- PIŠE: Pakrački List
- 1427
Na program poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva Grada Pakraca od kraja siječnja kada je objavljen Javni poziv do danas 12. kolovoza zaprimljeno je 50 zahtjeva različitih gospodarskih čimbenika za korištenje ove mjere. Odobreni su i isplaćeni poticaji za njih 49 u ukupnom iznosu od 382.178,82 kune dok je jedan zahtjev odbijen.
Većina poticaja je ostvarena za nabavku dugotrajne imovine (38), u šest slučajeva su ostvareni poticaji za novo zapošljavanje, petero je ostvarilo poticaje za zakup poslovnog prostora, a jedan za početak obavljanja djelatnosti.
Prošle godine za poticanje razvoja poduzetništva iz pakračkog proračuna poduzetnicima je isplaćeno blizu 500.000 kuna, a da je interes ove godine za mjerom porastao, govori podatak da je u istom razdoblju prošle godine (u prvih sedam mjeseci) isplaćeno oko 160.000 kuna.
Zadovoljstvo ne krije ni gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako je ova mjera vrlo dobro prihvaćena i zaživjela među poduzetnicima, a pozitivne povratne informacije dobili su i iz Udruženja obrtnika Pakrac-Lipik, kao i pakračkih poduzetnika osobno. „Mjera se nastavlja i neće se ukidati, može se jedino poboljšati, zato pozivam sve poduzetnike i obrtnike da se s prijedlozima jave u gradsku upravu“, dodaje gradonačelnica Blažević.
Ove godine u proračunu je predviđeno 600.000 kuna za ovaj program, no ukoliko stavka bude premašena gradonačelnica Blažević kaže da će ona biti rebalansirana, ovisno o interesu gospodarstvenika jer se zahtjevi i dalje zaprimaju do kraja godine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1670
„Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“ (mjera 6, podmjera 6.2) naziv je natječaja raspisanog od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, otvorenog u ožujku prošle godine, temeljem kojeg su se lokalna OPG-a mogla natjecati za 372 tisuće kuna namjenskih bespovratnih sredstava. U Pakracu se natjecao i prošao samo OPG Širac.
Unatoč tome što prema podacima APPRRR-a na pakračko-lipičkom području egzistira čak 864 OPG-a (446 u Lipiku i 418 u Pakracu) pa iako svi nemaju minimalnu ekonomsku veličinu (1000eura) uvjetovanu natječajnim kriterijem, u Lokalnoj razvojnoj agenciji PC Pakrac po toj su mjeri odradili samo jednu prijavu zainteresirane strane (OPG Antun Širac iz Pakraca). Ona je rezultirala odobrenjem sredstava i svečanim potpisom ugovora 11. veljače u Osijeku. Niti u lipičkoj razvojnoj agenciji LIRA nije značajno bolja situacija. Odradili su tri prijave no odgovori na njihove prijave do ovog trenutka još nisu pristigli.
Vladimir Gazić i Darijan Husko iz lokalnih razvojnih agencija slažu se da razlog slabe zainteresiranosti, unatoč privlačnoj visini potpore, ponajviše leži u preuzimanju obveze zapošljavanja jedne osobe na rok od 5 godina. Na našem su području obiteljska gospodarstva još su uvijek u velikoj većini usputne djelatnosti gdje su nosioci već zaposlene osobe, a za dodatno zapošljavanje u OPG nema se uvjeta, možda niti potrebe.
Nešto drugačiju sliku nude nositelj OPG-a Antun Zlatko Širac te njegov sin Josip. Oni su pronašli svoju računicu u ovakvoj vrsti potpore, ali i vide budućnost u poljoprivredi: „Svrha ovih poticajnih mjera upravo i jest da se poveća ekonomska veličina gospodarstva, da čovjek od toga živi i da nam poljoprivreda postane život, a ne usputan hobi. Siguran sam da smo mi na tom tragu“.
Razvoj šumarske djelatnosti
OPG Širac temeljno se bavi uzgojem crne slavonske svinje na imanju u Gornjim Grahovljanima poslom koji su pokrenuli 2017. godine uz vlastito ulaganje od 50 tisuća kuna i 115.000 kuna EU nepovratne potpore kroz mjeru 6.3. - Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Od tadašnjih tridesetak crnih slavonskih praščića Širci danas na svom gospodarstvu imaju šezdeset uz devet krmača. Tržište je živ organizam pa se kroz vrijeme pokazala potreba i za gotovim delicijama crne slavonske svinje. Prostor za proširiti ponudu svakako postoji. “Ljudi sve više traže slaninu, čvarke i mast, a to iziskuje okretanje gotovom proizvodu što podrazumijeva malu klaonicu, sušionicu i na kraju krajeva nova ulaganja i nove novce…To ipak ostavljam za neke buduće slične natječaje“.
Odluči li se za nova ulaganja ponovo će pokucati na vrata pakračkog Poduzetničkog centra koji su mu već dvaput uspješno odradili projekte. Potpisanih 50 tisuća eura ovaj put utrošit će za razvoj šumarske djelatnosti iz čega izdvaja veliki poljoprivredni traktor snage 130 konja opremljen šumskim vitlom i pripadajućim nadogradnjama nužnim za izvlačenje trupaca te šumarsku prikolicu s dizalicom (zajedno oko 150 tisuća kuna), kao i mobilnu šestmetarsku pilanu s vlastitim agregatom (oko 120 tisuća kuna), motorne pile te ostali šumarski pribor.
Sve to govori s određenom dozom opreza, jer kaže da novac još uvijek nije sjeo na račun unatoč potpisanom ugovoru. Intenzitet isplate predviđen je u dvije rate, jedna avansno, druga refundacijom po završenoj provedbi (do tri godine od potpisivanja ugovora) što znači da će pola novca potrebnog za kupnju opreme morati pribaviti sam.
„U OPG je zaposlen sin Josip, a zaposlit ćemo još jednog radnika. Siguran sam da će oni uz šumu i njivu, znači u mješovitom gospodarstvu, bez problema zaraditi kruh na vlastitoj zemlji“, kaže Antun Zlatko.
Malo je nedostajalo da umjesto na vlastitoj zemlji sin Josip poput mnogih završi u tuđini. U posljednji trenutak zaživjela je ova, srećom pred realizacijom, zajednička ideja koja će u budućnosti Josipu ponuditi sve uvjete da se razvije u ozbiljnog poljoprivrednika i umjesto u Njemačkoj živi kod svoje kuće.
Svrha ovakvih natječaja i jest stvaranje novih nepoljoprivrednih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima, uz održavanje postojeće zaposlenosti ili stvaranje novih radnih mjesta, s ciljem smanjenja depopulacije i poticanja održivog razvoja ruralnih područja, a kroz Mjeru 6.2 moguće je ishoditi 50.000 eura bespovratno, u vrijednosti od 100% prihvatljivih ulaganja u projektu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1116
Podravka Koprivnica temeljom ugovora s Ministarstvom hrvatskih branitelja iz 2017. godine ugovara proizvodnju i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi obitelji hrvatski branitelji, kao i svi drugi potencijalni ili zainteresirani poljoprivredni proizvođači.
Ciljevi sporazuma su danas prezentirani zainteresiranima u pakračkoj gradskoj vijećnici. Stručni zaposlenici Podravke Nikolina Jelavić i Zlatko Đelekovčanin istaknuli su da je njihov cilj rast domaće poljoprivredne proizvodnje i smanjivanje uvoza namirnice za njihovu prehrambenu proizvodnju, dok je Zvonko Beljo iz Ministarstva naglasio da tako žele zaposliti ili osigurati dodatne prihode braniteljima, članovima njihovih obitelji i ostaloj populaciji.
To konkretno u praksi znači da Podravka s poljoprivrednim proizvođačima, ili još bolje udruženima u zadruge, u ožujku sklapa ugovore o otkupu njihovih poljoprivrednih viškova, poglavito voća, povrća i pšenice pri čemu definiraju asortiman, rokove plaćanja, otkupnu cijenu. Podravka, kako je istaknula N. Jelavić, u preradi koristi oko 200 proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje pri čemu ne može za većinu osigurati dovoljno sirovina u Hrvatskoj. Tako joj u ovoj godini treba iz otkupa oko 50.000 tona pšenice, 950 tona šljiva i 23.000 tona raznog povrća. Ovisno o kvaliteti pšenicu plaća 3 lipe više od trenutne tržišne cijene. Ostale cijene su poznate: 2,90 kuna za kilogram paprike za ajvar, 1,5 kunu za kg patlidžana, između 2 i 7,40 kn za kg krastavaca (ovisno o veličini), između 4 i 7 kn za kilogram feferona te 8 kn za kilogram graha. Osim toga, Podravka po sklopljenom ugovoru nudi analizu tla i sjemena, stalni stručni nadzor, kreditiranje u repromaterijalu, otkup bez posrednika i plaćanje u roku od 30 dana pri čemu se cijene odnose na dostavljenu robe u njihove tvornice u Koprivnici, Križevcima i Varaždinu.
Zvonko Beljo je podsjetio da je Ministarstvo sklopilo ugovor s tvrtkom Pevec preko koje se mogu na tržište plasirati neprehrambeni proizvodi koje proizvode branitelji ili njihove zadruge.
U ime Grada Pakraca dogradonačelnik Marijan Širac se zahvalio gostima na stručnoj prezentaciji te pozvao sve zainteresirane, bili oni na tribini ili ne, da sve dodatne informacije potraže u gradskoj upravi.
U odnosu na prošlu godinu zainteresiranih je na predavanju bilo još i manje, tek nekoliko, a Podravkini stručnjaci su izrazili čuđenje da se s područja Pakraca i Lipika lani nije javio niti jedan proizvođač za razliku od susjedne Požeštine koja se pokazala kao dobro tržište.
- PIŠE: Pakrački List
- 1009
Prezentacija Sporazuma o suradnji koji je sklopljen između Podravke d.d. i Ministarstva hrvatskih branitelja o ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi hrvatski branitelji, kao i svi drugi zainteresirani, bit će održana 14. veljače (četvrtak) u 11 sati, u prostoru nove gradske vijećnice u dvorištu kurije Janković u Pakracu.
Cilj prezentacije čiji je organizator Grad Pakrac je proširiti suradnju braniteljskih zadruga i OPG-ova sa tvrtkom Podravka d.d. kako bi se povećale količine domaće sirovine u proizvodima Podravke d.d. te istovremeno povećala zaposlenost i proizvodnja.
Nakon prezentacije zainteresirani će djelatnicima Podravke d.d. moći izravno postavljati pitanja kako bi razjasnili sve moguće nejasnoće oko ugovaranja proizvodnje za sezonu 2019.
- PIŠE: Pakrački List
- 1087
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uputilo je početkom siječnja na e-savjetovanje (nekadašnji pojam javne rasprave) paket reformskih zakona iz područja vodnoga gospodarstva, a glavne promjene očekuju lokalne vodovode i kanalizacije čiji bi se broj sa sadašnjih 190 trebao smanjiti na njih 35 do 40. Naime, sadašnji izuzetno fragmentirani sektor koji se bavi javnom vodoopskrbom i javnom odvodnjom sastoji se od 190 pojedinačnih isporučitelja vodnih usluga čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a tako razmrvljeni sustav prepreka je, kaže se u obrazloženju Ministarstva, između ostalog realizaciji investicije EU, odnosno ne može osigurati održivost svojega poslovanja niti priuštivost (dostupnost, socijalni element) cijena vode.
Umrežavanje, najprije organizacijski, a u budućnosti možda i tehnološki, bar gdje je to tehnički moguće, bi se odvijalo na način da se spajanjem postojećih stvore budući distributeri koji će na području svoje nadležnosti morati minimalno isporučivati dva milijuna kubnih metara vode godišnje. Naš distributer Vode-Lipik koji pokriva javni vodovodni sustav gradova Pakraca i Lipika je lani isporučio oko 470.000 kubika godišnje.
Prema izračunu Ministarstva takvih će područja u cijeloj Hrvatskoj biti od 35 do 40, ili prosječno će 14 jedinica lokalne samouprave činiti jedno uslužno područje te imati jedinstvenog distributera. Lokalni će vodovodi po tom prijedlogu dobiti prijelazni rok, i to 13 mjeseci od stupanja na snagu zakona, a prateća uredba koja definira uslužna područja donijet će se u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu, pa bi cijela reforma trebala biti gotova iduće godine.
Manji vodovodi, kako je definirano zakonom, pripajat će se, prema prihodima, najvećem sadašnjem javnom isporučitelju. Taj jedinstveni vodovod bit će trgovačko društvo čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, a na jednom uslužnom području cijena vode morat će se izjednačiti, što sada nije slučaj. U našem okruženju primjerice cijena vode u Pakracu i Lipiku je 10,25 kuna po kubiku. U požeškoj Tekiji čak je različita po pojedinim jedinicama lokalne samouprave, a kreće se od 13,21 kn/m3 u Kutjevu pa do 13,83 kn/m3 u Brestovcu, u Daruvaru je 12,41, dok u Garešnici je sistem naplate drugačiji, ali je cijena kubika oko 17 kuna.
Ideja nije nova
Ideja o spajanju lokalnih vodoopskrbljivača nije nova i datira još iz 2015. godine, no zbog negativnih reakcija iz jedinica lokalne samouprave je zaustavljena i odstajala je tri godine u ladici. Ministarstvo je sada ponovo vadi van, ali prema radnim i neformalnim saznanjima Marijana Pierobona, direktora Voda Lipik, razlika je u tome što je u prvoj varijanti bilo spajanje naših Voda Lipik predviđeno s požeškom Tekijom, dok u sadašnjim razmišljanjima smo preusmjereni na vodoopskrbljivače na južnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije, odnosno na područja Daruvara, Grubišnog Polja, Garešnice i Čazme.
Javna rasprava na internetu traje do 8. veljače, a nakon toga će započeti ostatak zakonske procedure koja bi u idućoj godini trebala uroditi spajanjem lokalnih vodoopskrbljivača. Sudeći po rezultatima prijašnjih spajanja raznih državnih službi poput pravosuđa, zdravstva, inspekcija i slično teško je vjerovati da će nositeljstvo (sjedište) regionalnog sustava vodoopskrbe pripasti Vodama-Lipik mada za to ima argumenta, ponajprije prostornih jer preklanjskom kupovinom i lanjskom adaptacijom objekta bivšeg Konstruktora, Vode Lipik imaju vjerojatno najbolji prostorne uvijete kako u pogledu uredskog, tako i laboratorijskog, skladišnog i dvorišnog prostora, a u budućnosti dugo najavljivanom izgradnjom akumulacije Šumetlica bi bili i najveći izvor pitke vode na jednom mjestu na ovom području.
Što čeka potrošače, a što zaposlenike, saznat ćemo vjerojatno tek za više od godinu dana kada po prijedlogu Ministarstva trebaju početi konkretne aktivnosti na regionalizaciji sadašnjeg vodoopskrbnog lokalnog sustava.
- PIŠE: Pakrački List
- 1308
Da je Lipik više grad gospodarstva (Staklana, Studenac, Stragatrans, Poljoprivreda, Gamauf…) a Pakrac administracije, obrta uslužnih djelatnosti, prosvjete i zdravstva znali smo to oduvijek. No sada imamo za takva razmišljanja i potvrdu službene statistike; iz podataka dostupnih putem pretplatničkih internet stranica tvrtka Bisnode, jedne od najvećih pružatelja poslovnih i bonitetskih podataka u Europi, a dostupni podaci se odnose na 2017. godinu.
U ovu analizu ulaze svi poslovni subjekti koji su u sustavu poreza na dobit i koji su obveznici predaje izvještaja o javnoj objavi, dakle sva poduzeća. Prema tim podacima u 2017. godini u 93 pakračke tvrtke radilo je ukupno 663 radnika. U istoj godini na području Grada Lipika bilo je aktivno 57 tvrtki, ali su imale ukupno više zaposlenika – 873.
Pakračke tvrtke su imale ukupno 181,5 milijuna kuna prihoda, dok su lipičke imale više nego dvostruko, 445,7 milijuna. Od toga, pakračke tvrtke izvezle su 47 milijuna kuna, a lipičke 182,1 milijuna kuna.
Pakračke tvrtke stvorile su novostvorenu vrijednost u iznosu od 59,6 milijuna kuna, a lipičke 123 milijuna. Radnici u lipičkim tvrtkama te su godine bili prosječno bolje plaćeni. U bruto iznosu je prosječna mjesečna plaća iznosila 5.930,60 kuna, odnosno 4.492,50 kuna neto, dok je u pakračkom gospodarstvu ta plaća u brutu iznosila 5.213,68, odnosno 4.046,31 kunu.
Lipičke tvrtke ostvarile su ukupno dobit u iznosu od 16,25 milijuna, a one sa sjedištem na području Grada Pakraca 3,06 milijuna kuna. Lipičke tvrtke su te godine ostvarile investicija u iznosu od 49,4 milijuna kuna, a pakračke 29,2 milijuna.
[caption id="attachment_18747" align="aligncenter" width="900"]
????????????????????????????????????[/caption]
