- PIŠE: Pakrački List
- 1005
Podravka Koprivnica temeljom ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja iz 2017. godine ugovara proizvodnju i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi obitelji hrvatski branitelji, kao i svi drugi potencijalni ili zainteresirani poljoprivredni proizvođači.
Ciljevi sporazuma su danas prezentirani zainteresiranima u pakračkoj gradskoj vijećnici. Stručni zaposlenici Podravke Nikolina Jelavić i Zlatko Đelekovčanin istaknuli su da je njihov cilj rast domaće poljoprivredne proizvodnje i smanjivanje uvoza namirnice za njihovu prehrambenu proizvodnju, dok je Zvonko Beljo iz Ministarstva naglasio da tako žele zaposliti ili osigurati dodatne prihode braniteljima, članovima njihovih obitelji i ostaloj populaciji.
To konkretno u praksi znači da Podravka s poljoprivrednim proizvođačima, ili još bolje udruženima u zadruge, u ožujku sklapa ugovore o otkupu njihovih poljoprivrednih viškova, poglavito voća, povrća i pšenice pri čemu definiraju asortiman, rokove plaćanja, otkupnu cijenu. Podravka, kako je istaknula N. Jelavić, u preradi koristi oko 200 proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje pri čemu ne može za većinu osigurati dovoljno sirovina u Hrvatskoj. Tako joj u ovoj godini treba iz otkupa oko 50.000 tona pšenice, 950 tona šljiva i 23.000 tona raznog povrća. Ovisno o kvaliteti pšenicu plaća 3 lipe više od trenutne tržišne cijene. Ostale cijene su poznate: 2,90 kuna za kilogram paprike za ajvar, 1,5 kunu za kg patlidžana, između 2 i 7,40 kn za kg krastavaca (ovisno o veličini), između 4 i 7 kn za kilogram feferona te 8 kn za kilogram graha. Osim toga, Podravka po sklopljenom ugovoru nudi analizu tla i sjemena, stalni stručni nadzor, kreditiranje u repromaterijalu, otkup bez posrednika i plaćanje u roku od 30 dana pri čemu se cijene odnose na dostavljenu robe u njihove tvornice u Koprivnici, Križevcima i Varaždinu.
Zvonko Beljo je podsjetio da je Ministarstvo sklopilo ugovor s tvrtkom Pevec preko koje se mogu na tržište plasirati neprehrambeni proizvodi koje proizvode branitelji ili njihove zadruge.
U ime Grada Pakraca dogradonačelnik Marijan Širac se zahvalio gostima na stručnoj prezentaciji te pozvao sve zainteresirane, bili oni na tribini ili ne, da sve dodatne informacije potraže u gradskoj upravi.
U odnosu na prošlu godinu zainteresiranih je na predavanju bilo još i manje, tek nekoliko, a Podravkini stručnjaci su izrazili čuđenje da se s područja Pakraca i Lipika lani nije javio niti jedan proizvođač za razliku od susjedne Požeštine koja se pokazala kao dobro tržište.
- PIŠE: Pakrački List
- 881
Prezentacija Sporazuma o suradnji koji je sklopljen između Podravke d.d. i Ministarstva hrvatskih branitelja o ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi hrvatski branitelji, kao i svi drugi zainteresirani, bit će održana 14. veljače (četvrtak) u 11 sati, u prostoru nove gradske vijećnice u dvorištu kurije Janković u Pakracu.
Cilj prezentacije čiji je organizator Grad Pakrac je proširiti suradnju braniteljskih zadruga i OPG-ova sa tvrtkom Podravka d.d. kako bi se povećale količine domaće sirovine u proizvodima Podravke d.d. te istovremeno povećala zaposlenost i proizvodnja.
Nakon prezentacije zainteresirani će djelatnicima Podravke d.d. moći izravno postavljati pitanja kako bi razjasnili sve moguće nejasnoće oko ugovaranja proizvodnje za sezonu 2019.
- PIŠE: Pakrački List
- 969
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je početkom siječnja na e-savjetovanje (nekadašnji pojam javne rasprave) paket reformskih zakona iz područja vodnoga gospodarstva, a glavne promjene očekuju lokalne vodovode i kanalizacije čiji bi se broj sa sadašnjih 190 trebao smanjiti na njih 35 do 40. Naime, sadašnji izuzetno fragmentirani sektor koji se bavi javnom vodoopskrbom i javnom odvodnjom sastoji se od 190 pojedinačnih isporučitelja vodnih usluga čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a tako razmrvljeni sustav prepreka je, kaže se u obrazloženju Ministarstva, između ostalog realizaciji investicije EU, odnosno ne može osigurati održivost svojega poslovanja niti priuštivost (dostupnost, socijalni element) cijena vode.
Umrežavanje, najprije organizacijski, a u budućnosti možda i tehnološki, bar gdje je to tehnički moguće, bi se odvijalo na način da se spajanjem postojećih stvore budući distributeri koji će na području svoje nadležnosti morati minimalno isporučivati dva milijuna kubnih metara vode godišnje. Naš distributer Vode-Lipik koji pokriva javni vodovodni sustav gradova Pakraca i Lipika je lani isporučio oko 470.000 kubika godišnje.
Prema izračunu Ministarstva takvih će područja u cijeloj Hrvatskoj biti od 35 do 40, ili prosječno će 14 jedinica lokalne samouprave činiti jedno uslužno područje te imati jedinstvenog distributera. Lokalni će vodovodi po tom prijedlogu dobiti prijelazni rok, i to 13 mjeseci od stupanja na snagu zakona, a prateća uredba koja definira uslužna područja donijet će se u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu, pa bi cijela reforma trebala biti gotova iduće godine.
Manji vodovodi, kako je definirano zakonom, pripajat će se, prema prihodima, najvećem sadašnjem javnom isporučitelju. Taj jedinstveni vodovod bit će trgovačko društvo čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a na jednom uslužnom području cijena vode morat će se izjednačiti, što sada nije slučaj. U našem okruženju primjerice cijena vode u Pakracu i Lipiku je 10,25 kuna po kubiku. U požeškoj Tekiji čak je različita po pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a kreće se od 13,21 kn/m3 u Kutjevu pa do 13,83 kn/m3 u Brestovcu, u Daruvaru je 12,41, dok u Garešnici je sistem naplate drugačiji, ali je cijena kubika oko 17 kuna.
Ideja nije nova
Ideja o spajanju lokalnih vodoopskrbljivača nije nova i datira još iz 2015. godine, no zbog negativnih reakcija iz jedinica lokalne samouprave je zaustavljena i odstajala je tri godine u ladici. Ministarstvo je sada ponovo vadi van, ali prema radnim i neformalnim saznanjima Marijana Pierobona, direktora Voda Lipik, razlika je u tome što je u prvoj varijanti bilo spajanje naših Voda Lipik predviđeno s požeškom Tekijom, dok u sadašnjim razmišljanjima smo preusmjereni na vodoopskrbljivače na južnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno na područja Daruvara, Grubišnog Polja, Garešnice i Čazme.
Javna rasprava na internetu traje do 8. veljače, a nakon toga će započeti ostatak zakonske procedure koja bi u idućoj godini trebala uroditi spajanjem lokalnih vodoopskrbljivača. Sudeći po rezultatima prijašnjih spajanja raznih državnih službi poput pravosuđa, zdravstva, inspekcija i slično teško je vjerovati da će nositeljstvo (sjedište) regionalnog sustava vodoopskrbe pripasti Vodama-Lipik mada za to ima argumenta, ponajprije prostornih jer preklanjskom kupovinom i lanjskom adaptacijom objekta bivšeg Konstruktora, Vode Lipik imaju vjerojatno najbolji prostorne uvijete kako u pogledu uredskog, tako i laboratorijskog, skladišnog i dvorišnog prostora, a u budućnosti dugo najavljivanom izgradnjom akumulacije Šumetlica bi bili i najveći izvor pitke vode na jednom mjestu na ovom području.
Što čeka potrošače, a što zaposlenike, saznat ćemo vjerojatno tek za više od godinu dana kada po prijedlogu Ministarstva trebaju početi konkretne aktivnosti na regionalizaciji sadašnjeg vodoopskrbnog lokalnog sustava.
- PIŠE: Pakrački List
- 1138
Da je Lipik više grad gospodarstva (Staklana, Studenac, Stragatrans, Poljoprivreda, Gamauf…) a Pakrac administracije, obrta uslužnih djelatnosti, prosvjete i zdravstva znali smo to oduvijek. No sada imamo za takva razmišljanja i potvrdu službene statistike; iz podataka dostupnih putem pretplatničkih internet stranica tvrtka Bisnode, jedne od najvećih pružatelja poslovnih i bonitetskih podataka u Europi, a dostupni podaci se odnose na 2017. godinu.
U ovu analizu ulaze svi poslovni subjekti koji su u sustavu poreza na dobit i koji su obveznici predaje izvještaja o javnoj objavi, dakle sva poduzeća. Prema tim podacima u 2017. godini u 93 pakračke tvrtke radilo je ukupno 663 radnika. U istoj godini na području Grada Lipika bilo je aktivno 57 tvrtki, ali su imale ukupno više zaposlenika – 873.
Pakračke tvrtke su imale ukupno 181,5 milijuna kuna prihoda, dok su lipičke imale više nego dvostruko, 445,7 milijuna. Od toga, pakračke tvrtke izvezle su 47 milijuna kuna, a lipičke 182,1 milijuna kuna.
Pakračke tvrtke stvorile su novostvorenu vrijednost u iznosu od 59,6 milijuna kuna, a lipičke 123 milijuna. Radnici u lipičkim tvrtkama te su godine bili prosječno bolje plaćeni. U bruto iznosu je prosječna mjesečna plaća iznosila 5.930,60 kuna, odnosno 4.492,50 kuna neto, dok je u pakračkom gospodarstvu ta plaća u brutu iznosila 5.213,68, odnosno 4.046,31 kunu.
Lipičke tvrtke ostvarile su ukupno dobit u iznosu od 16,25 milijuna, a one sa sjedištem na području Grada Pakraca 3,06 milijuna kuna. Lipičke tvrtke su te godine ostvarile investicija u iznosu od 49,4 milijuna kuna, a pakračke 29,2 milijuna.
[caption id="attachment_18747" align="aligncenter" width="900"]
????????????????????????????????????[/caption]
- PIŠE: Pakrački List
- 1016
U Poljoprivredi Lipik u tijeku su jesenske žetve i berbe. Soja koju su imali zasađenu na 220 hektara već je požnjevena i Željko Viboh, direktor Poljoprivrede, kaže da su urod i kvaliteta dobri.
Za nekoliko dana će početi s berbom kukuruza koji imaju zasijanog na također 220 hektara, a o kvaliteti i prinosima ne želi govoriti dok u silos u Dobrovac ne dođe urod s bar nekoliko desetaka hektara. Početkom listopada će započeti i berba šećerne repe koju imaju zasijanu na 56 hektara i ugovoreni plasman u virovitičku šećeranu. Također su započeli i s jesenskim sjetvama. Uljana repica je već zasijana na 180 hektara, odnosno sve planirane površine. U listopadu plan im je zasijati na oko 500 hektara pšenicu, ječam i kamilicu.
Intenzitet i duljina radova ovisit će o vremenskim prilikama pa im sadašnje sunčano vrijeme odgovara. Ono što zabrinjava Viboha i sve poljoprivrednike su cijene koje su za sada manje nego lani.
- PIŠE: Pakrački List
- 1020
Ivana Orban, direktorica LRA – Poduzetnički centar Pakrac d.o.o., u Osijeku je 6. srpnja potpisala 470 tisuća kuna vrijedan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Korisnička podrška PCP-a“ odobren u okviru natječaja „Pružanje visokokvalitetnih usluga za male i srednje poduzetnike putem poduzetničkih potpornih agencija“.
LRA - Poduzetničkom centru Pakrac d.o.o. odobreno je ukupno 470.047,41 kn za sufinanciranje projektnih aktivnosti kroz 18 mjeseci provedbe projekta tijekom kojih će poduzetnicima biti na raspolaganju različite usluge savjetovanja i informiranja kao što su primjerice: knjigovodstvene usluge za poduzetnike početnike, priprema projektnih prijedloga za natječaje, provedba projekata, izrada natječajne dokumentacije pri kandidiranju, pravna savjetovanja, izrada poslovnih planova, edukacije namijenjene ženama poduzetnicama te druge edukacije kao što su prijenos poslovanja obiteljskih poduzeća, energetska učinkovitost u poslovanju i slično.
Uz direktoricu, ugovor su potpisali i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, predsjednik Uprave HAMAG BICRO-a Vjeran Vrbanec te član Uprave HAMAG BICRO-a Mario Turalija.
„Putem ovih sredstava smo tijekom trajanja projekta osigurali besplatno pružanje usluga našim lokalnim poduzetnicima. Tako ćemo, uz poboljšane postojeće i neke nove usluge, i na ovaj način pomoći poduzetnicima u njihovom poslovanju jer neće morati izdvajati svoja vlastita sredstva za ove usluge. Energetska obnova je u punom zamahu, stroga pravila i procedure zahtijevaju od građevinskih poduzeća pripremljenu ponudbenu dokumentaciju do najsitnijeg detalja gdje nema prostora za pogreške. Propust pri izradi dokumentacije može značiti izgubljeni posao. Pomoć poduzetnicima pri izradi ponudbene dokumentacije je jedan primjer novih usluga koje će PCP pružati u okviru ovog projekta. Ovim putem pozivam poduzetnike s područja Grada Pakraca da prate objave u našem lokalnom mediju te se dođu informirati u PCP o uslugama na koje imaju pravo“, poručila je poduzetnicima Ivana Orban.
Temeljem ovog poziva pravo na bespovratnu potporu ostvarilo je 33 prijavitelja koja su kroz projekte dobila ukupno nešto više od 13 milijuna kuna. Unutar te brojke je 12 prijavljenih projekata s područja Slavonije za koje je osigurano ukupno oko 4,5 milijuna kuna.