- PIŠE: Franjo Delač
- 962
Feručo Lazarić, istarski planinar i spisatelj rođen 1955. godine koji je vid izgubio u dobi od 40 godina, večeras je u prostorima Gradske knjižnice Pakrac predstavio svoju putopisnu knjigu „Planinarenje na slijepo“, pritom podijelivši dio svog životnog puta s publikom na čija je pitanja rado i spremno odgovarao. U prvim redovima sjedili su članovi Udruge slijepih Pakrac-Lipik, a njihov predsjednik Stanko Kovačić uputio je Feruču nekoliko riječi.
„Posebno mi je drago što je naš prijatelj iz Istre, gospodin Feručo s nama, koji je kao slijepa osoba obišao brojne vrhove svijeta, čime razbija predrasude o nama kao slijepim osobama“, rekao je Kovačić, izrazivši nadu da ovo nije posljednje druženje s Feručom u Pakracu.
Svoja planinarska iskustva, svoj nevidljivi svijet pun slika i pjesme Lazarić je pretočio u knjigu domišljatog naslova „Planinarenje na slijepo“. Jedan je od tek dvadesetak planinara koji se mogu pohvaliti da su prehodali 1100 kilometara duž hrvatske obale, od Rta Kamenjak do Dubrovnika i upisali stazu Via Adriaticu u svoje osobne podvige.
U svojem obraćanju pakračkoj publici govorio je o gubitku vida, posvjedočivši kako ga to u životu niti najmanje nije sputalo, već dapače, potaknulo ga je da vodi bogatiji život prožet putovanjima, planinarenjem i upoznavanjem novih ljudi i naroda, predjela, zemalja i kontinenata, što ga je u konačnici učinio sretnijim čovjekom.
„To što sa svojim hendikepom mogu savladati uspone i osvojiti planinske vrhove, to mi je nagrada. Uvjeren sam kako ne bih bio sretniji čovjek da vidim. Potpuno sam sretan čovjek, putujem, kao slijep upoznao sam puno ljudi s kojima sam zaista prijatelj, tako da danas gotovo u svakom gradu imam nekog poznatog“, rekao je Feručo koji svojim životom svjedoči kako nas određeni osobni hendikepi u životu ne moraju nužno sputavati već nas, paradoksalno, mogu dovesti do sretnijeg i ispunjenijeg života.
- PIŠE: Pakrački list
- 1239
Dan dobrovoljnih darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj se obilježava na današnji dan, 25. listopada, a tim povodom čestitku im je uputila Danijela Kiš, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Pakrac:
„Dragi darivatelji krvi, na ovaj dan odajemo priznanje svim humanim ljudima – darivateljima krvi koji nesebično daruju dio sebe. Budite ponosni jer ste svojim humanim davanjem spasili mnoge živote i mnogima vratili osmjeh na lice. Dan dobrovoljnih darivatelja krvi ujedno je prigoda za poticaj novim, a osobito mladim da se odazovu na akcije darivanja krvi. Hvala Vam što svojim činom spašavate tuđe živote i od srca Vam čestitamo 25. listopad, Dan dobrovoljnih darivatelja krvi!“
Dodjela priznanja i zahvalnica jubilarnim darivateljima krvi u 2023. godini bit će održana 25. studenoga, tijekom zadnje ovogodišnje akcije darivanja krvi u prostorima DVD-a Lipik, o čemu će darivatelji biti naknadno obaviješteni, obavještavaju iz pakračkog Crvenog križa.
Ovom ćemo prigodom istaknuti četvero jubilaraca s najvećim brojem darovanih doza krvi. Do 50. darivanja dogurao je Danijel Tomić, 75 su zaokružili Dario Cavalli i Franjo Tutić, dok je ove godine prvi među jednakima Zdravko Šimunović, koji je krv darovao čak 100 puta.
Čestitku svim darivateljima krvi uputili su i predsjednik HCK-a Josip Jelić te izvršni predsjednik HCK-a Robert Markt, a koju prenosimo u cijelosti.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1065
Osnovna škola braće Radića Pakrac nositelj je ERASMUS+ akreditacije u sklopu koje ove godine uz potporu Agencije za mobilnost i programe EU provodi projekt STEM izazovi (2024./2025.).
Učitelje i učiteljice okupljene u skupinu koja je uključena u provedbu akreditacije na radnom je sastanku održanom 21. listopada pozdravila ravnateljica škole, Sanja Delač. „Ovo je već druga godina ERASMUS+ akreditacije koju ćemo provoditi do 2027. godine. Zahvaljujem na suradnji svim učiteljima koji su se uključili. Ovaj je program koristan za nas, za školu i za naše učenike“, rekla je ravnateljica prije nego što je riječ prepustila školskoj psihologinji Nataši Major, voditeljici i koordinatorici projekta.
Koordinatorica je pojasnila kako je do ideje za provođenjem projekta upravo na ovaj način došlo uslijed toga što je uočeno kako brojna znanja koja djeca stječu u školi nisu efikasna ako ih ona ne znaju razumjeti i primijeniti te ako ne vide korist i dobrobit od njih. „Prepoznali smo kako treba integrirati znanost, tehnologiju, matematiku i prilikom učenja, ali i u primjeni. Sve ono što ćemo s njima raditi, što ćemo ih poučavati, bit će usmjereno na rješavanje svakodnevnih problema, a to su upravo zadaci kakvi se postavljaju u nacionalnim ispitima“, rekla je Major.
Ove godine naglasak na STEM područje
Prošle godine u projektu akreditacije postavljen je cilj poboljšanja kompetencija učitelja u području poučavanja učenika u vještinama čitanja i pisanja i povećanju motivacije za čitanje, dok je ove godine fokus na poboljšanju kompetencija učitelja i učenika u integraciji nastavnih područja u STEM obrazovanju i primjeni stečenih znanja. Ovaj projekt provodit će se kroz 15 mjeseci, odnosno od početka lipnja ove godine, pa sve do kraja kolovoza 2025, pri čemu je maksimalan dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava koja će škola u cilju njegove provedbe moći iskoristiti 25 tisuća eura.
U projektu sudjeluju četiri učiteljice razredne nastave, zatim učitelji iz STEM područja, odnosno biologije, kemije i matematike, ali i pedagoginja i psihologinja koje pružaju stručnu podršku u radu učiteljima i učenicima, a na koncu i ravnateljica koja brine za planiranje i ostvarivanje školskog kurikuluma. Korisnici projekta su svi učitelji i učenici, a naročito oni koji postižu slabije i ispodprosječne rezultate te učenici s posebnim potrebama, ali i oni najdarovitiji te učenici koji su putnici i za koje je organizirana autobusna linija.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1657
U poslijepodnevnim satima u prodaji će biti novi, 627. broj „Pakračkog lista“.
Lomljive niti života
Život je krhak i svako malo nas na to podsjeti. Najnoviji podsjetnik dobili smo nedavno, zatečeni viješću kako nas je nakon teške bolesti prerano napustio naš profesor i povjesničar koji je dao nemjerljiv doprinos istraživanju i zapisivanju povijesti Pakraca i Lipika, Stjepan Benković. Uvijek je teško čuti kada netko umre prije vremena, a naročito kad se radi o jednom u narodu omiljenom, dragom, a povrh toga i stručnom čovjeku kao što je to bio profesor Benković.
Svojedobno su, ne tako davno, uslijed mahnitosti ratnog ludila lipičkoj ergeli lipicanaca također prijetili smrt i nestanak. Ipak, ta je priča u konačnici dobila sretan epilog, koji ovih dana postaje još sretniji, jer naši su lipicanci nedavno dobili i svoj novi dom. Dovršena je prva od predviđene tri faze izgradnje kompleksa nove ergele, pri čemu bi ona po svom konačnom dovršetku trebala biti jedna od najljepših u Europi. Živi bili pa vidjeli, ali svakako jedan hvalevrijedan i pozitivan pomak koji ovim plemenitim životinjama jamči bolji, kvalitetniji i svrishodniji smještaj.
Kad smo već kod života, kakav bi to život bio bez ljubavi, a kad smo kod životinja, kakvo bi to seosko gospodarstvo bilo bez njih? Odgovore na ta i srodna pitanja u našoj rubrici sugrađani otkriva nam profesorica sociologije i šeovačka snaha, Tajana Kovačević Kovačić. Ova majka dvoje djece iznimno je aktivna u životu lokalne zajednice, a svoju ljubav prema bližnjima zorno je demonstrirala višegodišnjim predanim radom s korisnicima udruge „Latica“. Na našim stranicama provjerite koliko se ova nekoć gradska djevojka u međuvremenu uspjela aklimatizirati na šeovački zrak i prilagoditi životu na selu.
Svoj proces prilagodbe na novo radno mjesto nedavno je započela nasljednica dugovječne Alfrede Petani Grafina na čelu pakračke osnovne glazbene škole. Dali smo joj nekoliko mjeseci prije nego što ćemo je provući kroz novinske retke, ovaj put u formi intervjua. Ako ste se ikad pitali kako je to biti na čelu jedne škole, pa još pritom i glazbene, odgovore za vas možda ima Martina Golub, svojedobno mlada i perspektivna glazbenica, a danas mlada i perspektivna ravnateljica.
Šećer ostavljamo za kraj, jer ovaj mjesec, a mogli bismo reći i najmanje jedno čitavo polugodište obilježio je tko drugi već njegovo visočanstvo, sajam bez premca kakav bi zacijelo poželjeli mnogi gradovi, a upravo je naš i iz godine u godinu nekako uspijeva biti sve bolji. Slavonski banovac još je jednom zapljusnuo gradske ulice svojom zaraznom energijom punom pozitive. Oko sajma se angažiralo pola grada, a ona druga polovica angažirano je uživala u svemu što jedno takvo narodno veselje ima za ponuditi.
Ove godine imali smo koncerte poznatih hrvatskih zabavnjaka dvije noći zaredom, što je popriličan raritet, a sve što se događalo između ta dva koncerta bila je čista destilirana zabava i festival za čula. Ako ste kojim čudom propustili najveću gradsku feštu, detalje o zbivanjima možete pronaći u našoj temi broja.
Živi i zdravi bili i – uživajte u listanju!
PAKRAČKI LIST možete kupiti na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Prekopakra, Krndija, Lipik) i KTC.
- PIŠE: Pakrački list
- 799
Osnovna glazbena škola Pakrac u suradnji s Ministarstvom kulture i medija organizirala je nastup klavirskog dua Iva i Kosjenka 23. listopada u Koncertnoj dvorani OGŠ.
Iva Ljubičić Lukić i Kosjenka Turkulin istaknute su hrvatske pijanistice, obje s mnoštvom nastupa diljem Hrvatske i šire. U duu djeluju od 2021. godine. Njihov repertoar obuhvaća niz djela od klasike do 21. stoljeća i uključuje najvažnije skladbe pisane za klavir četveroručno. Dosad su kao duo nastupile u brojnim gradovima diljem Hrvatske i inozemstva (Italija, Slovenija, Irska, Maroko).
Osnivačice su i umjetničke voditeljice Zagrebačkog festivala klavirskih dua koji se održava od 2016. godine u okviru kojeg, uz koncerte, redovito organiziraju stručne skupove i tribine. Praizvele su više djela hrvatskih autora (Zoran Juranić, Frano Parać, Ivan Končić, Krešimir Seletković) te su pokrenule i niz Notnih izdanja Zagrebačkog festivala klavirskih dua s djelima hrvatskih autora za ovaj sastav.
U Pakracu su četveroručno izvele sljedeći program:
D. Pejačević / obr. I. Končić: Uvertira za orkestar, op. 49
L. v. Beethoven: Osam varijacija na temu grofa Waldsteina, WoO 67
Antun Sorkočević: Sonata u F-duru; Allegro, Adagio, Rondo alla Schiava
F. Poulenc: Sonata; Prelude, Rustique, Final
C. Saint-Saëns: Danse macabre
Z. Juranić: Damenball
- PIŠE: Pakrački list
- 1520
21. listopada 2024. godine ostat će zabilježen kao bitan povijesni datum grada Lipika, dan kada je svečano otvorena nova ergela u blizini jezera Raminac. Ovom simbolu kulturne baštine, turističke atrakcije Slavonije i novog doma lipicancima prisustvovali su brojni ugledni uzvanici, a nakon hrvatske himne u izvedbi polaznika pakračkog Zbora Osnovne glazbene škole i Tamburaškog orkestra, okupljenima se prvi obratio Nikola Grizelj, ravnatelj objema državnim ergelama, lipičkoj i đakovačkoj. „U Đakovu se nalazi sjedište ergele, a u Lipiku djeluje njezin drugi pogon, gdje trenutno imamo 84 od ukupno 250 konja. 1. prosinca 2022. godine Vlada RH je dala suglasnost za početak prve faze radova na izgradnji nove ergele u Lipiku, čija ukupna investicija iznosi 2,3 milijuna eura. Prva faza uključivala je gradnju tri staje, gnojnice te komunalne infrastrukture, a time je konačno riješeno pitanje smještaja konja u Lipiku, koji su od 2007. godine bili smješteni u iznajmljenim prostorima. Završetkom radova na prvoj fazi ergele, olakšat ćemo provođenje uzgoja i očuvanja lipicanske pasmine. Nakon druge i treće faze, Lipik će imati jednu od najljepših ergela u Europi, s cjelokupnim sadržajem za obuku konja, sportske i turističke aktivnosti“, rekao je Grizelj.
„U ovom povijesnom trenutku za naš grad, ergela nije samo kapitalni projekt, već i simbol tradicije, ponosa i budućnosti Lipika te ključni element za gospodarski, turistički i kulturni razvoj cijelog kraja. Ovo ne bi bilo moguće bez Vlade Republike Hrvatske, bivše ministrice poljoprivrede Marije Vučković, kao i aktualnog ministra Josipa Dabre, čija su zalaganja dala novi zamah razvoju ergele“, zahvalno se izrazio lipički gradonačelnik Vinko Kasana.
Među uglednim gostima bili su tu izaslanici predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika hrvatske Vlade - Anamarija Blažević, saborska zastupnica i pakračka gradonačelnica te Josip Dabro, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i šumarstva sa suradnicima; državnim tajnicima Marinkom Beljom i Zdravkom Tušekom te savjetnicima, brigadirom Brankom Borkovićem i Petrom Džajom. Svečanosti su prisustvovali i brojni saborski zastupnici - Marin Mandarić, gradonačelnik Đakova, Dubravka Lipovac Pehar i Martina Vlašić Iljkić, kao i predstavnici lokalnih vlasti. U ime Požeško-slavonske županije, prisutna je bila županica Antonija Jozić u društvu Davora Huške, ravnatelja uprave u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU. Uz Zdravka Baraća, ravnatelja Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva te predsjednika Upravnog vijeća Državne ergele Đakovo i Lipik, članove Upravnog vijeća i upravitelja lipičke ergele Damira Jakšića, događaju su nazočili i čelni ljudi susjednih jedinica lokalne samouprave, ravnatelji ustanova, predstavnici hrvatske policije te predstavnici konjogojskih saveza i udruga, uključujući direktoricu Kobilarne Lipica Tatjanu Vošinek Pucer.
„Lipicanci, simbol ovog kraja i cijele županije, dobili su svoj novi dom, baš kao i onoga dana kada su prije 17 godina vraćeni iz progonstva. Nova ergela osigurat će dostojne uvjete za uzgoj lipicanaca, a bit će i jedinstvena turistička atrakcija za cijelu Slavoniju. Ova ergela ostaje u nasljeđe budućim generacijama, koje će, kao i njihovi preci, osjetiti ljubav prema lipicancima na vlastitoj koži, a ne samo kroz udžbenike. Čestitam i zahvaljujem svima koji su sudjelovali u realizaciji ovog projekta, koji simbolizira budućnost za lipicance i našu zajednicu“, izjavila je Požeško-slavonska županica Antonija Jozić.
Ubrzo i izgradnja druge i treće faze kompleksa
U ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, obratio se Josip Dabro, čije su najave od izgradnji druge i treće faze kompleksa popraćene spontanim pljeskom. „Ponosan sam što ovdje danas vidim i ljude koji su sudjelovali u povratku lipicanaca iz Srbije u noći s 12. na 13. listopada 2007. godine. Posebno me veseli što ćemo odmah nastaviti s drugom i trećom fazom izgradnje kako bismo kompletirali cijeli kompleks nove ergele. Ovaj kraj, koji je prošao kroz mnoga iskušenja, pokazao je da nikada neće biti pokoren, već uvijek ponosan i obranjiv“, izjavio je ministar Dabro. Ministar je također predstavio svoju viziju o budućoj ulozi lipicanaca u očuvanju sigurnosti u kojoj će predložiti Ministarstvu unutarnjih poslova i ministru Božinoviću uvođenje konjice za zaštitu i nadzor hrvatske granice, kao i Schengenskog prostora.
Pakračka se gradonačelnica i saborska zastupnica Anamarija Blažević, kao izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, pri obraćanju okupljenima prisjetila ratnih fotografija Lipika i stradalih lipicanaca. „Otvorenje ergele je posebno emotivan dan za stanovnike Lipika i ostalih koji se sjećamo ratne situacije u kojoj su također stradali i lipicanci. U povijesti Lipika ostat će zlatnim slovima zapisana dva datuma: 12./13. listopad 2007., kada su se lipicanci vratili u Lipik, i današnji, kada su napokon dobili svoj novi dom te nisu više podstanari. Posebno mi drago vidjeti kako i mlađe generacije gaje emotivan odnos prema lipicancima, baš kao što su to činile i prethodne generacije “, rekla je gradonačelnica Blažević.
Program je obogaćen glazbenim točkama, uključujući izvedbe slavonskih pučkih pjesama, a svečano presijecanje vrpce označilo je formalno otvorenje ergele, nakon čega je uslijedila posveta koju je predvodio lipički župnik vlč. Roko Ivanović.
