- PIŠE: Franjo Delač
- 995
U organizaciji Udruge logoraša srpskog koncentracijskog logora „Bučje“ i Grada Pakraca te pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja, komemorativnim skupom pored kapele sv. Antuna na Bučju, 16. siječnja obilježena je 32. godišnjica razmjene zatočenika zloglasnog logora Bučje. U nazočnosti preživjelih stradalnika i obitelji nestalih zatočenika kao i gradskih i županijskih uzvanika te predstavnika braniteljskih udruga, polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona od zaborava se čuva okrutan zločin protiv čovječnosti nad više od tristo zarobljenika, od kojih je sudbina njih 24 i dalje nepoznata. Dio zatočenika razmijenjen je u kolovozu i listopadu, a kada su u prosincu započele akcije oslobađanja zapadne Slavonije logoraši su premješteni u Staru Gradišku. Napokon, razmjena je obavljena 16. siječnja 1992. godine.
Komemorativnom skupu na Bučju danas su nazočili brojni gradski, županijski i državni uglednici, članovi udruga proizišlih iz Domovinskog rata, predstavnici policije i vojske. Među prisutnima bili su i učenici osnovnih škola iz Pakraca, Lipika, Daruvara i Sirača.
Udruga maratonaca Virovitičko-podravske županije Glasnici istine istrčala je 11. memorijalnu utrku Logor Bučje 2024., a po njihovom dolasku na Bučje, članovi KUD-a Bektež otpjevali su hrvatsku himnu. Uslijedilo je polaganje vijenaca i paljenje lampiona ispred spomen-obilježja, gdje su nakon minute šutnje svoju počast stradalim, poginulim i nestalim logorašima odali izaslanik predsjednika RH i posebni savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković, zatim Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca, kao i Ivona Paltrinieri, izaslanica predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja te ravnateljica Uprave za zatočene i nestale. Počast su odali i umirovljeni general-bojnik Željko Živanović, izaslanik Ministarstva obrane Republike Hrvatske, kao i Ferdinand Troha, zamjenik županice Požeško-slavonske županije te Željko Glavić, gradonačelnik Požege, Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika i Ivo Đaić, izaslanik Grada Daruvara.
Osim navedenih, okupljanje su uveličali i Igor Crnomarić, predstojnik odbora za hrvatske branitelje i njihove obitelji Grada Bjelovara, Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša Hrvatske. Prisutni su bili i predstavnici Udruge civilnih invalida i stradalnika Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, Zajednica udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i Hrvatsko društvo logoraša srpskih koncentracijskih logora Sisačko-moslavačke županije.
Voditelj programa Mario Barać pozdravio je i umirovljenog generala Hrvatske vojske Rudija Stipčića, zapovjednika Operativne grupe Posavina i zapovjednika operacije Orkan '91, zatim Stjepana Adanića, glavnog pregovarača za razmjene zarobljenika hrvatskih branitelja i civila, kao i brigadira Milu Valentića, zapovjednika vojarne 123. brigade Požega. Među uzvanicima bili su i načelnik policijske uprave Požeško-slavonske Željko Grgić, zamjenik načelnika policijske uprave Virovitičko-podravske Nenad Križić, izaslanik načelnika policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske Goran Tanjić te zapovjednik policijske postaje Pakrac Robert Hrastić.
Prisutni su bili i predstavnici braniteljskih udruga Crne Mambe, Vidra Dugo Selo, Hrvatski vitezovi Dugo Selo, zatim Udruge ratnih veterana 63. samostalne gardijske bojne ZNG Požega, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Požeško-slavonske županije i Grada Novske, Udruge hrvatskih dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Požega, Voćin, Kutjevo i Nova Gradiška. Komemoraciji su nazočili i branitelji Sirača, Udruge hrvatske policije i branitelja '91., Udruge hrvatskih maratonaca Glasnici istine, Udruge Put, istina i život, Žene u Domovinskom ratu Bjelovarsko-bilogorske županije, kao i pripadnici Požeške gradske straže.
Obraćanja uzvanika
Nakon polaganja vijenaca i paljenja lampiona, prisutnima se obratila Ivana Richter, predsjednica Udruge Bučje. Dotakla se neljudskih uvjeta i strahota koje su logoraši morali proživjeti te napomenula kako ih je u tim trenucima na životu održavala samo vjera. Zahvalila je svima prisutnima na dolasku, a posebice je apostrofirala prisutne učenike, čije je poslanje prenositi istinu o ratnim događajima i u budućnosti.
Nakon nje, za mikrofon je izašla Zlata Kranjčić, jedna od preživjelih logorašica iz Lipika, koja se podsjetila neljudskih uvjeta koje su preživjeli te skrenula pažnju na besmisao patnje kojoj su bili izloženi nedužni ljudi. Josip Širić, pripadnik 1. bojne 123. brigade Hrvatske vojske, nije se libio prozvati Veljka Džakulu kao jednog od najistaknutijih političkih lidera hrvatskih Srba iz ratnog vremena koji zacijelo raspolaže informacijama koje bi mogle rasvijetliti sudbine barem dijela logoraša koji se i danas vode kao nestali.
Zamjenik županice Požeško-slavonske Ferdinand Troha također je istaknuo zadovoljstvo prisutnošću školske djece, koja će u konačnici biti pronositelji svjedočanstava i čuvari temeljnih vrijednosti proisteklih iz Domovinskog rata, dodavši kako i danas postoje neki koji te vrijednosti nastoje zatrti.
Komemorativni skup na Bučju zaključen je molitvom koju je predvodio pakrački župnik Jozo Zorić.
- PIŠE: Pakrački list
- 1207
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je Otvoreni javni poziv za program „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina“ za 2023. godinu, obavještava pakračka razvojna agencija „PAK-RA.“
Predmet Programa je dodjela bespovratnih sredstava gospodarskim subjektima registriranim na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5 posto u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2021. godine.
Ciljevi ovog Programa su:
– rast i razvoj poduzetništva,
– tehnološko unapređenje i jačanje konkurentnosti,
– uravnotežen regionalni razvoj.
Korisnici bespovratnih sredstava temeljem ovog Programa mogu biti mikro, mala i srednja poduzeća (isključivo obrti, trgovačka društva i zadruge), koji su u većinskom privatnom vlasništvu osoba koje su pripadnici nacionalne manjine (više od 50%) ili zapošljavaju osobe koje su pripadnici nacionalne manjine, osim onih kojima je pretežita djelatnost prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti NKD 2007 (“Narodne novine”, broj 58/07 i 72/07), iz Područja A-Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo..
Najniži iznos potpore koji se može dodijeliti je 7.000,00 eura.
Najviši iznos potpore koji se može dodijeliti je 14.000,00 eura.
Ukupna vrijednost Programa je 1.327.228,08 eura.
Prijave se zaprimaju isključivo od 2. siječnja do 16. veljače 2024. godine.
Više informacija dostupno na: https://mingor.gov.hr/otvoreni-javni-pozivi-i-natjecaji/29-12-2023-otvoreni-javni-poziv-za-program-razvoj-malog-i-srednjeg-poduzetnistva-i-obrta-na-podrucjima-naseljenim-pripadnicima-nacionalnih-manjina-za-2023-godinu/9536
Za sve informacije o uvjetima natječaja i izradu Vaše prijave, slobodno se obratite u Lokalnu razvojnu agenciju Grada Pakraca ”PAK-RA” na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., na broj mobitela 091 6045 907 ili osobnim dolaskom u našu agenciju na adresi Trg bana Josipa Jelačića 18, Pakrac, drugi kat (uredi 209 i 210).
- PIŠE: Pakrački list
- 1088
Iz Muzeja Grada Pakraca javili su nam kako se pripremaju za još jednu Noć muzeja koja će biti održana u petak, 26. siječnja, a u sklopu koje organiziraju i foto-natječaj čiji će najuspješniji sudionici biti i novčano nagrađeni. Rok za predavanje fotografija je ponedjeljak, 22. siječnja, a svoje uratke možete slati na adresu e-pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 4008
Društvo smo u kojem postoji sve manje strukovnih škola poput one za staklorezača, vodoinstalatera, plinoinstalatera, zavarivača, tesara, keramičara i slično. Takvi zanati sve više zamiru, a samim time sve je manje i takvih djelatnika na našem području te dobar i ažuran majstor zlata vrijedi. Predstavnik takvih zasigurno je naš sugovornik i sugrađanin Mato Jurišić, 51-godišnji vlasnik J-M instalacija, obrta koji vrši radove povezane s grijanjem, klimatizacijom te vodovodnim i plinskim instalacijama.
Rođen je u Prisiki kod Jajca gdje je završio osnovnu školu, da bi ga na srednjoškolsko obrazovanje za montera centralnog grijanja put odveo u Sloveniju. Nije Mato stigao ni dovršiti inicijalne informacije o sebi, mobitel je već zazvonio. Naravno, poslovne problematike koja će osobi s druge strane slušalice biti riješena knaufom i rozetom isti dan. Svjestan i sam kako to neće biti vjerojatno jedini današnji poziv, nastavio je svoju priču umjereno bržim tempom. Nakon Slovenije, uslijedio je obavezni jednogodišnji JNA rok, a kako ga je zahvatio rat, ostao je još dodatna dva mjeseca da bi se naposljetku zaputio u Hrvatsku.
Već u ranijoj dobi obišao svijeta
Mladom Mati proputovanje ni tad nije završilo, već se morao snalaziti. Mjesec dana nakon dolaska u Hrvatsku, poslovne prilike odvele su ga u Austriju, a potom u Rusiju i Njemačku, jer kako i sam kaže, prvi poslovi bili su građevinski, ovisno gdje se kakva prilika pružila, ratna situacija sigurno nije pripomogla njegovom odrastanju, a i konkurencija je bila veća te posla nije bilo na biranje. Skupivši radnog iskustva u inozemstvu, u Pakrac je došao 1997. godine gdje je tri godine radio u bratovom novootvorenom tesarskom obrtu, da bi ga tri godine nakon put odveo iz Pakraca, no ovaj put unutar granica Republike Hrvatske, točnije u Zadar. Tesajući zanat 13 godina po široj okolici Zadra, radeći kao zaposlenik zagrebačke tvrtke te u vlastitoj u suvlasništvu s bratićem, osjetio je kako je vrijeme za drukčiji plan igre. “Odluka o otvorenju vlastitog samostalnog obrta pala je 1. srpnja 2013. godine, na dan kad smo ušli u Europsku uniju. Iste godine doživio sam moždani udar, no nekako sam uspio to sve izgurati. Sljedeći upečatljiv datum bio je 17. srpnja 2019., iz vrlo pozitivnog i vrlo negativnog razloga. Sin Ivan počeo je raditi uz mene i stvarno mu svaka čast što se sa nepunih 19 godina od početnih dana ozbiljno prihvatio posla. Nažalost, tog dana poginuo je moj najbolji prijatelj, građevinski limar Zdenko Tomić Bobaš.
Bolnu temu prekinuo je novi poziv poslovnog karaktera, a budući kako je Mato zaprimio četiri takva poziva u našem polusatnom razgovoru, konkretno je i potvrđena teza kako ekipa J-M instalacija ima i više nego dovoljno posla. “Tako ti je to, razgovaram s tobom, a istovremeno i koordiniram akcije”, sebi svojstveno se našalio Mato.
Za svoje zaposlenike samo riječi hvale
Povremeno je imao par mladih zaposlenika po par mjeseci koji su dolazili, odlazili, sve dok sivi kombinezon nije obukao potomak Ivan. Nedugo zatim, u tim se uključio i sinov 23-godišnji prijatelj iz djetinjstva Nemanja koji nakon dvije godine i dalje “šarafa” s Jurišićima. Kao ustaljeni članovi Matinog obrta, slobodno se može reći da su oni samostalni majstori, a Ivan, 23-godišnjak koji je završio smjer tehničara mehatronike u Tehničkoj školi Daruvar te nakon položene razlike za instalatera grijanja i klimatizacije, nedavno je položio i majstorski ispit za montera grijanja u Obrtničkoj komori u Bjelovaru. Uz isti takav majstorski ispit, Mato od 2021. godine ima položen ispit i za plinoinstalatera te je od tada i ovlašteni izvođač plinskih instalacija.
"Za taj posao ili jesi ili nisi, na radniku se odmah vidi zanima li ga takav posao. Nema veze ovaj ili onaj, ako se uključiš, sve možeš naučiti. Zato mi je drago što imamo radnika poput Nemanje, Ivanovog prijatelja iz djetinjstva s kojim se poznaje od vrtićkog uzrasta, preko škole, nogometa i svega ostaloga. Nagodinu će i on ispunjavati uvjete za polaganje majstorskog ispita, a nakon što položi, naravno ako bude htio, može nas sve otkantati ako mu tako bude pasalo, nismo se vjenčali pa da osjeća obavezu zadržati se dovijeka kod nas”, još jednu je iz rukava provalio Mato. “Šalim se ja malo, evo uz uhodanog Nemanju imamo i praktikanta Leona, apsolutno tvrdim da tko želi raditi, novaca ima i ovdje, ključna je volja. Rekao sam i Nemanji, pomoći ću mu maksimalno, a on kad i ako bude smatrao da je spreman, slobodno i bez imalo ljutnje, pozdravit ćemo se i još ćemo mu Ivan i ja dalje pomoći”, nastavio je.
Ivan, Leon, Nemanja, Mato
Mala firma - mali problemi, velika firma - veliki problemi
Za širenjem posla nema ambicije, takve odluke prepuštene su Ivanu. Mato se vodi onom - kad je radnik dobro plaćen, zadržat ćeš ga. Kaže kako posla ima dovoljno, odlaze na teren po preporuci od bivših klijenata, potegnu i do Zadra, Krka, Vira, gdje je radio sa svojim bratićem, no uglavnom izbjegavaju takve rute iz razloga što i ovdje ima sasvim dovoljno posla. Drago mu je da je sin tu, da se ozbiljno uhvatio obiteljskog obrta i smatra kako mu ne treba nikakva Njemačka ni ništa, nego ima sve tu u Pakracu. “Prokleti nismo, koliko imamo to nam je dovoljno. Znaš kako kažu, mala firma - mali problemi, velika firma - veliki problemi. Ja to nekako vidim da je isto imati tri ili deset zaposlenika, većim brojem to prerasta u nekakvu megalomaniju. Ne patim ja ni za džipovima niti za bazenima, mene ispunjava dobro društvo, sjesti s njima, pojesti, popiti i živjeti. Dečke isto doziram, ne mogu ih satrat’ jer trebaju mi i sutra, zar ne? Više preferiram odnos kao da smo kolege, a ne im glumiti nekakvu strogoću i policajca nad njima, mada se znalo dogoditi da i ja nekad zagalamim na obojicu, dok se pred praktikantom mogu suzdržati. Temperamentan sam, ali znaju da nije ništa zlonamjerno. Nemam ni auto neki luksuzni, imam ovaj radni koji mi treba za posao, radni i paradni”, našalio se. “Nismo se nikad morali puno reklamirati, niti nam to treba, 90 posto posla radimo zahvaljujući preporukama i to ne govorim iz ružičastog balončića nego je stvarno tako. Vjerujem da ćemo tako nastaviti raditi i dalje, najbitnija stvar je odraditi posao u dogovorenom roku, to nam je najveća prednost i po tome se pozna kvaliteta majstora. Mene u većini slučajeva ljudi ni ne pitaju koliko će ih koštati moja usluga, zanima ih samo mogu li doći napraviti. Naravno da je to i pokazatelj kako kronično nedostaje takvih djelatnika i takve struke, pogotovo za plinske instalacije. Ovaj krug ljudi koji postoji ne smatram konkurencijom nego mi je drago da postoje, a zdravim ljudskim odnosima si uspijemo međusobno i pomoći”, sročio je. Malo je ovlaštenih instalatera na području Pakraca i Lipika, a i ostali su više okupirani servisom, dok su njegovoj ekipi primarnije preinake instalacija i izrada novih. U današnja vremena, zanimanja povezana s radovima oko vode, grijanja, plina, zavarivanja i klimatizacije su deficitarna. "Slobodno ti napiši, ako ima koji samostalni majstor za autogeno zavarivanje plinskih instalacija, neka mi se javi i sutra može početi raditi, samo da zavari dva vara pa ako zna raditi odmah mu dajem 2 tisuće eura plaću, gablec, alat i auto i sve i nek tera do mile volje", izjavio je u svom stilu. On to naravno zna raditi, ali bi mu još jedan takav uvelike olakšao posao, jer radnika koji posjeduje te kvalitete vrlo je teško naći u našoj okolici.
Obitelj najveći ponos i bogatstvo
U Pakracu je upoznao suprugu Snježanu s kojom se vjenčao 2000. godine, a većina sugrađana ju zna iz glazbene škole gdje je zaposlena kao čistačica. Kći Katarina Ivanova je blizanka te ekonomistica koja radi kao administrativna djelatnica u Udruzi hrvatske policije branitelja Pakraca i Lipika. Već spomenuti Ivan će za tri godine moći položiti i majstorski ispit za plinske instalacije budući da će raditi u obrtu koji radi s plinom sedam godina. “Drago mi je da su mi djeca tu i da svaki dan skupa sjedamo za ručak i večeru, to mi je najveće bogatstvo. Slobodno vrijeme, koliko ga imam, prvenstveno volim provesti družeći se s mojom ekipom, primjerice obrtnička druženja, a znam ga provesti i gledajući TV. Ma pravo da ti kažem, najviše uživam u druženju, volim humor i viceve, zezanciju u krugu bliskih prijatelja i ta ležerna opuštena kućna druženja, to je baš gušt. Najponosniji sam na djecu, što mi je cijela obitelj na okupu, i na svoje dečke koji rade tako da ih svi hvale”, izjavio je pred kraj razgovora.
Katarina, Snježana, Mato, Ivan
Poslova ima na vidiku i u 2024. godini, alat će biti dokupljen, kako kaže, po navođenju svojih radišnih zaposlenika, Mati je samo bitno da rade i uživaju u životu. A oni bolji primjer iz udžbenika ne trebaju tražiti budući da im je svakodnevno ispred nosa čuvajući im istovremeno i leđa.
- PIŠE: Pakrački list
- 2066
U subotu 13. siječnja, policijskim je službenicima 51-godišnjak prijavio da mu je dan ranije, 12. siječnja u poslijepodnevnim satima u mjestu Kraguj, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz oružja ustrijelio psa, javljaju jutros u dnevnoj informaciji iz Policijske uprave Požeško-slavonske.
Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Ubijanje ili mučenje životinja“.
Podsjetimo, prema čl. 205 Kaznenog zakona će se „onaj tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kazniti kaznom zatvora do jedne godine.“
- PIŠE: Franjo Delač
- 1661
Redovna godišnja skupština Udruge pčelara Pakrac – Lipik održana je sinoć u Kuriji Janković, kojom prigodom je predsjednik udruge Vinko Saleta predstavio Izvještaj o radu u 2023. godini.
Saleta je uvodno podsjetio kako je udruga početkom godine imala problema sa žiro-računom i ostalim administrativnim dokumentima koji su naposljetku riješeni u svibnju, nakon čega su ostvareni uvjeti za nastavak normalnog funkcioniranja. Istaknuo je kako su tijekom godine radili na edukaciji članova udruge, apelirajući na njihovo aktivnije i brojnije sudjelovanje na relevantnim pčelarskim sajmovima u Gudovcu, Vinkovcima i Celju. Na navedenim sajmovima održavala su se predavanja na kojima su ponešto novo mogli naučiti pčelari iz svih kategorija, od početnika sa svega nekoliko košnica, pa sve do onih velikih, dodao je.
„U suradnji s gradovima Pakracom i Lipikom prijavili smo i odradili projekt pod nazivom Održivost pčela u zajednici kroz koji smo svim zainteresiranima, s naglaskom na školsku djecu koja su nas posjetila na pakračkim i lipičkim sajmovima, prezentirali kako se pčele prihranjuju. Cilj projekta je održati postojeće zajednice i pridodati im nove, povećati broj članova udruge te samim time intenzivirati njezine aktivnosti, a projekt namjeravamo ponoviti i u 2024. godini. Ovom prilikom zahvaljujem na podršci Gradovima Pakracu i Lipiku koji su projekt sufinancirali“, naglasio je Saleta.
Dodao je i kako je udruga organizirala 14. županijsko ocjenjivanje kvalitete meda u Požeško-slavonskoj županiji, a 73 uzorka meda skupili su u suradnji s ostalim udrugama iz županije: Zlatna dolina Požega, Slavonska pčela Požega i Medun Velika. Ocjenjivanje je djelomično financirano kotizacijama članova koji su na natjecanju sudjelovali, a u sufinanciranju su sudjelovali Grad Pakrac i Požeško-slavonska županija.
Za kraj je rekao kako ga najviše veseli što su i ove godine dobili priliku donirati med, pa su tako Udruzi za djecu i osobe s posebnim potrebama „Latica“ Pakrac donirali 45 staklenki od 450 g, dok su školskoj i predškolskoj djeci na području Gradova Pakraca i Lipika donirali ukupno 120 kg meda, pri čemu je svako dijete dobilo dva paketića od 20 g.
Iz financijskog izvješća vidljivo je kako je udruga prošle godine ostvarila ukupne prihode u iznosu od 10 tisuća eura, dok su ukupni rashodi bili na razini od približno 7 tisuća eura, tako da na računu trenutačno imaju oko 3 tisuće eura. Za prihodovne stavke u najvećoj su mjeri zaslužni Gradovi Pakrac i Lipik koji su udrugu ove godine kombinirano sufinancirali s gotovo 3000 eura, dok je članarinama prikupljeno 1700 eura.
