- PIŠE: Silvia Feltrin
- 1721
Prije tjedan dana, 12. siječnja započela je naplata usluge punionice za električna vozila koja se nalazi na parkiralištu između stare Gimnazije i Hotela Pakrac. Odlučilo je tako gradsko vijeće na svojoj posljednjoj sjednici krajem prosinca, stoga je bilo potrebno izvršiti tehničku prilagodbu same punionice kako bi se sa dosadašnjeg besplatnog režima prevela na režim sa naplatom, doznajemo od Saše Lapaša, stručnog suradnika za infrastrukturu u pakračkoj gradskoj upravi.
Naplata usluge vrši se preko sustava Monta i iako je predviđena mogućnost trajne registracije, kako bi registrirani korisnici ostvarili povoljnije uvjete, u ovom trenutku uvjeti su isti i za registrirane i neregistrirane korisnike, odnosno cijena prijenosa el. energije prema korisniku je unificirana i iznosi 0,35 eur/kWh te je neovisna o dobu dana.
„Uslugu punjenja korisnici mogu ostvariti (aktivirati) isključivo putem mobilnog uređaja, odnosno putem spomenutog web sučelja, skeniranjem QR koda na naljepnici koja se nalazi na svakom zasebnom punjaču, pri čemu nije potrebno instalirati nikakvu aplikaciju na mobilni uređaj. U postupku registracije, korisnik upisuje podatke o broju računa s kojeg će sustav povući sredstva na osnovu prenesene energije, no na način da se po aktiviranju punjenja sa računa korisnika automatski povuče iznos od 30 eura (tzv. rezervacija sredstava), a po završetku punjenja sustav izvrši rekapitulaciju, te izvrši povrat sredstava na od korisnika navedeni račun najkasnije u roku od 24h nakon samog punjenja“, objašnjava Lapaš sustav naplate.
„Ukoliko se priključeno vozilo u roku 240 minuta po priključenju napunilo do 100% nazivnog kapaciteta baterije i odspojilo se sa punjača do 240 minuta po priključenju, krajnja cijena tom korisniku je jednaka onoj za prenesenu energiju odnosno spomenutih 0,35 eur/kWh. Isti su uvjeti i za korisnika koji se i nakon 240 minuta po priključenju još uvijek puni do 100% nazivnog kapaciteta i s punjača se iskopčao netom po napunjenosti od 100%. No, korisniku koji se unutar 240 minuta od priključenja napunio do 100% nazivnog kapaciteta, a ostao i dalje priključen i nakon 240 min, sustav mu uz naknadu za prenesenu energiju zaračunava i dodatnu tarifu od 0,07 eur za svaku minutu nakon proteka tih 240 minuta“, navodi Lapaš i dodaje da se na taj način zapravo korisnik demotivira da svoje vozilo ostavlja priključeno na punjaču i nakon kompletne napunjenosti baterije vozila, te time nepotrebno zauzima mjesto ostalim eventualnim korisnicima.
Temeljem Ugovora o naplati usluge, dio sredstava od naplate prenesene energije korisniku odlazi davatelju te usluge (tvrtci TSG Adria d.o.o.) za vođenje sustava i održavanje (8,5%), a ostatak Gradu Pakracu, a iz kojih se tada prvenstveno namiruje trošak el. energije prema HEP-u.
Što se tiče vremena punjenja, Lapaš pojašnjava da to ovisi o kapacitetu baterije pojedinih automobila, no u praksi je taj kapacitet u prosjeku 60-70 kWh, kao i o snazi samog pretvarača unutar svakog automobila, a vrijeme potrebno da se ista napuni ovim tipom punionice iznosi 4 do 5 sati. „Za našu punionicu, pošto su za sada u većini zastupljena tranzitna vozila, isti se u praksi najčešće nadopunjavaju od 20% do 80% svog nazivnog kapaciteta, što u prosjeku traje 3 do 4 sata i korisnika košta cca. 13 eura te potom nastavljaju tranzit do svoje konačne destinacije“, kaže Lapaš i dodaje da na predmetnoj punionici sustav evidentira prosječno nešto više od 3 punjenja po danu.
Podsjetimo, pakračka punionica električnih vozila u funkciji je od rujna 2021. godine. Nizozemske je marke EVBox, namijenjena je za sva e-vozila (uključujući i e-bicikle), a snaga joj je 22 kW i na njoj je moguće istovremeno puniti dva vozila. Vrijednost projekta bila je 142.000 kune, a financirao ga je Grad Pakrac uz 26 posto poticaja iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1743
U prostorijama Gradske vijećnice u kompleksu kurije Janković članovi pakračke ispostave Hrvatske gorske službe spašavanja su zaposlenicima Dječjeg vrtića Maslačak i ostalim prisutnima 16. siječnja predstavili mjere opreza i akcija prilikom potresa proizašle iz vlastitog iskustva spašavanja stradalih nakon razornih potresa kao primjerice jačine 6,3 prema Richterovoj skali koji je krajem 2020. godine zadesio Petrinju, Sisak i Glinu.
Ravnateljica vrtića Katarina Lahovsky Kobetić prepoznala je ovo kao najbolji način edukacije kako reagirati i najsigurnije izvesti djecu iz objekta ukoliko dođe do novog potresa, dok su u sadržajnoj prezentaciji članovi pakračke ispostave na čelu sa Zvonimirom Milerom, pročelnikom požeškog HGSS-a, istaknuli važnost pripremljenosti na buduće potrese. „Naš cilj je djeci i vama koji radite s djecom približiti teške situacije koje se nažalost u životu događaju, kako biste na njih bili što spremniji na ispravnu reakciju“, rekao je između ostalog Miler.
Svoje iskustvo, znanje i metode, kroz zanimljive vježbe HGSS-ovci će naknadno prenijeti djelatnicima i vrtićancima u matičnom i područnim vrtićima, a okupljeni su nakon prezentacije mogli pogledati i vozilo kojim idu na brojne akcije spašavanja.
U Hrvatskoj su potresi većinom zabilježeni na priobalnom dijelu između hrvatske i slovenske granice te južno prema Dubrovniku, a vrlo često zbog blizine epicentra događaju se i na Lastovu, no ne tako jakog intenziteta. Najstrašniji potres (7,6 po Richteru) u Hrvatskoj datira još od davne 1667. godine kada je pretvorio grad Dubrovnik u ruševine, a poginulo je preko 2.200 ljudi.
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 4610
U lokalu smještenom u Ulici kralja Tomislava 8a u Pakracu odnedavno djeluje novi frizerski salon „Replay MŽ“ u vlasništvu mlade poduzetnice Magdalene Žunčić iz Kukunjevca, s trenutnom adresom u Siraču.
„Srednju frizersku školu završila sam u Garešnici, a po završetku obrazovanja sam odradila stažiranje te nakon toga neko vrijeme radila u salonima u Lipiku i Dobrovcu. Uz nagovor obitelji, prijatelja, ali i stalnih klijenata koje sam stekla kroz godine, odlučila sam se osamostaliti jer sam vjerovala da će mi biti lakše. Možda biti sam svoj šef ima svojih nedostataka i briga, ali je ipak ljepše raditi za sebe nego za drugoga“, istaknula je ova 23-godišnja frizerka koja je poticaje za otvaranje salona povukla sa Zavoda za zapošljavanje. Zahvaljujući sestri pronašla je idealan prostor za svoj salon, a većinu poslova u interijeru odradili su obitelj i zaručnik te joj tako umanjili iznos početnog ulaganja.
Muške frizure su sve veći izazov
Unatoč velikom broju frizerskih salona na području Pakraca i Lipika, Magdalena navodi kako se nije bojala otvoriti još jedan, jer smatra da nitko nikome nije konkurencija. „Svatko od nas ima svoj način rada, šišanja, bojenja i slično, a klijenti imaju pravo odabrati kome će ići“, pojašnjava ova mlada frizerka i dodaje da trenutno radi sama, a kad položi majstorski ispit, onda će moći primati zaposlenike i učenike na praksu.
Salon Replay nudi sve klasične frizerske usluge, a vlasnica ističe kako najviše voli bojiti kosu, pogotovo pramenove i tehniku balayage. „Što se tiče muških frizura, u zadnje vrijeme je kod mladih popularno buzz i fade šišanje, odnosno varijante kratkih frizura koje su popularizirali poznati košarkaši, tako da su mi one predstavljaju najveći izazov“, govori Magdalena i naglašava da jedino ne radi minival, koji također često traže mladi dečki, jer smatra da ga je teško dobro izvesti i lako se može pogriješiti.
Odlazak u inozemstvo nije opcija
S obzirom na čestu promjenu trendova koji se više ne zadržavaju godinama pa čak ni sezonama, već se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, vlasnica govori kako nastoji stalno biti u toku, stoga ideje, pogotovo za mladenačke frizure, pronalazi na društvenim mrežama. Što se tiče sve češće prakse naručivanja, odnosno rezerviranja termina kod frizera, naglašava kako i ona to preferira jer smatra da svatko treba dobiti svoje vrijeme. „Jednostavnije je i meni jer se mogu posvetiti klijentu, ali i njima jer ne moraju čekati. No, funkcioniram i bez narudžbi pa ako imam vremena, uzet ću nekoga nenajavljenog, pogotovo starije ljude koji nisu navikli na naručivanje“, kaže mlada frizerka.
Iako joj zaručnik Alen radi u Njemačkoj, Magdalena nikad nije imala želju preseliti u inozemstvo jer osim što ne pozna jezik, ne privlači ju život „vani“, već je željela ostati ovdje vodeći se onim da je – kod kuće najljepše!
- PIŠE: Pakrački list
- 5184
Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 39-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja s Lipika kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krađa“. Naime, on je u razdoblju od 2. do 20. prosinca 2023. u mjestu Dobrovac iz gospodarske zgrade otuđio razne predmete u vlasništvu 74-godišnjaka.
Osim toga, dovršeno je i kriminalističko istraživanje nad 25-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Lipika koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Računalna prijevara“. Naime, osumnjičena je u razdoblju od kolovoza do prosinca 2023. s računa 32-godišnjaka s područja Pakraca skinula novčani iznos od preko tisuću eura.
Za oba slučaja slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave, stoji u izvješću Policijske uprave Požeško-Slavonske.
- PIŠE: Pakrački list
- 1073
U četvrtak, 25. siječnja, u 19:00 sati u Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ nastupit će Studio smijeha sa stand-up komedijom „The man show“ u organizaciji KPD-a Sloga.
Svoj nastup najavljuju ovako: „Muškarci se ponekad, vjerovali ili ne, nađu u situaciji gdje u potpunosti ne razumiju svoje ljepše polovice. I onda dečki sami sebi pokušavaju objasniti u čemu je kvaka pa donose najnevjerojatnije razloge, opravdanja, promišljanja i zaključke. Kako to zvuči, pogledajte na The Men Showu! Naši će stalni komičari, oni muškog roda, pričati i bacati fore na muško-ženske odnose, seks i ostale sitnice koje život čine ljepšima. Dakle, savršena predstava za muškarce koji žele čuti ono što misle, a bed im je reći i za žene koje zanima kako radi muški mozak. Zašto smo najbolji u seksu, kako najlakše otvoriti staklenku krastavaca i kako zavode pravi muškarci, samo su neke od tema kojih ćemo se dotaknuti.“
Studio smijeha u Pakrac dolazi u sljedećem sastavu: Aleksandar Perišić (Srb), Igor Drljo (BiH), Tihomir Paravina (Hr), Josip Gotovac (Hr)
- PIŠE: Franjo Delač
- 2118
Danas je u Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ premijerno prikazan dokumentarni film Magistrala ratnog zločina – logor Bučje autora Ivana Turudića.
Prije premijere filma, okupljenima se obratila Ivona Paltrinieri, izaslanica predsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja te ravnateljica Uprave za zatočene i nestale. Rekla je kako u fokusu ovakvih okupljanja svakako trebaju biti obitelji koje još uvijek traže svoje najmilije, kao i obitelji poginulih hrvatskih branitelja i civila. Dodala je kako je Ministarstvo hrvatskih branitelja provelo preko 70 probnih iskapanja, ali unatoč tome i dalje se 24 osobe smatraju nestalima, zbog čega je pozvala sve koji raspolažu relevantnim informacijama da se obrate Ministarstvu branitelja. „Obiteljima poručujem kako stati nećemo, mlad smo tim, ministar nam je dao odriješene ruke te smo praktički cijele godine na terenu i to na područjima Podunavlja, Banovine i Bučja. Drago mi je što je s nama danas jako puno mladih, a školarcima poručujem da poštuju hrvatske branitelje i njihovu žrtvu“, zaključila je Paltrinieri.
Sljedeća je na govornicu došla Anamarija Blažević, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica i gradonačelnica Pakraca. „Danas se prisjećamo svih koji su prošli kroz logor Bučje, ali vapimo i doznati sudbinu osoba za kojima se još uvijek traga. To zaslužuju svi oni, ali i mi, članovi obitelji. U ovom strašnom logoru svoj život dao je i veliki humanist i mirotvorac, dr. Ivan Šreter, pa ću si danas dopustiti parafrazirati njegove riječi i poručiti svima onima koji ne cijene tu žrtvu i pokušavaju izokrenuti istinu te im reći: Okanite se ludila! Ne izvrćite istinu i nemojte bacati sjenu na Domovinski rat koji je bio obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost Hrvatske države“, poentirala je gradonačelnica. Na kraju je pozdravila učenike iz Pakraca, Sirača i Daruvara te rekla kako je naš zadatak učiti mlade generacije o istini i o ljubavi prema domovini. Ponovila je i apel svima koji imaju saznanja o poginulima i nestalima da se jave, jer to je njihova dužnost i njihova obaveza.
Izaslanik predsjednika RH i posebni savjetnik za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković uvodno je poseban pozdrav uputio obiteljima ubijenih, poginulih i nestalih civila i hrvatskih branitelja, ratnim zarobljenicima logora Bučje i svih ostalih logora, kao i nazočnim učenicima. „Posebno bole sjećanja na smrtno stradale i nestale zarobljenike. Iskazujem zahvalnost i poštovanje, a osobitu zahvalnost i poštovanje želim izraziti njihovim obiteljima. Hrvatska nikad ne smije odustati od traženja svojih nestalih, dapače, smatram kako bismo ih trebali tražiti agresivnije i intenzivnije“, izrazio je svoj stav izaslanik predsjednika Milanovića.
Pred samu premijeru svog dokumentarnog uratka, za mikrofon je izašao predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije i autor dokumentarnog filma Ivan Turudić. „Često me znaju pitati, što vi iz Splitsko-dalmatinske županije radite u Slavoniji? Na takva pitanja volim odgovoriti riječima poznate pjesme, Dalmacija je branila Slavoniju, Slavonija Dalmaciju – i to je jedna neraskidiva veza. Kad sam bio mlađi, smatrao sam da je to što smo pobijedili u ratu dovoljno samo po sebi. Međutim, u međuvremenu sam postao svjestan važnosti bilježenja i pisanja povijesti, kako bi ostala arhivirana i dokumentirana za potrebe hrvatske, ali i svjetske javnosti“, rekao je Turudić. Mladima je poručio da smo mi pobjednici, pobjednička hrvatska vojska, što će upravo moći vidjeti i u filmu koji pokazuje kako su teroristi pobijeđeni.
Nakon obraćanja autora, emitiran je potresan i emotivan dokumentarni film o logoru Bučje, poslije čega je Turudić pozvao sve koji su učestvovali u njegovom stvaranju, logoraše i logorašice, kao i obitelji nestalih i ubijenih hrvatskih branitelja i civila da mu se pridruže na pozornici. Na kraju je zaključio kako bez tih ljudi ne bi bilo ostavštine koja ostaje za povijest te im se zahvalio i poklonio njihovoj žrtvi.
