- PIŠE: Iva Širac
- 1683
Je li izloženost elektromagnetskim poljima niskih razina Wi-Fi radijskih uređaja štetno djeluje na zdravlje učenika ili opće populacije jučer je u pakračkoj osnovnoj školi odgovor dao fizičar Hrvoje Mesić, danas umirovljenik i predsjednik Udruge za promicanje prirodoslovlja PRIRODOPOLIS iz Zagreba, bivši voditelj laboratorija za demonstracijske projekte na Odsjeku za fiziku zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, popularizator fizike i jedan od najboljih eksperimentatora u Hrvatskoj održavši vrlo zanimljivo predavanje za učenike osmih razreda.
U uvodu Mesić je učenicima objasnio osnove ionizirajućih i neionizirajućih elektromagentskih polja, opisao je što predstavlja elektromagnetske valove kraćih valnih duljina; infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje. Kako je rekao, prilikom grijanja nekog tijela, u njega se ulaže energija i atomi počinju titrati, energija im se povećava jer prelaze u pobuđena stanja. Jezgre atoma nose električne naboje, pa tako pri titranju atoma dolazi zapravo do titranja električnih naboja, što je potkrijepio različitim zanimljivim pokusima pred učenicima.
Nove tehnologije postale su dio životne pa tako i školske svakodnevice, a česti primjer je prijenosno računalo spojeno na internet Wi-Fi ruter. Wi-Fi pristupne točke mogu se isto tako naći u mnogim javnim i privatnim prostorima, a ljudi u okruženju pokrivenom Wi-Fi signalom izloženi su povremeno niskoj razini elektromagnetskih polja kada se koriste internetskom mrežom na računalu ili svom mobilnom telefonu, no ono je tako nisko da nema nikakvog utjecaja na zdravlje.
Mesić je pakračkim učenicima na vrlo zanimljiv način objasnio i demonstrirao jednostavne principe iz fizike.
- PIŠE: Pakrački List
- 1367
Suradnja Hrvatskog fotosaveza i dviju osnovnih škola iz Lipika i Pakraca održana je 25. i 26. veljače tijekom radionica koje je organizirala Nikolina Zanetti, nastavnica likovne kulture Osnovne škole braće Radić Pakrac.
Radionice su osmišljene kao suradnja dviju škola - Osnovne škole Lipik i Osnovne škole braće Radić Pakrac, odnosno nastavnica likovne kulture Gordane Rusan i Nikoline Zanetti s ciljem pružanja dodatnog obrazovanja učenicima u vizualnom području (fotografija).
Prostor za radionice s pogledom na grad ustupio je Grad Pakrac, a u njemu se okupilo više od 20 učenika lipičkog i pakračkog područja, dok su voditelji radionica bili su članovi Hrvatskog fotosaveza - Zlata Medak i Predrag Bosnar. Hrvatski fotosavez i njihovi voditelji pripremili su i upoznali učenike s pojmom „kemogram“ i mogućim kemijskim reakcijama u kombinaciji sa svjetlošću na fotopapirima različite kakvoće.
U budućnosti je planirana daljnja suradnja Hrvatskog fotosaveza i dviju osnovnih škola kako bi se nastavilo s oživljavanjem kulturne baštine vizualnog područja fotografije i upoznavanjem učenika 21. stoljeća s tradicionalnim pristupima fotografiji, doznajemo od Nikoline Zanetti.
Fotografije su u autorskom vlasništvu članova Fotogrupe OŠ braće Radića Pakrac.
- PIŠE: Iva Širac
- 1634
Učenici pakračke osnovne škole braće Radića svoj odnos sa vršnjacima opisuju kao dobar sa povremenim nesuglasicama ili blažim prepirkama, a u najvećoj mjeri smatraju da je fizičko nasilje u njihovoj školi prisutno vrlo rijetko, a isto ocjenjuju i djelatnici škole kao i policijski službenici, zaključak je današnjeg predstavljanja rezultata istraživačkog projekta „Vršnjačko nasilje u doba koronakrize“ kojeg su od 15. listopada 2021. do 31. prosinca 2021. zajednički provodili pakračka osnovna škola i Policijska uprava Požeško-slavonske županije. Današnja završna konferencija u holu škole održana je povodom obilježavanja Dana ružičastih majica odnosno Dana borbe protiv vršnjačkoga nasilja koji se od 2017. godine obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja.
Kako je rekla u prezentaciji pedagoginja Željka Maic, istraživanje je pokazalo kako učenici, kao i djelatnici škole i policijski službenici, smatraju da nasilje postoji, ali najčešći oblik nasilja je psihološko i elektroničko nasilje koje je čak i u porastu dok je fizičko nasilje u školi vrlo rijetko. Maic je istaknula kako se većina učenika izjašnjava da nisu nikada ni na koji način zlostavljali druge i što je važno, da u slučaju prijave nasilja školskom osoblju ili policiji oni poduzmu odgovarajuće mjere. Nakon djelovanja policije u vezi vršnjačkog nasilja po dojavi školskog osoblja prijavljeni rijetko ponove nasilje te nije bilo negativne reakcije roditelja.
Istraživački tim činili su voditeljica projekta i pedagoginja Željka Maic, učiteljica informatike Vlatka Bakarić te policijski službenici Miro Miličević i Goran Matijević iz PU požeško-slavonske, a podaci su prikupljeni anketnim upitnicima u kojima je sudjelovalo 335 učenika od 4. do 8. razreda matične i područnih škola, 38 nastavnog osoblja pakračke osnovne škole te 16 policijskih službenika koji skrbe o sigurnosti u zoni pakračke škole.
Dobiveni rezultati trebaju biti temelj za realizaciju budućih preventivnih aktivnosti i projekata, za osmišljavanje programa mjera za sprečavanje i suzbijanje vršnjačkoga nasilja koje škola provodi samostalno ili u suradnji s policijskom upravom ili s drugim institucijama koje imaju isti cilj. Reprezentativan uzorak istraživanja i područje može biti od koristi i široj zajednici, rekla je Maic te istovremeno prezentirala još nekoliko preventivnih projekata koje trenutno provode u školi što sve skupa rezultira pozitivno dobivenim rezultatima u školi što se tiče prevencije vršnjačkog nasilja.
Okupljene na završnoj konferenciji pozdravili su uime pakračke gradonačelnice Ivana Šušnjić, pročelnica Ureda Grada Pakraca, te zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha čestitavši sudionicima u istraživanju te istaknuli kako su današnja djeca izvrgnuta različitim izazovima, posebno novim modelima nasilja i dovodi se pitanje stručnost i informatičke pismenosti nastavnika i roditelja, no istovremeno na svaki oblik nasilja treba reagirati.
Dražen Laklija, predstavnik Ravnateljstva policije, istaknuo je kako u policijskim statistikama na nacionalnoj razini bilježe unazad pet godina pad prijava vršnjačkog nasilja zahvaljujući ne samo radu policije, već i ovakvim preventivnim projektima. Dodao je kako je važno prepoznati rizike koje zajednica nosi, posebno na internetu, kako bismo našoj djeci pomogli da postanu dio tolerantnijeg društva.
„Porast elektroničkog nasilja je ozbiljno i pokazuje se na svim razinama kao velika prijetnja. No upravo ovakvi programi i projekti osvješćuju zajednicu, a posebno djecu i roditelje, koje razmjere elektroničko nasilje može obuhvaćati. Čestitam svima koji su sudjelovali u ovom važnom projektu, posebno pakračkoj školi koja puno radi na različitim oblicima prevencije“, rekao je državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak.
Otvorenje konferencije upriličeno je uz nastup školskog benda, a iz opravdanih razloga zbog kojih nisu mogli nazočiti događaju, pročitano je i pismo potpore potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Borisa Miloševića te ravnateljice pakračke osnovne škole Sanje Delač.
- PIŠE: Pakrački List
- 1353
Dječji vrtić Maslačak Pakrac ponovno je objavio poziv za upis u program igraonice koji je namijenjen djeci od navršenih tri godine života koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja u dječjem vrtiću, a zahtjevi za upis djece moći će se podnijeti do 28. veljače 2022. godine.
Program je besplatan za roditelje, a provodit će se dva puta tjedno u poslijepodnevnim satima u prostoru područnog vrtića Kalvarija na adresi, Kalvarija 6a, Pakrac. Igraonica će biti održana u sklopu projekta „Sretno djetinjstvo u Maslačku“ odobrenog u okviru poziva "Nastavak unapređenja usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja".
Zahtjevu za upis potrebno je priložiti:
1. Presliku rodnog lista/ izvatka iz matice rođenih za dijete
2. Preslike osobnih iskaznica roditelja ili uvjerenja o prebivalištu
3. Presliku iskaznice imunizacije
4. Potvrdu o obavljenom liječničkom pregledu roditelji su obvezni predati odgojiteljici prvog dana dolaska u skupinu
Zahtjev za upis roditelji mogu preuzeti na internetskim stranicama www.dvmp.hr ili osobno podići u matičnom Vrtiću na adresi Matice hrvatske 13/b, Pakrac.
Prije početka provedbe programa roditelji će dobiti detaljne upute o načinu i organizaciji programa.
- PIŠE: Iva Širac
- 1138
„BFF - bolje formuliraj frazu“ naziv je projekta Osnovne škole braće Radića Pakrac za koji su od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobili 13.000 kuna na temelju Poziva za financiranje preventivnih projekata osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova. Riječ je o preventivnom projektu koji podrazumijeva radionice za učenike i istovremeno edukacije za učitelje razredne i predmetne nastave.
Radionice za petaše
„U fokusu je rad s učenicima petih razreda. Prvo smo odradili preventivne radionice za sve učenike, a zatim smo počeli sa selektivnom prevencijom odnosno onim učenicima koje smo, zajedno s razrednicima, prepoznali kao one koji ne funkcioniraju u razredu, u timu. To su djeca koja su ili previše povučena ili previše agresivna u nastupu, teško izražavaju mišljenja i stavove, imaju problem s prilagodbom, u odnosima s drugom djecom, koja se na bilo koji način neugodno osjećaju u društvu. No, unatoč tome, djeca dolaze i vole dolaziti na ove radionice što nas posebno veseli“, rekla je Nataša Major, školska psihologinja i koordinatorica projekta uz koju još radionice vode pedagoginja Željka Maic, te nastavnice Manuela Papić, Lejla Skalnik i Martina Nenadović Lneniček.
Od siječnja kada su započeli, odradili su pet od predviđenih 16 radionica na kojima 17 odabranih petaša jednom tjedno jedan školski sat uče o komunikaciji, socijalnim vještinama, prepoznavanju emocija, nenasilnim načinima rješavanja sukoba kroz osmišljene igre, pokrete ili glumu. Major ističe kako su socijalne vještine djeci sve veći problem, posebno danas kad je sve online i brzo dostupno na internetu što nije dobro jer djeca, kako kaže, usvajaju samo sadržaj, a nema interakcije koja je za njih ključna za normalan razvoj.
Usavršavanje razredničkih vještina
Uz preventivne radionice za djecu, započeli su i s edukacijom učitelja predmetne i razredne nastave odnosno usavršavanjem razredničkih vještina na koje se, kako kaže Major, odazvalo većina nastavnika u školi. Radionice za učitelje osmišljene su na način da jedan dio prolaze kao igru da bi takav način rada primijenili i na rad sa djecom, odnosno mijenjaju uloge učitelja i učenika. Za učitelje razredne nastave edukaciju vodi Ivana Marijančić, dramska pedagoginja iz udruge Kreativan trening iz Zagreba dok za učitelje predmetne nastave edukaciju provodi Udruga za pružanje psiho-socijalne i pedagoške pomoći djeci i mladima sa smetnjama i poremećajem u ponašanju "TI SI OK" iz Velike Gorice.
„Svaki od učitelja završetkom edukacije trebao bi biti osposobljen znati se snaći i da, ovisno o problemu, može reagirati i provesti radionicu na bilo koju temu, posebno na satu razrednog odjela“, dodala je Major.
Fotografija: OŠ braće Radića Pakrac
- PIŠE: Iva Širac
- 2211
Nakon prvog velikog istraživanja o menstrualnom siromaštvu u Hrvatskoj koje je pokazalo da si čak 10 posto žena u državi ne može priuštiti menstrualne uloške i tampone, nekoliko je škola krenulo u akciju. Prvi grad koji se pobrinuo da svojim učenicama osigura besplatne higijenske potrepštine za menstruaciju bio je Varaždin, njegov primjer slijedili su Vinkovci i Rijeka, zatim Karlovac i Ozalj, a njima se od prošlog polugodišta pridružio i Pakrac.
Osnovna škola braće Radić Pakrac prepoznala je potrebu i važnost da se i o toj temi progovara te pobrinula da njihove djevojčice ne budu dio ove tužne statistike. U studenom su u svim ženskim wc-ima viših razreda postavili pet ormarića s besplatnim higijenskim ulošcima koji su djevojčicama uvijek na raspolaganju.
Inicijativa u pakračkoj osnovnoj školi krenula je od Manuele Papić, nastavnice biologije, koja nam je istaknula kako je o tome intenzivno razmišljala čitajući portale i izjave djevojaka o toj temi. „Ideja je došla ljudski, slušajući ove poražavajuće statistike željeli smo našim djevojčicama omogućiti da niti jedna ne mora razmišljati hoće li imati taj dan potrepštinu koja bi svakoj djevojci bez obzira na socijalni status trebala biti uvijek dostupna“, ističe nam Manuela koja je u školi uvijek bila i ostala osoba kojoj su se djevojčice mogle obratiti.
Ravnateljica Sanja Delač ideju je odmah s oduševljenjem prihvatila, a novčana sredstva za nabavku higijenskih potrepština škola je osigurala iz vlastitih sredstava, ali i putem donacija.
„Iako su djeca danas sve više otvorenija, menstruacija je još uvijek među djevojčicama tabu tema, još uvijek ta tema kod njih izaziva neugodu iako na nastavi biologije puno o tome razgovaramo. No, kada smo ih obavijestili o postavljenim ormarićima, djevojčice su tom ideju bile oduševljene, čak mi ih je nekoliko prišlo i pitalo: Jel bi vi to stvarno za nas napravili? Meni je oduševljenje što su djeca prepoznala takve jednostavne ljudske namjere“, istaknula je Manuela.
Rezultati istraživanja koje je prošle godine provela Udruga za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter pokazali su kako je čak trećina žena u Hrvatskoj prisiljena štedjeti na ulošcima. Zabrinjava i da 8,8 posto sudionica istraživanja, upravo zato što si ne mogu priuštiti više takvih potrepština, uložak ili tampon ne promijene duže od 6 do 8 sati. Manji udio ispitanica, njih 4,7 posto moralo je posuditi menstrualne potrepštine od prijateljice ili nekog drugog jer si ih nisu mogle priuštiti.
Izaziva to velike rasprave jer pojedincima izdaci za higijenske potrepštine ne zvuče kao prevelik mjesečni trošak. Rijetko tko se pritom pita što je s obiteljima slabijeg imovinskog statusa u kojima je, uz majku, i više djevojčica.