruma u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac.

„Ovaj projekt pokrenuli smo kako bi se djeca upoznala s različitim umjetnicima i krenula na putovanje mašte. Željeli smo da kroz likovno stvaralaštvo izraze svoja unutarnja stanja i emocije. Radove smo povezivali s emocijama i godišnjim dobima, a djeca su stvarala djela koja prikazuju ljubav, prijateljstvo i njihov doživljaj svijeta. Nadam se da je ovo tek početak suradnje s knjižnicom“, rekla je Katarina Lapaš.

Na njen govor se nadovezao i odgojitelj Igor Horvat, dodatno pojasnivši pristup radu s djecom:
„Krenuli smo od čiste dječje percepcije likovnog izražavanja. Svi smo kao djeca crtali, no s odrastanjem često prestanemo jer počnemo težiti ‘točnom’ prikazu stvarnosti. Djeca, međutim, ne kopiraju stvarnost, ona je doživljavaju i stvaraju vlastitu. Upravo u toj neposrednosti i iskrenosti leži najveća vrijednost njihovih radova.

Poznati umjetnici poput Picassa govorili su kako im je trebalo desetljećima da se vrate toj dječjoj slobodi izraza. Djeca su na rubu stereotipa, ali ih još nisu usvojila, zbog čega njihovi radovi imaju simboličku vrijednost. Primjerice, ako dijete proživljava jaku emociju, cijela slika može biti obojena jednom bojom, crveno sunce ili žuto nebo, i to je potpuno ispravno jer odražava njihov unutarnji doživljaj.
Kroz takve radove možemo naslutiti i određene psihološke procese te bolje razumjeti što dijete proživljava. Upravo zato likovni odgoj ima veliku važnost već u predškolskoj dobi. U ovom projektu dotaknuli smo teme poput straha, prijateljstva, obitelji i godišnjih doba, ali smo djeci pritom ostavili potpunu slobodu izražavanja, bez nametanja šablona.“

Izložbu je otvorio gradonačelnik Tomislav Novinc, naglasivši važnost ovakvih događanja:
„Drago mi je da imam priliku otvoriti izložbu najmlađih. Vjerujem da se među njima možda krije i budući Picasso. Ovakve izložbe su važne jer radovi djece često ostanu vidljivi samo roditeljima koji dolaze po svoju djecu u vrtiće, a zaslužuju širu publiku.“

Iako su roditelji navikli viđati dječje radove unutar vrtića, izlazak izložbe u javni prostor daje im veće značenje. Spahijski podrum je tako postao pozornica na kojoj šira zajednica može vidjeti dječju kreativnost, a brojni posjetitelji na otvorenju, djeca, roditelji, bake i djedovi, okupili su se kako bi razgledali baš te dječje radove nastale tijekom proteklih mjeseci.
„Drago nam je da je baš Spahijski podrum, odnosno naš novi Dječji odjel, postao mjesto gdje možemo predstaviti sve ono što je odgojna skupina ‘Ptičice’ vrijedno radila sa svojim odgojiteljima“, izjavila je ravnateljica Gradske knjižnice Pakrac Monika Lucić Fider koja je naglasila kako će izložba biti otvorena do 22. travnja.
Program su još dodatno obogatile „Ptičice“, koje su, uz pratnju odgojitelja Igora, otpjevale dvije pjesme, a riječ je o djeci koja su nastupala i na manifestaciji „Poklon mome gradu“ povodom Dana grada.
U ime vrtića obratila se i Katarina Lahovsky Kobetić: „Zahvaljujem knjižnici i njezinim djelatnicima što su nam omogućili da ovu izložbu predstavimo javnosti. Veseli me što ste došli podržati djecu i sve njihove talente, a na vama je da ih njegujete i udaljite od ekrana“, zaključila je.

: PIŠE: Pakrački list; 31. ožujka 2026; 609

Povodom Svjetskog dana kazališta, učenici Osnovne škole braće Radića Pakrac, su 27. ožujka, u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac i Dječjim vrtićem „Maslačak“, priredili posebno kulturno događanje posvećeno umjetnosti pripovijedanja.

Potaknuti poznatom mišlju Williama Shakespearea – „Svijet je pozornica, a svi ljudi su glumci“ – učenici su na kreativan način odali počast kazališnoj umjetnosti koja se u svijetu obilježava još od 1962. godine na inicijativu Međunarodne udruge kazališta.

Kamišibaj kao spoj slike i riječi

Središnji dio programa bilo je pripovijedanje kamišibaj priča - umjetnosti pripovijedanja uz pomoć ilustracija na maloj drvenoj pozornici, koja na jedinstven način spaja sliku i riječ. Ova tehnika posebno je korisna u radu s djecom jer potiče razvoj mašte, kreativnosti, likovne i govorne izražajnosti te komunikacijskih i jezičnih vještina.

Učenici su izveli ukupno pet autorskih priča:

Petra Štimac (5.a) – Kad zatvorim oči

Tara Sarajlija (5.d) – Tajni prolaz u koji mogu ući samo hrabri

Hana Senci (7.b) – Kad zatvorim oči

Tin Černušak (7.b) – Čarobno putovanje

Stefan Lenče (7.a) – Pusti me na miru

Od ideje do izvedbe

Kamišibaj priče nastale su kao rezultat suradničkog i međupredmetnog rada. Učenici su na nastavi Hrvatskoga jezika najprije osmišljavali i oblikovali priče, nakon čega su odabrane najuspješnije verzije. Tekstovi su potom sažeti u 10 do 14 tematskih cjelina koje su poslužile kao osnova za vizualnu interpretaciju.

Na nastavi Likovne kulture učenici su, prema pripremljenim tekstovima, izrađivali ilustracije na kartonima formata A3 stvarajući tako cjelovite kamišibaj priče spremne za izvedbu.

Ovaj uspješan oblik suradnje već drugu godinu zaredom provode nastavnica likovne kulture Nikolina Zanetti i nastavnica hrvatskoga jezika Martina Nenadović Lneniček.

Priprema za nacionalni i europski natječaj

Izrađene priče dio su priprema za sudjelovanje na nacionalnom natječaju „Višejezični kamišibaj – Nacrtaj mi priču“ koji potiče djecu na stvaranje priča na više jezika i narječja. Natječaj zahtijeva izradu kamišibaja s najmanje četiri jezika ili narječja pri čemu priča mora sadržavati između 8 i 14 ilustriranih kartona.

Najbolji radovi imaju priliku osvojiti vrijedne nagrade, uključujući ručno izrađeno drveno kamišibaj kazalište te sudjelovanje u europskom programu KAMILALA. Najbolji hrvatski kamišibaj šalje se u svibnju u Pariz gdje ima šansu dobiti Grand Prix, godišnju europsku nagradu za višejezični kamišibaj.

Kazalište koje živi među djecom

Ovim događanjem učenici su pokazali kako kazališna umjetnost može živjeti i izvan klasične pozornice, u učionici, knjižnici i zajednici. Kamišibaj kao suvremena, ali i tradicionalno ukorijenjena forma pripovijedanja, omogućio je učenicima da postanu istinski mali umjetnici – pripovjedači, ilustratori i izvođači.

Za kraj valja istaknuti kako su djeca iz odgojne skupine Juhuhu Dječjeg vrtića „Maslačak“ s pažnjom slušala priče, aktivno sudjelovala u doživljaju pripovijedanja te spontano reagirala na likove i radnju. Njihovi osmijesi, znatiželjni pogledi i pljesak na kraju svake priče bili su najljepša potvrda uspješnosti ovog događanja i poticaj učenicima da nastave njegovati ljubav prema kazalištu i pripovijedanju.

Martina Nenadović Lneniček