- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1507
Nakon javnog poziva objavljenog u lokalnim medijima te pozitivnog mišljenja Ocjenjivačkog odbora za javna priznanja Grada Pakraca, gradski vijećnici su na sjednici što je održana 5. ožujka jednoglasno odlučili da ovogodišnja priznanja „Pečat Grada Pakraca“ za osobiti doprinos u duhovnom i materijalnom razvoju Grada dobiju Gradska knjižnica Pakrac, Marija Kraly iz Cseprega u Mađarskoj i obitelj Kotorac iz Pakraca. Zlatna plaketa „Grb Grada Pakraca“ dodijeljen je Zoranu Milakoviću – Zoki, posthumno za životno djelo iz područja drugih društvenih djelatnosti, Alojziju Huški iz Prekopakre za područje kulture te Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar za područje odgoja i obrazovanja. Počasnim građaninom Grada Pakraca proglašen je Rajmund Bradik iz Republike Slovačke.
Njima su priznanja uručena jučer na svečanoj sjednici. Predlagatelji su svoje ovogodišnje kandidature objasnili na sljedeći način (skraćena verzija).
PEČAT GRADA PAKRACA
Gradska knjižnica Pakrac
Svojim aktivnim radom Gradska knjižnica Pakrac već dugi niz godina doprinosi obogaćivanju kulturnih sadržaja koje naš grad nudi. Dugogodišnji stručni rad na najvišoj razini rezultirao je digitalizacijom cjelokupnog knjižničnog fonda koji danas broji preko 30 000 knjiga, a broj članova Knjižnice penje se na više od 600. Osim obavljanja osnovne knjižnične djelatnosti, Gradska knjižnica izlazi daleko van uobičajenih okvira i sudjeluje u organizaciji brojnih kulturnih sadržaja kako bi naši građani, ali i gosti prepoznali Pakrac kao grad kulture. Neka od najvažnijih događanja u kojima Knjižnica sudjeluje i koje organizira su: Noć knjige, Multipak, COOLturno ljeto, Sajam Slavonski banovac, Tragom Jankovića, Mjesec hrvatske knjige, Advent u Pakracu, Dani medijske pismenosti, Kultura u akciji...
Monika Lucić Fider, ravnateljica Gradske knjižnice
Uz sve to knjižnica organizira gostovanja raznih književnika, čitaonice za djecu, radionice za djecu, mlade i odrasle, surađuje s drugim kulturnim ustanovama, školama, vrtićem te brojnim udrugama. Teško je sažeti cijeli rad knjižnice zadnjih godina kao i brojne aktivnosti koje provodi zahvaljujući predanosti i nesebičnom radu cijelog, malog ali vrijednog kolektiva. Svojim dugogodišnjim predanim radom Gradska knjižnica Pakrac profilirala se kao jedna od najaktivnijih knjižnica u bližoj i daljoj okolici, postala je jedan od generatora kulturnih događanja u našem gradu te na taj način neumorno prezentira Pakrac kao urbanu sredinu s bogatim kulturnim životom kakvog bi poželjeli i veći gradovi.
Predlagatelj: Muzej Grada Pakraca
Mariji Kraly iz Cseprega u Republici Mađarskoj
Gospođa Maria Krály, predsjednica Samouprave hrvatske manjine Cseprega, aktivno je sudjelovala u inicijativi za bratimljenje naših dvaju gradova. Njen predan rad i zalaganje bili su ključni za potpisivanje Sporazuma o prijateljstvu, kojeg su prošle godine potpisali gradonačelnica Pakraca i gradonačelnika Cseprega, Zoltana Horvatha.
Maria Kraly na manifestaciji Tragom Jankovića u rujnu prošle godine s Josipom Fa
Osim već rečenog, gđa Maria Krály proteklih je godina bila najvažnija poveznica u održavanju prijateljskih odnosa između Društva Mađara Pakrac i Samouprave hrvatske manjine Cseprega koje, zahvaljujući Krály, predstavlja temelj za uspješno povezivanje ova dva grada. Također, Maria Krály nije samo simbol veza između Pakraca i Cseprega, već aktivno sudjeluje u promicanju kulturne raznolikosti i povijesne povezanosti.
Predlagatelj: Društvo Mađara Pakrac
Gospođa Kraly nije mogla prisustvovati svečanoj sjednici pa će joj priznanje biti uručeno naknadno.
Obitelj Kotorac iz Pakraca
Dubravko i Vlatka Kotorac roditelji su šestero djece: Vite, Bartola, Fausta, Beate, Judite i Agate. Dubravko, građevinski tehničar, sudionik Domovinskog rata i nositelj Spomenice za sudjelovanje u VRA „Oluja“ gotovo 35 godina aktivan je u radu pakračke Župe UBDM. Jedan je od inicijatora i dugogodišnji voditelj glazbene skupine „Vita Nova“, te organizator festivala duhovne glazbe „Hodočašće u došašće“, koji je prvi put u Pakracu organiziran još 1998. godine.
Dubravko Kotorac
Putujući po Hrvatskoj i šire, „Vita Nova“ pod vodstvom Dubravka Kotorca prepoznatljivo promiče ime našeg grada i župe. Vlatka Kotorac, odgojiteljica zaposlena u Dječjem vrtiću „Maslačak“, uz brigu o šestero djece također je aktivna članica „Vita Nove“.
Predlagatelj: Miroslav Ivančić
ZLATNA PLAKETA „GRB GRADA PAKRACA“
Zoran Milaković Zoka – posthumno za životno djelo iz područja drugih društvenih djelatnosti
Zoran Milaković rođen je 23. ožujka 1972. godine u Pakracu u kojem, uz obale rijeke Pakre i kalvarijsku šumu, provodi djetinjstvo do odlaska na školovanje u Zagreb iz kojeg će se s prvim ratnim pucnjima vratiti da bi branio svoj grad. Aktivan doprinos ratom iskrzanoj lokalnoj zajednici započinje još kao starješina pakračkih izviđača odgojivši tijekom desetljeća brojne poletarce, planinke i izviđače, a potom s istima inicirajući akcije čišćenja na području grada, ozelenjivanje pakračkog naselja „Jug“ sadnjom stabala u sklopu projekta „101 drvo za 1001 osmijeh“ kao i organiziranjem Proljetnih igara, Pakračkog orijentacijskog natjecanja te u konačnici Zborovanja Saveza izviđača Hrvatske 2009. godine kada je na pakračkom stadionu podignut pravi mali izviđački grad s 400 šatora u kojima je gostovalo 1200 izviđača iz cijele Hrvatske. Prirodnim slijedom se 2004. godine pridružuje Planinarskom društvu „Psunj“ u kojem s dugogodišnjim iskustvom vođenja Odreda izviđača „Pakra“, udruženim s neprestanim trudom i zalaganjem, 2016. godine biva izabran za predsjednika društva.
Istančane osobine vođe, ali i onoga koji se kao takav nikada nije libio zapeti prvi, vječito uvažavajući mišljenje ne samo starijih i iskusnijih članova društva prema kojima je gajio osobito poštovanje, već i onih mnogo mlađih čiji porast zadnjih godina bilježimo, njegov prvi mandat, pored uobičajenih radnih akcija, održavanja trasa i planinarskih putova i izleta u kojima kao društvo sudjelujemo, obilježila je i organizacija Dana hrvatskih planinara kojom smo na Omanovcu ugostili 500-tinjak planinara iz cijele Hrvatske, gotovo neprestana potreba sanacije objekta planinarskog doma Omanovac, obnova za sjedenje svima omiljenog Petrakova kutića, a onda i kontinuirano osobno, ali i usavršavanje ostalih članova kojima se osposobilo dodatne vodiče, markaciste i ekologe sposobne nositi se s tekovinama moderna planinarstva.
Dejana, Franko i Tin Milaković
U povijest društva trajno će ostati upisan kao predsjednik koji je ostatke objekta i okoliš planinarskog doma „Josipa Svobode“ na Velikoj Poljani, nacionalizirane tijekom II. svjetskog rata, 2020. godine uspio vratiti i uknjižiti kao vlasništvo Planinarskog društva „Psunj“ stvarajući time preduvjete za pristup obnove istome.
Birajući planinarstvo kao hobi, sport u kojem već u startu nema pobjednika, nema najboljeg i u kojem se čak ni planinski vrhovi ne osvajaju nego penju, biraš biti prije svega ravnopravan sebi sličnima dok vam slijedeći isti put planina postaje stil života. Života kojim je desetljećima živio i naš prvi među jednakima – izviđač, planinar, predsjednik, dugogodišnji pripadnik Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Požega, instruktor vodiča ljetnog planinarenja, vodič A, B i D standarda, onaj s vječito najvećim ruksakom na leđima, uvijek dostupan, svima raspoloživ, odgovoran, marljiv i samozatajan. Prerano nas je napustio 23. lipnja 2023. godine tijekom izleta na Biokovo, za sobom ostavio šok, nevjericu i neizrecivu tugu i bol koje su obavile čitav grad kojeg je toliko volio i u kojem je zauvijek ostavio otiske iako ga fizički nema.
Predlagatelji: gradonačelnica Anamarija Blažević i Planinarsko društvo „Psunj“ Pakrac
Alojzije Huška iz Prekopakre za područje kulture
Alojzije Huška, rođeni Prekopakranin, već je od rane mladosti pokazivao zanimanje i sklonost prema glazbi i ljubav prema prirodi. Nakon završene gimnazije upisuje Pedagošku akademiju u Pakracu, nakon koje postaje nastavnik kemije i biologije. Njegova ljubav prema glazbi i učenje o njoj odvode ga u Voćin gdje 10 godina radi kao nastavnik glazbe, biologije i kemije. 1971. godine počinje raditi u pakračkoj osnovnoj školi kao nastavnik biologije i kemije, a naklonost prema glazbi, posebno harmonici nastavlja njegovati u Češkoj besedi Prekopakra.
Alojzije Huška
Njegova druga ljubav oduvijek je bila priroda, koja ga je učinila najzaslužnijim za dugododišnji aktivan rad izviđača, sa kojima je provodio vrijeme u prirodi, putovao, ljetovao, zimovao, logorovao i tako odgojio mnoge generacije. Alojzije Huška je danas umirovljenik koji još uvijek aktivno sudjeluje u radu folklorne skupine Češke besede Prekopakra, vodi glazbenu skupinu, a volju, ljubav i entuzijazam sa svoje 82 godine života prenosi novim generacijama.
Predlagatelj: Češka beseda Prekopakra
Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar za područje odgoja i obrazovanja
U sklopu obrazovanja učenika osnovnih škola o Domovinskom ratu, a na inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja, Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar pokrenuo je projekt „Posjet učenika osmih razreda Pakracu, Lipiku i Okučanima“.
Krunoslav Šeremet, ravnatelj Memorijalnog centra
U ovom projektu, osmaši iz Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i naše županije kroz jednodnevni posjet uče o vrijednostima Domovinskog rata i akcijama koje su se vodile na našem području. Osim o ratnim stradanjima, učenici se upoznaju sa kulturnom i povijesnom baštinom našeg grada kroz posjete i stručna predavanja u muzejima, te obilaskom grada uz pratnju vodiča.
Tijekom prošle godine kroz ovaj je projekt Pakrac posjetilo oko 7000 učenika i nastavnika.
Predlagatelj: Miroslav Vacek
POČASNI GRAĐANIN GRADA PAKRACA
Rajmund Bradik iz Jasenove u Republici Slovačkoj
Rajmund Bradik je bio dugogodišnji načelnik istoimene općine i kao takav zaslužan je za jedno od najvećih prijateljstava našeg grada sa gradovima u Slovačkoj. Početak i poveznica rađanja ovog prijateljstva je priča o životu slovačkog pisca Martina Kukučina, kojeg Slovaci uspoređuju sa Krležom. Naime, Martin Kukučin (rođen kao Martin Bencur) rodio se upravo u Jasenovi, gdje je radio kao učitelj. Za vrijeme studija medicine u Pragu upoznao je Bračanina koji ga je pridobio da dođe raditi u Hrvatsku, na Brač kao liječnik. Tu se zaljubio i oženio Bračankom. Zbog bolesti supruge se preselio u Lipik, a 1928.g. preminuo je u Pakracu.
Zbog poveznice života ovog književnika sa gradovima u Slovačkoj i Hrvatskoj rodila se ideja o prijateljskom povezivanju nekoliko gradova. Tako je 2007.g. došlo do potpisivanja Sporazum o suradnji Općine Jasenova, Grada Revuca i Općine Klaštor nad Znievom iz Slovačke te Grada Pakraca, Grada Lipika i Općine Selce. 2010.g. proširili smo krug slovačkih prijatelja i potpisivanjem Povelje o prijateljstvu i suradnji sa Gradom Dolny Kubin.
Rajmund Bradik
Upravo je Rajmund Bradik cijelo vrijeme bio pokretač aktivnosti, koje su 2008.g. započele kao zimovanje naših osnovnoškolaca u Slovačkoj, gdje im je bio domaćin, te ljetovanje slovačke djece u odmaralištu Cvrčak na Viru. Od početka ove zajedničke priče, Rajmund Bradik je predvodio mnogobrojne dolaske predstavnika slovačkih gradova u Pakrac kao što su načelnici, gradonačelnici, njihovi zamjenici, ravnateljice škola, direktori javnih poduzeća i dr., a sve u cilju proširivanja suradnje i promocije naših gradova i država.
Zahvaljujući tome, Pakrac je u više navrata posjetio Veleposlanik Republike Slovačke, koji je u povodu Dana grada Pakraca 2018.g. nazočio i postavljanju spomen-ploče Martinu Kukučinu u pakračkoj bolnici. Godinu prije u Selcu na Braču otvorena je bista Martinu Kukučinu, a o važnosti tog događaja je svjedočila i nazočnost slovačkog predsjednika Andreja Kiske.
Prijateljstvo Rajmunda Bradika sa Pakracom i Pakračanima odavno je preraslo formalne susrete i donijelo nam bezbroj zanimljivih kontakata, druženja, razmjenu iskustava, međusobno upoznavanje sa kulturom, a najviše toplih riječi i osmijeha.
Predlagateljica: gradonačelnica Anamarija Blažević
Javna priznanja Grada Pakraca, kao zahvala za iskazan doprinos, uz manje izmjene datiraju od 1995. godine. U tih 28 godine 11 osoba je proglašeno za počasne građane (kronološki): Veljko Barbieri, Marko Ajhner, prof. dr. Ivica Kostović, mr. Marko Širac, Jadranka Kosor, prof. dr. Andrija Hebrang, dr. Ivan Šreter, generali Mladen Markač, Ante Gotovina, Đuro Dečak i Tomo Medved.
Pečat Grada Pakraca za različita područja je dobila, uključujući i ovogodišnja, 131 osoba, a Javno priznanje Grb Grada Pakraca 141 osoba ili institucija s područja Pakraca, ostatka Hrvatske i inozemstva.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1443
„Naš grad i njegovo stanovništvo je kroz svoju povijest prolazilo teške trenutke, ali je ipak opstao zahvaljujući dragom Bogu i velikoj želji i upornošću da se sačuva identitet i život na ovom predivnom prostoru“, riječi su kojima je svoje obraćanje na Svečanoj sjednici Gradskog vijeća povodom Dana Grada započela Anamarija Blažević, pakračka gradonačelnica i saborska zastupnica. Na sjednici inače nije manjkalo sabornika, budući da je prisutna bila i načelnica općine Vrpolje Ankica Zmaić, također saborska zastupnica, a kao i prošle godine, poseban gost i ovaj je put bio Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Od uzvanika, prisutni su između ostalih bili i umirovljeni general Hrvatske vojske te počasni građanin Grada Pakraca, Mladen Markač, zatim još jedan počasni građanin, Marko Širac, a tu je bio i bivši pakrački gradonačelnik, a danas jedan od ravnatelja u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, Davor Huška.
Miroslav Ivančić
I ovu je sjednicu, kako i priliči, otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Pakraca Miroslav Ivančić. „Čast mi je da vas mogu pozdraviti na ovoj svečanoj sjednici grada heroja, grada pobjede, grada burne i bogate povijesti, ali i grada budućnosti. Ovaj grad poznat je po našem Slavonskom banovcu (tzv. dobri denar), po prvoj kovnici novca u Hrvata, po burnoj povijesti i borbi za samostalnost naše lijepe domovine. Poznat je i po dr. Ivanu Šreteru, našem mirotvorcu, „hrvatskom Gandhiju“, poznat je po početku Domovinskog rata, po hrabrim hrvatskim braniteljima iz čitave Lijepe naše koji su branili i obranili naš grad, Zapadnu Slavoniju, ali i čitavu Hrvatsku. Ali, na prvom mjestu, poznat je po svojim ljudima, po velikom hrvatskom srcu koje svakog putnika namjernika prima s iskrenom srdačnošću i dobrodošlicom, ali isto tako i svakoga onog koji želi ovdje ostati živjeti prima s velikim prijateljstvom i velikom ljubavi“, otpočeo je Ivančić prije nego što je govornicu prepustio gradonačelnici.
Blažević: "Trudom i radom mogu se napraviti veliki koraci"
„Posebnu zahvalu želim uputiti hrvatskim braniteljima, jer bez njihove hrabrosti ne bih stajala pred vama i govorila niti o prošlosti, niti o budućnosti. Drago mi je što mogu najaviti kako će uskoro izaći knjiga, odnosno monografija o Pakracu i našim braniteljima koja će nam objasniti što se događalo na našem području ne tako davne, ali slavne povijesti. Najavit ću i ponoviti riječi ministra hrvatskih branitelja i počasnog građanina Grada Pakraca, Tome Medveda, koji je na ovom mjestu prije 17 dana rekao kako će u Pakracu biti izgrađen Centar za branitelje koji će pružati stalnu skrb i smještaj braniteljima. Najavit ću i početak radova na sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Badljevina, zatim nove ceste i nogostupe, nova dva teniska igrališta i padel igralište, završetak obnove Spahijskog podruma u kojemu će svoj novi dom pronaći naša gradska knjižnica, ali i djelomično muzej, suvenirnicu u centru grada jer nam je turizam i turistička ponuda u značajnom rastu. Najavit ću ulaganja u svaki dio naših naselja!“, otpočela je gradonačelnica.
Anamarija Blažević
U svom je izlaganju posebno mjesto posvetila poduzetnicima, koje je titulirala pokretačima razvoja, napomenuvši kako Pakrac od ove godine više nije u društvu ispodprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave, već grad koji se nalazi u petoj skupini razvijenosti, odnosno tik iznad crte ga svrstava među iznadprosječno rangirane lokalne jedinice. Rekla je kako je to pokazatelj da se trudom i radom, sinergijom snaga, mogu napraviti veliki i značajni koraci na koje svi zajedno trebamo biti ponosni. Zahvalila je vijećnicima i vijećnicama na trudu i zalaganju, na inicijativama i prijedlozima, ali i na kritikama, jer one nas tjeraju da budemo bolji.
Jozić: "Rezultati Gradske uprave su rezultati svih vas"
Županica Jozić osim prisutnih uzvanika posebno je pozdravila roditelje i obitelji poginulih hrvatskih branitelja i same hrvatske branitelje. Nakon što je Pakračanima čestitala blagdan sv. Josipa, napomenula je kako on nije zaštitnik samo Grada Pakraca, već i čitavog hrvatskog naroda i hrvatske domovine, o čemu je Hrvatski sabor donio odluku još davne 1687. godine. Osvrnula se i na rezultate aktualne Gradske uprave. „To nisu samo rezultati gradonačelnice Blažević, nisu samo rezultati politike, nego su rezultati svih vas koji volite Pakrac, koji u Pakracu živite i koji Gradu Pakracu dajete cijeloga sebe. Koliko god nam se ponekad činilo da su naši koraci mali, pojedinačni, da su slabi, svi ti koraci koje činite vi koji živite u Pakracu zajedno s gradonačelnicom Blažević su itekako važni, koraci su to koji pokreću kotač zamašnjak razvoja Požeško-slavonske županije“, rekla je županica.
Antonija Jozić
Saborska zastupnica Ankica Zmaić u svom se obraćanju osvrnula na činjenicu kako je investicije velike vrijednost nemoguće financirati samo iz gradskog proračuna, već je potrebno imati dobro pripremljene programe i javljati se na određene javne natječaje i javne pozive koji su kroz dostupni uz potporu nacionalnog državnog proračuna, županijskog proračuna i sredstava EU. "Vlada RH nastoji kroz svoje programe i mjere doprinijeti ravnomjernom razvoju Lijepe Naše. Ovdje u Pakracu je jedna vesela atmosfera i vidi se da je jako dobra suradnja između gradske i županijske razine, pa do državne razine. Upravo tom zajedničkom suradnjom i tom sinergijom mogu se ostvariti svi ovi projekti za dobrobit vašeg Grada Pakraca, grada heroja“, poručila je Zmaić.
Ankica Zmaić
Piletić: "Ne mogu se odvojiti od Zapadne Slavonije"
Kao i prošle godine, i ovaj se put kao poseban gost za Dan Grada pojavio ministar Marin Piletić. I on se osvrnuo na današnji blagdan sv. Josipa, napomenuvši kako se na ulasku u Hrvatski sabor s desne strane nalazi ploča na kojoj piše kako upravo sv. Josip već stoljećima brani i čuva hrvatski narod od svih nepogoda s kojima smo se suočili.
Marin Piletić
„U ovom području Zapadne Slavonije, ne mogu se nikako od tog djelića Lijepe naše odvojiti, bez obzira što ne živim u Požeško-slavonskoj županiji, ali valja spomenuti da nema dana, nema tjedna da nemamo neki novi projekt, neki novi ugovor. Gradonačelnica Blažević i ja nedavno smo bili u Vinkovcima gdje je i ona preuzela ugovor za projekt Zaželi. Nema dana, nema tjedna da u Lipiku ne razvijamo Umjetnu inteligenciju. Nema dana da u posljednjih nekoliko tjedana predsjednik Vlade, čije vam pozdrave kao njegov izaslanik prenosim, ne spomene da je završen postupak javne nabave za spojnu cestu Staro Petrovo Selo – Požega i da napokon središte ove županije bude čvrsto, najbržim mogućim pravcem povezan s autocestom A3“, rekao je ministar.
Uručena gradska priznanja
Središnji dio Svečane sjednice odnosio se na ceremoniju dodjele gradskih priznanja. Ovogodišnji dobitnici javnih priznanja Grada Pakraca Pečat Grada Pakraca bili su redom: Gradska knjižnica Pakrac, obitelj Kotorac iz Pakraca i Marija Krály, predsjednica Samouprave hrvatske manjine Cseprega.
Zlatne plakete Grb Grada Pakraca dodijeljene su Zoranu Milakoviću Zoki, posthumno, zatim Alojziju Huški te naposljetku Memorijalnom centru Domovinskog rata Vukovar. Naposljetku, posljednje priznanje dodijeljeno je Rajmundu Bradiku iz Jasenove u Republici Slovačkoj, čime je proglašen počasnim građaninom Grada Pakraca.
U svom obraćanju nakon preuzimanja priznanja, Bradik je na prilično dobrom hrvatskom jeziku pozdravio okupljene te pojasnio da je od 20 godina, koliko ih je proveo u službi načelnika svoje općine, 15 od njih proveo i s Pakračanima i Lipičanima.
„Kad smo prvi put prije 15 godina stigli u Lipik, izašli smo iz auta i nijemo gledali gdje smo to došli. Pripadamo generaciji koja nije upoznala strahote rata i stoga nismo razumjeli. Tek vaše priče o grozotama koje je preživio vaš hrvatski narod donekle su nam osvijestile što ste proživjeli. Vratili smo se kući s golemom pokorom u duši, shvaćajući da ništa nije vječno i da slobodu treba čuvati i braniti svim snagama. Za sve te godine našeg prijateljstva postali ste dijelom našeg života: naši Pakračani, naši Lipičani, naša braća Hrvati. Žao mi je što završava ova etapa mog života koje ću se s ljubavlju sjećati do smrti“, poručio je s govornice Bradik, čime je pobrao simpatije i dobio zasluženi aplauz.
Rajmund Bradik
Nastupi najmlađih
Čitava Svečana sjednica prošla je djelomično i u znaku naših najmlađih sugrađana. Hrvatsku himnu intonirala je učenica OGŠ Pakrac Nikolina Rogić uz klavirsku pratnju profesorice Tee Silađi. Ceremoniju dodjele gradskih priznanja svojim je nastupom otvorio učenik 2. razreda harmonike, Silvano Katalinić, koji je pod mentorstvom profesorice Anamarije Nerad izveo dvije skladbe, „Ljubav se ne trži“ i „Menuet“.
Ceremoniju dodjele gradskih priznanja zatvorila je Laura Blažević, učenica 6. razreda OGŠ Pakrac, izvedbom skladbe „Moja domovina“ s kojom je osvojila 3. mjesto na 5. Dječjem festivalu domoljubne pjesme „Croatio, iz duše te ljubim“ koji je nedavno održan u Pakracu. Kao šećer na kraj došli su Pakrački klinci koji su pod vodstvom vjeroučiteljice Marine Stipić i uz klavirsku pratnju Željka Kiša otpjevali svoj YouTube hit, Pakrac, moj mali grad.
Sjednicu je zatvorio predsjedavajući Miroslav Ivančić, poželjevši da se i dogodine okupljanje povodom Dana Grada održi na istom mjestu i u istom sastavu.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1166
U sklopu obilježavanja Dana Grada, jučer je u konferencijskoj sali Poduzetničkog centra Pakrac održan Dan poduzetništva koji su organizirali Grad Pakrac, LRA „PAK-RA“ i PCP, a glavni cilj bio je pružiti objedinjene i korisne informacije za unapređenje poslovanja poduzetnika i obrtnika.
Direktor Poduzetničkog centra Pakrac, Vladimir Gazić, naglasio je važnost razvijanja gospodarskih zona i izgradnje poduzetničkih inkubatora u kontekstu ponovnog pokretanja gospodarstva po završetku rata. Napomenuo je da Pakrac ima dugu poduzetničku tradiciju te naglasio kako je trenutačno više od 500 radnih mjesta vezano uz tvrtke koje posluju u najvećoj pakračkoj poduzetničkoj zoni. „Poduzetnička zona „Pakrac 1“ djeluje od 1999. godine, a 2010. i 2011. godine proglašavana je najboljom poduzetničkom zonom u Hrvatskoj. Svrha Zone male privrede Pakrac je poticanje i razvoj malog i srednjeg poduzetništva“, rekao je Gazić.
Podsjetio je i na povijest Drvne industrije „Papuk“, jednog od najstarijih poduzeća iz sektora drvne industrije u Republici Hrvatskoj, osnovanog davne 1892. godine, koje je do početka Domovinskog rada bilo glavni gospodarski subjekt pakračkog područja i velik izvoznik namještaja, poglavito stolica. U Domovinskom ratu gotovo čitava tvornica je uništena i spaljena, a ratna šteta procijenjena je na oko 200 milijuna kuna. Nakon poslijeratnih peripetija, uključujući neuspješno ponovno pokretanje proizvodnje, stečajne postupke i daljnju devastaciju, vlasništvo nad bivšim Papukovim parcelama 2016. godine naposljetku je počeo preuzimati Grad, čime su stvoreni preduvjeti za obnovu temeljne infrastrukture i objekata te poticanje gospodarskih aktivnosti zainteresiranih lokalnih poduzetnika.
Gradonačelnica Anamarija Blažević nadovezala se na priču o Pakracu kao industrijskom gradu koji je sve to izgubio u Domovinskom ratu. Napomenula je kako je prije osam godina, na početku njenog gradonačelničkom mandata, visina izvršenog proračuna bila oko 2 milijuna eura, dok se prošle godine to popelo na 8 milijuna eura, što predstavlja četverostruko povećanje. „Kada govorimo o izvornim prihodima našega grada, prije osam godina oni su iznosili 550 tisuća eura, dok su se prošle godine popeli na preko 1,6 milijuna eura. To je znak da rastemo, da pratimo trendove, a čemu je dokaz činjenica kako smo od ove godine svrstani u petu skupinu razvijenosti gradova, što je vama poduzetnicima koji ste tome doprinijeli i Gradu Pakracu na ponos i predstavlja značajan iskorak“, zaključila je gradonačelnica.
Ante-Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave te Maja Ljubić Čmelar iz HAMAG-BICRO ispostave Požega predstavili su programe i projekte Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije, a o mogućnostima financiranja Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj govorio je voditelj područnog ureda Osijek, Boris Čagalj.
Okupljenim poduzetnicima obratila se i županica Požeško-slavonske županije, Antonija Jozić. „Požeško-slavonska županija je jedna od pet slavonskih županija koje se nalaze u Razvojnom sporazumu Slavonija, Baranja i Srijem i po pokazateljima je vidljivo da to najbolje koristimo. Bilježimo najveći postotni rast plaća u odnosu na sve slavonske županije (29 %), ulaganje u dugotrajnu imovinu tvrtki i obrta poraslo je za 54 %, a bilježimo i povećanje izvoza od 80 % u posljednjih nekoliko godina“, istaknula je u svom obraćanju županica.
Hrvoje Bujanović, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, rekao je kako njihovo ministarstvo i Vlada općenito ulažu značajne napore kako bi bili partner poduzetnicima mikro i malim poduzetnicima te obrtnicima, koji su temelj gospodarstva, a posebno u teškim vremenima poput onih uzrokovanih pandemijom koronavirusa i potresima. „Politika Vlade RH je zadržati socijalnu koheziju i zaštiti kupovnu moć građana, a bez poduzetnika koji su kičma razvoja i koji čine velik dio BDP-a nema razvoja“, zaključio je državni tajnik.
Denis Relota, viši stručni suradnik za gospodarstvo i EU fondove u LRA „PAK-RA“, pojasnio je načine na koje Grad Pakrac nastoji poduzetnicima pružati podršku u svakodnevnom poslovanju preko Programa poticanja zapošljavanja i razvoja poduzetništva, a u sklopu kojega je od 2018. do 2023. godine poduzetnicima s područja Grada Pakraca isplaćeno preko 620 tisuća eura. Osim toga, predstavio je detalje dorađenog Programa koji će se provoditi i 2024. godine, a kojim se poduzetnicima osim postojećih nude još i neke dodatne pogodnosti.
Budući da nije bilo pitanja okupljenih, Relotinim izlaganjem ujedno je i zaključen ovogodišnji Dan poduzetništva.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1269
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Rimokatoličkom groblju u Pakracu, spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na Trgu bana Jelačića te kod kapelice sv. Josipa danas je gradsko izaslanstvo predvođeno gradonačelnicom Anamarijom Blažević obilježilo blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Josipa.
Vijenac su položili te odali počast i požeško-slavonska županica Antonija Jozić i njezin zamjenik Ferdinand Troha, gosti iz slovačkog prijateljskog grada Dolny Kubin, pakrački gradski vijećnici i pročelnici u Gradskoj upravi te predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata.
U kratkom obraćanju gradonačelnica Blažević zahvalila je okupljenima što se na ovaj način prisjećaju poginulih branitelja ali i umrlih Pakračana i Pakračanki „koji su kroz stoljeća gradili naš grad i koji su doprinijeli da imamo grad kakav želimo i kakav zaslužujemo.“
„Danas slavimo blagdan sv. Josipa koji je zaštitnik našeg grada ali i naše domovine, zato ovo obilježavanje započinjemo polaganjem vijenaca za sve one koji su dali svoje živote da imamo našu domovinu, našu neovisnu i jedinu Republiku Hrvatsku. Ovo je način na kojima se možemo zahvaliti svim poginulim, ali i svim obiteljima koji još tragaju za svojim nestalima. U ovom trenutku im možemo reći samo hvala, a svojim radom možemo izgraditi domovinu kakvu su svi oni htjeli, zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom“, rekla je gradonačelnica Blažević.
Nakon polaganja vijenaca u pakračkoj župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije povodom svetkovine sv. Josipa služena je sveta misa.
- PIŠE: Pakrački list
- 903
U četvrtak, 21. ožujka, u prostoru Gradske vijećnice u kompleksu Janković, s početkom u 18 sati u goste nam dolazi Miro Gavran – romanopisac, pripovjedač, dramatičar, pisac za djecu i mlade te aktualni predsjednik Matice hrvatske.
S Mirom Gavranom otvorit ćemo brojne teme – govorit ćemo o njegovim književnim junakinjama i junacima, plodnom stvaralačkom opusu, pokretanju vlastitog kazališta i ispreplitanju obiteljskog i kazališnog života, poziciji i odgovornosti književnika danas, temama koje ga pokreću i zaokupljaju, angažmanu i planovima u Matici hrvatskoj, a naravno, kao i uvijek – bit će vremena i prostora i za vaša pitanja, poručila je Monika Lucić Fider, ravnateljica gradske knjižnice.
Iz biografije:
Miro Gavran rođen je u Gornjoj Trnavi 1961. godine. Školovao se u Novoj Gradiški, a na Akademiji za kazalište, film i televiziju diplomirao dramaturgiju. Za prijemni ispit na tek otvorenoj Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu počeo se pripremati 1980. godine, prije nego što je maturirao. Tri godine nakon mature debitirao je u Dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu s dramom “Kreontova Antigona”. Radio je kao dramaturg i kazališni ravnatelj Teatra ITD, a od 1993. živi i djeluje kao profesionalni kazališni i prozni pisac. U vrijeme dok je bio ravnatelj u Teatru &TD pokrenuo je scenu „Suvremena hrvatska drama“.
U jesen 2002. godine utemeljio je vlastitu kazališnu kuću Teatar GAVRAN čija je prva premijerna izvedba bila monokomedija „Hotel Babilon“, koja je bila odigrana više od dvije stotine puta.
Miro Gavran je jedini živući pisac na području Europe koji ima kazališni festival posvećen njemu. Festival pod nazivom „Gavranfest“ osnovan je 2003. godine u slovačkoj Trnavi.
Godine 2023. književnik Miro Gavran izabran je za predstavnika članova suradnika u Razredu za književnost i sudjeluje u radu Skupštine HAZU bez prava glasa. Iste godine Miro Gavran postaje i predsjednik Matice hrvatske.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1530
Učenje za budućnost: od praktičnog k digitalnom naziv je završne konferencije međunarodnog Erasmus+ projekta „Spretne ruke – sretna djeca“ koja je održana danas u Osnovnoj školi braće Radića. Radi se o projektu kojeg je naša škola provodila od prosinca 2021. godine zajedno sa školama partnerima iz Italije, Grčke, Rumunjske, Bugarske i Poljske, a obuhvaćao je provođenje niza edukativnih i zabavnih aktivnosti s ciljem poticanje djece na aktivnosti koje povećavaju vještinu rada rukama te kretanje u prirodi.
Ravnateljica škole Sanja Delač pojasnila je kako su prioriteti škole aktivno učenje, stvaranje okružja u kojem se učenici povezuju s prirodom, njegovanje rada rukama, poticanje čitanja i motivacija za čitanje, integracija STEM područja kao i briga o učenicima koji mogu i žele više. „Svojim programima i aktivnostima nastojimo oplemeniti i obogatiti ne samo školu nego i zajednicu u kojoj djelujemo. Intenzivno radimo na jačanju europske dimenzije škole provedbom Erasmus+ i eTwinning projekata, jačamo suradnju s europskim kolegama i školama tragajući i pronalazeći suvremene i današnjim učenicima primjenjive načine poučavanja. Ovim projektom smo stavili veći naglasak na nastavu usmjerenu učenicima, a to znači više praktičnog i istraživačkog učenja, kretanja, boravka u prirodi, podizanje svijesti o zaštiti prirode…, sve kako bi povećali motivaciju za učenje, olakšali učenje i stjecanje osnovnih vještina te olakšali prelazak na sljedeću razinu obrazovanja“, izjavila je ravnateljica Delač.
Gradonačelnica Anamarija Blažević je pohvalila projekt rekavši kako su Erasmus projekti izuzetno važni, ne samo za školu, učitelje i učenike nego i za našu zajednicu. „Time stječete nova znanja i iskustva koja kasnije budu prenesena u našu zajednicu, a mislim da škola treba biti mali pokretač i da vi svojim radom i djelovanjem u našem gradu to pokazujete. Svi smo svjesni da djeca danas odrastaju u nekom tehnološki drugačijem okruženju, digitalnom, i svi mi roditelji imamo problem kako odvojiti djecu od ekrana. Zato je važno da se to potiče i u školi, jer učitelji ipak imaju autoritet i djeca ih slušaju“, rekla je gradonačelnica i poželjela školi i ravnateljici uspjeh u daljnjem radu i što više ovakvih, uspješnih projekata.
Izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Momir Karin, ravnatelj Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja je izjavio kako ne postoje velike i male škole, velika i mala mjesta. Postoje dobre i bolje škole, i svako dijete je jednako bitno i treba imati jednake šanse. „Svi ovi radovi po gradu, građevinski, sve je to manje važno, ali zato sve ono što se uloži u djecu će se puno više i bolje isplatiti i sve ono što radite, radite za budućnost svih nas“, rekao je Karin i zahvalio školi na osmišljavanju ovog projekta te se upravo time vodilo ministarstvo kad je uvođenjem cjelodnevne škole nastojalo poticati učenike prema praktičnim vještinama, svjesno toga da su djeca najzadovoljnija kad rade svojim prstima.
Koordinatorica projekta, psihologinja Nataša Major je okupljenima ukratko predstavila motive i ideje za realizaciju ovog projekta. „Uočili smo da je smanjenje satnice nastave tehničkog i likovnog odgoja, u kojoj su najviše bile zastupljene razne aktivnosti koje razvijaju kod djece motoriku rada rukama, dovelo do smanjenja spretnosti, što za posljedicu između ostalog ima i smanjenje interesa za obrtnička zvanja te smo ovim projektom htjeli nadomjestiti taj nedostatak“, pojasnila je Major i dodala da je misao vodilja projekta bila Konfucijeva izreka Što čujem – to zaboravim, što vidim – to zapamtim, što uradim – to shvatim. „Zaključili smo da je praktična i iskustvena nastava djeci zanimljivija, aktivnim sudjelovanjem u učenju djeca bolje razumiju i pamte, praktičnim radom u nastavi razvijaju motoričke vještine, veća je motivacija za učenje, važna je ravnoteža praktičnog i digitalnog u nastavi, odnosno da nastava u osnovnoj školi treba ići od praktičnog k digitalnom.
Ova konferencija uključivala je i dva gostujuća predavanja: Pakračanina Marija Dumančića, prodekana za poslovanje i razvoj Učiteljskog fakulteta u Zagrebu s temom „Umjetna inteligencija na vratima učionice i što sad?“, te Kristine Duvnjak, dopredsjednice udruge Bioteka na temu „Zelena Europa počinje u mojoj školi – jačanje i povećanje ekološke pismenosti učenika.“ Također, održane su i dvije panel rasprave. U prvoj, kojoj je moderatorica bila Nataša Major, nazvanoj „Treba li u digitalno doba uključiti praktično učenje?“ sudjelovali su: Siniša Opić, dekan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Mario Dumančić, prodekan za poslovanje i razvoj istog fakulteta, Mirela Skelac, viša savjetnica za razrednu nastavu pri Agenciji za odgoj i obrazovanje i Sanja Klubička, ravnateljica Tehničke škole Daruvar. Druga panel rasprava „Ekološka pismenost – kakvo je stanje u našim školama?“ koju je vodila Manuela Papić okupila je sljedeće govornike: Kristina Duvnjak, dopredsjednica udruge Bioteka, Marina Ništ, viša savjetnica za prirodu i biologiju pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, Marija Kovačević, glavna čuvarica prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije i Marija Tomić, ravnateljica Srednje škole Matije Antuna Reljkovića Slavonski Brod.
