- PIŠE: Pakrački List
- 977
Kako bi olakšali roditeljima i djeci boravak kod kuće za vrijeme ove izvanredne situacije, ali i pridonijeli kvaliteti života te održali kontakt s djecom, Dječji vrtić "Maslačak" je u suradnji sa gradonačelnicom Anamarijom Blažević dogovorio pokretanje odgojno-obrazovne aktivnosti „vrtić na daljinu“. Kako nam je rekla ravnateljica vrtića Višnja Klobučar, odgojiteljice svih dvanaest odgojnih skupina vrtića kontaktirat će s roditeljima putem Viber grupa, a isto tako u kontaktu sa roditeljima i odgojiteljicama bit će i stručni tim, pedagog i logoped. „Vođeni mišlju da aktivnosti budu jednostavne, zanimljive djeci i da ne iziskuju mnogo vremena za pripremu, od danas, na službenoj stranici vrtića (http://dvmp.hr/) ponudit ćemo razne sadržaje za djecu sukladno preporukama odgojiteljica i stručnog tima. Stranica i sadržaji su strogo kontrolirani radi zaštite osobnih podataka djece i roditelja“, rekla je ravnateljica.
Nema vrtića, nema plaćanja
„Iako u vrtiću trenutno nema djece, administrativno-tehnička služba obavlja poslove svojih radnih mjesta, a sa ostalim zaposlenicima sam u stalnom kontaktu i svi zajedno pratimo preporučene mjere i odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite“, kaže ravnateljica Klobučar. Do daljnjega su obustavljene sve aktivnosti vezane uz upis djece u prvi razred osnovne škole i čekaju se upute nadležnog Ministarstva, a što se tiče plaćanja vrtića, ono se obavlja prema Odluci osnivača, Grada Pakraca, koja kaže da su „za vrijeme trajanja obustave rada vrtića roditelji oslobođeni plaćanja naknade za korištenje usluga vrtića, dok su korisnici koji u navedenom razdoblju koriste usluge vrtića dužni platiti polovinu utvrđene naknade (prema broju dana provedenih u vrtiću).“
- PIŠE: Pakrački List
- 855
U tijeku je treći tjedan nastave na daljinu. Budući da je neizvjesna situacija oko epidemije koronavirusa, još uvijek je nepoznato hoće li se učenici uopće vraćati u školske klupe do kraja ove školske godine. Rad u sustavu obrazovanja puno je kompliciraniji u ovom kriznom razdoblju i traži značajno više vremena od uobičajene nastave, kako za učitelje, nastavnike i profesore, tako i za učenike. Kako su se na nastavu na daljinu pripremili i prilagodili u Srednjoj školi Pakrac te kako su učenici prihvatili ovaj način obrazovanja upitali smo profesoricu biologije Vesnu Ančić, profesora povijesti Branka Križana i stručnu prvostupnicu sestrinstva Danijelu Štampf Vončina.
Nakon početnih problema prvih nekoliko dana, zbog pucanja veze i uhodavanja, interakcija sa učenicima je zasad vrlo dobra. Većina nastave je organizirana u Google učionicama, a komunicira se i pomoću sustava Office365 i servisa Yammer i Teams. „Gotove aplikacije se jako malo koriste i nastavni materijal koji uključuje prezentacije, online provjere, linkove za video materijale, tablice, slike, sheme i slično profesori sami postavljaju. Materijali se objavljuju na dan prema rasporedu sati u školi. Neke kratke zadatke učenici riješe tijekom dana, čime se evidentira prisutnost na nastavi, a veće zadatke imaju tjedan dana vremena za pripremu. Dosta toga rade online zajedno u većim ili manjim grupama“, kaže prof. Ančić. Iako je interakcija kratka i svedena na minimum, učenici su slobodni, ako im nešto nije jasno, postavljati pitanja ili tražiti dodatna objašnjenja. Svi naši sugovornici šalju učenicima isključivo svoje zadatke i materijale, a na praćenje nastave preko televizije ne inzistiraju. Materija se ipak obrađuje u manjem opsegu nego inače, poučavanje se usmjerava na osnove, razumijevanje i primjenu bez previše nepotrebnih detalja.
Za sada bez ocjenjivanja
Ukoliko učenik ne sudjeluje u rješavanju zadataka, ne daju se ocjene ili neopravdani sati, ali se vode detaljne bilješke u e-dnevniku o tome kada nije prisutan, koje aktivnosti nije odradio ili je odradio sa zakašnjenjem od više dana. Za „zabušavanje“, obavještava se razrednik tog učenika, a po potrebi i stručna služba škole, no većina učenika je savjesna i javljaju se, ispričavaju, ako nisu sudjelovali ili bili aktivni u nastavi. Rijetki su slučajevi da se učenici nisu uključili u nastavu, a razlog su ponajprije tehnički problemi, odnosno problemi sa računalom ili internet vezom.
Ovakav oblik nastave bio je izazov i za profesore, pogotovo one starije, ali svi su se maksimalno potrudili i pomagali jedni drugima. „Budući da je naša škola još od 2018. uključena u program „Škola za život“ naši su profesori već dobrim dijelom bili spremni ili blizu toga. Svi imamo školska prijenosna računala i tu smo vrlo jaki. Mlađi nisu imali problema, a onima koji su imali problema ili nešto nisu znali, pomagali su oni koji su znali. Prvi tjedan je bio jako naporan, pa smo radili i noću kako bi stigli sve pripremiti“, rekao je prof. Križan.
Za sada se još ne ocjenjuju učenici, no iz Ministarstva znanosti i obrazovanja je najavljeno da će upute o vrednovanju doći sljedeći tjedan. Svi naši sugovornici slažu se da će ocjenjivanje biti najveći izazov i da će problema sigurno biti. Smatraju da se učenici trebaju vrednovati i putem bilježaka (o aktivnosti, rješavanju zadataka i slično), s tim da postoje i mogućnosti rješavanja online testova, ali oni povlače za sobom dodatne probleme kao što su dobra internet veza, što je nekim učenicima veliki problem, također i broj računala u domaćinstvu ako ima više đaka. Kakvo god ocjenjivanje bude, vjeruju da će profesori ipak sniziti kriterije jer „ovakav način poučavanja ne može biti jednako kvalitetan kao redovan nastavni proces, a neposrednu komunikaciju između učenika i nastavnika ne može zamijeniti tehnologija, ma koliko napredna bila“, smatra prof. Ančić.
Za uspjeh su odgovorni i učenici i profesori
Za kraj smo ih upitali kako su oni osobno zadovoljni ovom online nastavom i da li bi nešto promijenili. Prof. Križan se izjasnio da, iako je u ovoj situaciji jedino takva nastava moguća, ne sviđa mu se ni kao profesoru, ni kao roditelju. Puno je posla i profesori, učenici, ali i roditelji su prikovani za računalo cijeli dan. „Mislim da će se hrvatsko školstvo znatno unaprijediti, ali treba paziti da se ne naviknemo na ovakav neprirodan i asocijalan način rada“, kaže profesor. I bacc. med. techn. Štampf Vončina rekla je da je zadovoljna ovakvom nastavom, s obzirom na situaciju. „Mislim da je vrlo pohvalno da su učenici koncentrirani na nastavu i da nastava ide svojim tokom. Vjerujem da je učenicima puno teže u ovoj situaciji ali i profesori su dosta susretljivi i zajedničkim naporima sve se može“. Prof. Ančić je zaključila da „nije lako ni učenicima, koji se žale da su zatrpani sa puno zadataka i da moraju raditi više nego prije, ali ni profesorima, jer svaki dan uče nešto novo i jako puno vremena troše za pripremu sata, odgovaranje učenicima, ispravljanje zadatka i slično. Mislim da nikome nije lako i za uspjeh jednaku odgovornost imaju i jedni i drugi.“
- PIŠE: Pakrački List
- 1235
Približiti djeci zdrave prehrambene navike i upoznati ih sa načinom proizvodnje domaćih proizvoda bio je cilj posjeta članova OPG Jareš pakračkom vrtiću. Jučerašnja prezentacija nastavak je uspješne suradnje vrtića Maslačak i obitelji Jareš, čiji mliječni proizvodi već čine sastavni dio zdrave prehrane u vrtiću.
Oko 60 djece starijih odgojnih skupina u pratnji svojih odgojiteljica sudjelovalo je u ovoj prezentaciji, koja im je približila život na selu i prednosti domaće proizvodnje. Slijedila je kratka radionica, kviz i nagrade za najuspješnije, nakon čega su svi imali priliku degustirati njihove proizvode.
Pakrački vrtić od početka rada preferira zdravu hranu, a od 2016. godine su postepeno počeli uvoditi u prehranu djece namirnice certificiranih lokalnih obiteljskih gospodarstava i OPG-ova okolnih gradova, čiju suradnju nastavljaju i u budućnosti.
- PIŠE: Pakrački List
- 1617
Manuela Paragi, učiteljica matematike u Osnovnoj školi braće Radića Pakrac i Tanja Španjić, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Pakrac, krajem ovog mjeseca će napredovati u stručnim zvanjima u zvanje mentora, priopćili su iz Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO). U ovom ciklusu u Hrvatskoj će biti unaprijeđeno ukupno 367 odgojno - obrazovnih djelatnika među kojima, uključujući pakračke, i sedam s naše županije.
Prema Pravilniku o napredovanju odgojno-obrazovnih djelatnika, u zvanje mentora mogu napredovati odgojno-obrazovni radnici koji u školama obavljaju poslove učitelja, nastavnika, odgajatelja, ravnatelja ili stručnog suradnika najmanje pet godina. Uvjet je položen stručni ispit te kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 100 sati u posljednjih pet godina. U pakračkoj osnovnoj školi zvanje učitelja mentora imali su od prije: Dubravka Namjesnik, Daliborka Duchač, Maria Nemec, Anita Pavlečić, Ivana Bukvić Belac, Lejla Skalnik, Manuela Papić i Krešimir Hihlik. U Srednjoj školi Pakrac u statusu mentora su profesori Željko Tomašević, Mario Tušek, Branko Križan, Renato Ristić, Vanja Kalenski, Vesna Božić, Anita Dašek, Branka Marić, Ana Debeljak De Martini i Blanka Brkašić.
Zvanje savjetnika viša je razina i u nju se biraju odgojno-obrazovni radnici čije je radno iskustvo najmanje deset godina, a prethodno su proveli pet godina u zvanju mentora. Također moraju imati položen stručni ispit te kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju od najmanje 150 sati u posljednjih pet godina. U pakračkoj osnovnoj školi zvanje savjetnika imaju: Nataša Major, Milan Nadaždi, Vesna Nemet i Marija Puškarić, a u srednjoj Vesna Ančić, Mira Radanović i ponovo Marija Puškarić.
Uz to, za izbor u ova znanja vrednuju se aktivnosti nastavnika, primjerice, organizacija natjecanja, mentorstvo učenicima i studentima, sudjelovanja i održavanja predavanja i raznih radionica, rada u stručnim vijećima, objavljivanja stručnih radova te rada na unaprjeđenju škole i samog obrazovnog sustava. U oba zvanja nastavnici se biraju na pet godina. Promoviranjem u zvanje mentora i savjetnika, osim titule, nastavnici dobivaju i uvećanu plaću. No, istovremeno se povećavaju i njihove obaveze, pa će im tako dio radnog vremena od sada odlaziti za potrebe Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Priznanje nakon 20 godina rada
[caption id="attachment_26384" align="alignleft" width="300"]
Manuela Paragi[/caption]
Manuela Paragi, u prosvjeti radi dvadeset godina s tim da je u razdoblju od 1999. do 2017. godine radila kao profesorica matematike i fizike u pakračkoj srednjoj školi, a od tada u osnovnoj predaje matematiku, trenutno učenicima sedmog i šestog razreda. Ogledni sat pred savjetnicom je imala u listopadu prošle godine i za nju ovo unapređenje predstavlja logičan slijed kontinuiranog rada na sebi. Mada to nije bila izravna radna obveza, kontinuirano je provodila edukaciju putem interneta, ali i na seminarima u neposrednim kontaktima s kolegama što je, kako kaže, jedini način da se prate novine u ovom tehnološki izrazito dinamičnom razdoblju. Aktivno sa svojim učenicima sudjeluje na natjecanjima i u školi provodi niz aktivnosti kao što su "Dan množenja", "Večer matematike", "Klokan", "Dan broja Pi" i slično nastojeći matematiku od učeničkog bauka pretvoriti u zanimljivost. Za napredak u struci ju je prijavila ravnateljica Sanja Delač, a osim njoj zahvalna je majci koja joj je omogućila i podržavala tijekom studija u Osijeku, kao i svojoj obitelji i kolektivu. Osim u školi aktivna je i u Gradskom društvu Crvenog križa Pakrac i ekološkim projektima.
[caption id="attachment_26385" align="alignleft" width="300"]
Tanja Španjić[/caption]
Tanja Španjić je profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Pakrac od 1997. godine i to joj je jedino radno mjesto. Trenutno predaje četiri programa u gimnaziji, medicinskoj, fizioterapeutskom i usmjerenju građevinskih tehničara i sva četiri su po novim programima. Najteže joj je raditi, kako kaže, u medicinskom usmjerenju jer cijeli srednjoškolski program mora ispredavati u samo dvije godine što je zahtjevno za učenike. Oduvijek je razrednica, a osim u nastavi puno je angažirana u raznim aktivnostima kao što je priprema učenika za natjecanje, Lidrano, raznim projektima, „Danima bez dnevnika“ i slično. Osim toga još od 2008. kao koautor sudjeluje na izradi udžbenika, kako onih tiskanih tako i novijih, digitalnih.
Nije razmišljala koliko joj ovo unapređenje donosi na plaći, ali ga prihvaća kao priznanje struke i sustava za dosadašnji rad. Za unapređenje ju je predložio ravnatelj Dario Čilić, a ogledni sat pred savjetnicom je održala lani u studenom.
- PIŠE: Pakrački List
- 1210
Novoosnovana fotogrupa Osnovne škole braće Radić koju vodi Nikolina Zanetti, nastavnica likovnog odgoja, dobila je vrijednu donaciju Daniela Moćana i Vjerana Hrpke iz tvrtke Prizma d.o.o. iz Zagreba koja se bavi prodajom video, audio i foto opreme, a koji su prepoznali ljubav i potrebe fotogrupe prema analognoj fotografiji i tradicionalnom načinu razvijanja fotografije u mračnoj komori.
Tako su velikodušno pakračkim osnovcima donirali crvenu lampu s pripadajućim filterima, Meopta Opemus 4 aparat za uvećavanje negativa, posude za razvijanje filma, stativ i čak dva analogna fotoaparata.
''Ne možemo dovoljno zahvaliti ljudima iz Prizme na ovoj donaciji. Naša djeca su presretna i široka srca, puni zahvalnosti pozdravljamo ove divne ljude u ime čitave škole i u ime budućih generacija koje će rabiti ovu opremu i razvijati svoj interes i ljubav prema fotografiji. Naši donatori su pomogli potaknuti razvitak ljubavi prema predivnom mediju unutar našeg malog mjesta“, rekla nam je nastavnica Nikolina Zanetti istaknuvši kako se obratila tvrtki ne očekujući nikakvu povratnu informaciju.
Prvi fotografski koraci
Pakračka školska fotogrupa osnovana je početkom ove školske godine kao izvannastavna aktivnost koja trenutno ima pet do šest učenika petih i sedmih razreda. Osim što su tek nedavno osnovani, do sad nisu imali nikakvu opremu za rad, snalazili su se jednim fotoaparatom u privatnom vlasništvu te krenuli učiti osnove analogne fotografije od snimanja do načina razvijanja filma. Tako je u pakračkoj školi oživjela i mala „mračna komora“, a nastanku prvih analognih fotografija iskustvom i savjetima pripomogao je i nastavnik kemije Krešimir Hihlik osiguravši za male fotografe i potrebne kemikalije za razvijanje negativa.
Skromni početnički koraci ipak su izrodili i malom izložbom koja je bila postavljena u Gradskoj knjižnici Pakrac, surađivali su i s dečkima iz Fotoimaga, a dvoje učenika iz fotokluba pobijedilo je i na školskom božićnom fotonatječaju.
Iako su pred njima zasigurno još brojni projekti nastavnicu Zanetti posebno veseli činjenica da će pakrački učenici sada moći sudjelovati i na natjecanjima mladih tehničara u sklopu kojega se organizira i natjecanje u fotografiji te se nada kako će se povećati interes djece za ovu vrstu umjetnosti, samim time što je nekada svaka škola imala svoju fotogrupu i mračnu komoru.
- PIŠE: Pakrački List
- 1832
„Radost neka srcem vlada“ naziv je ovogodišnje božićne priredbe koju su zajednički osmislili i pripremili učenici i učitelji Osnovne škole braće Radića Pakrac, a koja je sinoć u holu škole okupila brojne roditelje, braće, sestre, bake i djedove koji su došli podržati svoje pjevače i glumce.
U jednosatnom programu kojeg su osmislili nastavnici Miroslav Badrov, Kornelija Kobetić, Anita Domitrović, Daliborka Duchač, Maja Farkaš, Josipa Tauš Vidić, Gordana Hodak te vjeroučiteljice Ivana Turuk i Marija Bralo, uz prekrasnu scenografiju koje su djelo vrijednih ruku učiteljica, na sceni se izmjenjivala pjesma, ples, recitacije i igrokazi.
Pakrački mališani gledateljima su poželjeli blagoslovljene i sretne blagdane, izrazivši želju da se Betlehem prvenstveno nastani u ljudskim srcima, a istim željama na kraju programa pridružila se i Sanja Delač, ravnateljica pakračke osnovne škole.
