- PIŠE: Pakrački list
- 3657
Policijski službenici su u srijedu 17. srpnja temeljem naloga Prekršajnog odjela Općinskog suda u Bjelovaru pretražili obiteljsku kuću na području Lipika u kojoj prebiva 44-godišnjak i tom prilikom pronašli manju količinu amfetamina, sjemenke marihuane, oko 18 grama konoplje, oko kilogram suhog zdrobljenog lišća konoplje, pet suhih grana s lišćem konoplje, 39 stabljika konoplje i opremu za uzgoj biljaka.
Protiv 44-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela "Neovlaštena proizvodnja i promet drogama", navode iz Policijske uprave požeško-slavonske.
Izvor: Policijska uprava požeško-slavonska
- PIŠE: Silvia Feltrin
- 707
Posljednjeg dana lipnja na pakračkom Zavodu za zapošljavanje bile su evidentirane 264 nezaposlene osobe što je za 8 osoba više nego u svibnju, ali za 46 osoba manje nego lanjskog lipnja. S obzirom na aktualne sezonske poslove u turizmu i dalje je na tržištu rada dinamika živa pa je tako tijekom prošlog mjeseca iz evidencije Zavoda posao dobilo 40 osoba. Istovremeno je u evidenciji zavoda 63 novoprijavljenih.
Od 40 zaposlenih osoba u rujnu, 22 su žene. Službeno, nitko nije otišao raditi u inozemstvo (na županiji pet), 30 osoba je posao dobilo na području Pakraca ili Lipika, a 10 u ostatku Hrvatske. Samo pet osoba je potpisalo ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Iz evidencije Zavoda, u lipnju je najviše zaposleno radnika za pomoć u kući (24), prodavača (21), šumarskih radnika (13), konobara (10) te čistača (10). Istovremeno, poslodavci su Područnom uredu Požega prijavili 236 slobodnih radnih mjesta, a najtraženija zanimanja su bila: konobar (16), čistač (13), kuhar (11) i prodavač (8).
Što se tiče mjesta prebivališta nezaposlenih, 90 ih je s područja Grada Lipika, a 174 osoba je s područja Grada Pakraca. U lipnju su pravo na novčanu naknadu od prosječnih 456,86 eura ostvarile 82 osobe.
Krajem lipnja u Požeško-slavonskoj županiji bile su 22.123 aktivne osobe od kojih 20.433 osiguranika u evidenciji HZMO-a i 1.690 nezaposlenih osoba u evidenciji Zavoda, što je 80 osoba manje nego krajem svibnja. Stopa nezaposlenosti iznosila je 7,6 posto i veća je u odnosu na prethodni mjesec za 0,1 postotni bod. Na međugodišnjoj razini (lipanj 2024./lipanj 2023.), zaposlenih je više za 579 osoba ili 2,9 posto, nezaposlenih je manje za 380 osoba ili 18,4 posto, a stopa nezaposlenosti je manja za 1,8 postotnih bodova.
- PIŠE: Pakrački list
- 586
Lokalna razvojna agencija Grada Pakraca „PAK-RA“ obavještava da su aktualni novi zajmovi koje izdaju HAMAG-BICRO i HBOR, a za sve detaljne informacije možete se obratiti na adresu Trg bana Josipa Jelačića 18, drugi kat, soba 209.
Radi se o nekoliko vrsta zajmova namijenjenih raznim korisnicima, a pojedinosti možete pronaći u nastavku.
MALI ZAJAM ZA RURALNI RAZVOJ
Mikro, mali i srednji subjekti malog gospodarstva, a prema uvjetima propisanim mjerama Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. godine prihvatljivima za financiranje iz ovog instrumenta
Iznos: Od 25.000,01 do 50.000 EUR
Kamatna stopa: 0,1 i 0,25 posto, ovisno o razvijenosti JLS ulaganja
Poček: Do 12 mjeseci ukoliko je otplata minimalno 2 godine, a do 60 mjeseci za ulaganja u nove višegodišnje nasade
Rok otplate: Do 10 godina uključujući poček, a do 12 godina uključujući poček za ulaganje u nove višegodišnje nasade i za ulaganja u turizam u ruralnim područjima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz I. – IV. skupine prema indeksu razvijenosti
Namjena:
- osnovna sredstva
- obrtna sredstva do maks. 30 posto iznosa zajma
EFRR MALI ZAJMOVI
Financijski instrument EFRR „Mali zajmovi“ za investicije namijenjen je mikro, malim i srednjim subjektima malog gospodarstva, a financira se iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. Putem ovog financijskog instrumenta HAMAG-BICRO će subjektima malog gospodarstva izravno odobravati zajmove vodeći računa o usklađenosti s načelom nečinjenja znatne štete, s klimatskim ciljevima EU (otpornost infrastrukture za klimatske promjene) te s relevantnim EU i nacionalnim zakonodavstvom.
Ciljevi Financijskog instrumenta:
jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova
otvaranje radnih mjesta
poticanje proizvodnih investicija
kroz povećanje dostupnosti zajmova i povoljnije uvjete financiranja (smanjenje kamatne stope i smanjenje razine potrebnih sredstava osiguranja).
Namjena EFRR zajma:
- osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina)
- obrtna sredstva (maksimalno do 30 posto iznosa zajma)
Financijski instrument namijenjen je subjektima koji:
- imaju status „subjekta malog gospodarstva“ sukladno članku 1. Priloga Preporuci Europske komisije 2003/361/EZ
- imaju registrirano mjesto poslovanja i obavljaju djelatnost u Republici Hrvatskoj (uključujući čitavo razdoblje trajanja ugovora o zajmu)
- registrirani su za djelatnost za koju se traži zajam
- imaju više od 50 posto privatnog vlasništva / kapitala / glasačkih prava
- imaju minimalno jednog zaposlenog na puno radno vrijeme (uključujući čitavo razdoblje trajanja ugovora o zajmu)
- nemaju žiro-račun neprekidno blokiran dulje od 30 dana u posljednjih 6 mjeseci niti su trenutno u blokadi
- uredno podmiruju postojeća zaduženja
- nemaju nepodmirenih obveza prema državi ili su s državom dogovorili reprogramiranje obveza sukladno važećim propisima
HBOR PODUZETNIŠTVO MLADIH, ŽENA I POČETNIKA
Investicijski krediti uz rok otplate do 14 godina za:
Mlade poduzetnike
Poslovni subjekti u kojima jedna ili više osoba zajedno posjeduju više od 50 posto vlasništva, pri čemu se mladom osobom smatra ona koja na dan podnošenja zahtjeva još nije navršila 41 godinu života.
Žene u poduzetništvu
Poslovni subjekti u kojima najmanje jedna ili više žena zajedno posjeduju više od 50 posto vlasništva i kojima ujedno upravlja žena. Kod poduzeća koje nije mikro ili malo, žena ili žene zajedno mogu imati i manje od 50 posto vlasništva uz uvjet da je najmanje jedna žena na nekoj od ključnih upravljačkih pozicija vezanoj uz financije i/ili operativne poslove i/ili strategiju.
Poduzetnike početnike
Poslovni subjekti mikro, malog i srednjeg poduzetništva koji su tek osnovani ili posluju kraće od 3 (tri) godine na dan podnošenja zahtjeva. Stvarni vlasnici (fizičke osobe) s većinskim udjelom u poslovnom subjektu nisu ranije bili niti su trenutačno vlasnici ili suvlasnici drugog poslovnog subjekta s udjelom većim od 30 posto.
Bez vlastitog učešća za kredite do 100.000 EUR
Posebne pogodnosti za ulaganja u oporavak od posljedica potresa
HBOR INVESTICIJE PRIVATNOG SEKTORA
Korisnici kredita
Poslovni subjekti privatnog sektora – trgovačka društva, obrtnici, fizičke osobe koje samostalno obavljaju djelatnost, obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), zadruge i ustanove.
Namjena kredita
Ulaganja u osnovna sredstva (materijalnu i nematerijalnu imovinu) s ciljem modernizacije poslovanja, uvođenja novih tehnologija, povećanja kapaciteta, ulaganja u istraživanje i razvoj i uvođenje novih proizvoda ili usluga, poticanja projekata zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, turističkih kapaciteta i sadržaja te poticanja novog zapošljavanja.
Obrtna sredstva najviše do 30 posto ugovorenog iznosa kredita
Najniži mogući iznos pojedinog kredita:
Izravni krediti HBOR-a: u pravilu se ne odobravaju krediti u iznosu nižem od 100.000 EUR
Kreditiranje putem poslovnih banaka: u pravilu se ne odobravaju krediti u iznosu nižem od 50.000 EUR
Po modelu podjele rizika s poslovnom bankom: HBOR-ov udio u kreditu u pravilu ne može biti niži od 100.000 EUR
Najviši iznos kredita nije ograničen, već ovisi o specifičnostima i kreditnoj sposobnosti korisnika kredita, namjeni i strukturi ulaganja i raspoloživim izvorima financiranja HBOR-a, pri čemu se može kreditirati do 75 posto predračunske vrijednosti investicije bez PDV-a*
- PIŠE: Franjo Delač
- 1325
Na 20. sjednici Gradskog vijeća održanoj jučer, 16. srpnja, raspravljalo se o bankovnim zaduženjima neophodnima za podmirenje u prvom redu radova na Spahijskom podrumu u sklopu projekta Svijet graševine, ali i projekta sanacije potencijalno opasnog mjesta, drugim riječima – dovršenja radova na kružnom toku u Branimirovoj. Dugoročni kredit koji će grad u te svrhe realizirati s Privrednom bankom Zagreb „težak“ je 1,8 milijuna eura, s rokom otplate od najviše 60 mjeseci, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 3,3 posto. Takav kredit bilo je neophodno podići zbog dospijeća rokova isplate izvođačima radova, pri čemu će se sredstva u konačnici, po dovršenju projekta i odobrenju konačnog zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS) vratiti u gradski proračun, odnosno preciznije – pretočiti iz državnog u gradski.
Anamarija Blažević (HDZ) pojasnila je kako je zaduženje bilo neophodno radi održanja likvidnosti. „Kredit se odnosi na dva kapitalna projekta; jedan je završetak Spahijskog podruma, a drugi se odnosi na sufinanciranje radova povezanih s izgradnjom kružnog toka. Redovito nam na naplatu stižu veliki iznosi; samo prošli mjesec dobili smo za građevinske radove i opremanje Spahijskog podruma račun od približno 250 tisuća eura s rokom plaćanja od mjesec dana“, kaže gradonačelnica. Istovremeno je zbog odluke zakonodavca došlo i do obveznog podizanja plaća, prvenstveno djelatnicima dječjeg vrtića, ali i ostalim korisnicima gradskog proračuna, što predstavlja dodatno opterećenje na rashodovnoj strani.
„Iako smo trenutačno likvidni, teško je izvući 700 tisuća eura odjednom za plaćanje radova, to ne bi mogli ni puno veći proračuni od našega. Vezano uz to moramo donijeti izmjene i dopune proračuna Grada Pakraca, kao i odluku o izvršavanju proračuna. Ta procedura, nakon što prođe Gradsko vijeće, odlazi u Ministarstvo financija koje će pregledati poslanu dokumentaciju, a potom konačnu odluku potvrđuje Vlada RH, zbog čega smo ovu sjednicu i sazvali sad, jer članovi Vlade od 1. kolovoza odlaze na trotjedni godišnji odmor“, pojašnjava gradonačelnica.
Željno očekivan dovršetak obnove Spahijskog
Kristina Milek (HDZ) ispred svog stranačkog kluba rekla je kako se svi izuzetno vesele otvorenju Spahijskog podruma te je konsenzusni stav da se radi o kapitalnom projektu za Pakrac. Shvaća kako nikome nije drago što se diže kredit, ali opet svi za njima posežemo jer nam omogućavaju financijsku stabilnost, odnosno sigurnost. „S obzirom da nam je taj projekt zaista važan, ovo je rješenje koje se nameće samo po sebi. Šteta je jedino što se nije mogao odraditi i ranije, jer uistinu je zahtjevno bilo ići u takve zahvate u razdoblju korone i post-korone, kad su cijene krenule divljati. Bilo je trenutaka kad nismo bili sigurni hoćemo li ga uspjeti realizirati, hoćemo li moći naći izvođače. Tko god se u zadnjih nekoliko godina bavio bilo kakvim građevinskim radovima zna kako to izgleda kad se ide renovirati nešto staro. Na kraju je odlično ispalo, svi se veselimo otvorenju koje je najavljeno do kraja ove godine, željno ga čekamo i mislimo da u svjetlu toga ovaj kredit i rebalans proračuna ne bi trebali biti sporni“, rekla je Milek.
Zoran Krejči (SDP) u ime svog stranačkog kluba također je prihvatio prijedloge zaduženja i rebalansa proračuna. „Došli smo do točke da je to neophodno radi osiguranja normalnog funkcioniranja provedbe projekata, ali i gradskih financija. Nismo presretni zbog kreditnog zaduženja, ali jasno mi je da će se ta sredstva nakon odobrenja ZNS-a vratiti u gradski proračun. Ipak, apeliram na gradonačelnicu i šeficu financija, a s obzirom na ova kreditna zaduženja, da se sve pomno prati, promptno obrađuje, šalje u resorna ministarstva i fondove, jer ovo za naš grad ipak nisu mali novci i da se dogodi bilo kakav poremećaj, netko će to osjetiti, bili to zaposlenici Grada, ustanova, kooperanti ili izvođači radova na spomenutim objektima“, pozvao je na oprez Krejči, izrazivši pritom nadu da do bilo kakvih neželjenih situacija ipak neće doći.
Blažević se složila s rečenim, dodavši kako je od 2016., otkad obnaša dužnost gradonačelnice, izbjegavala nepotrebna zaduživanja te dodala kako takvim rješenjima pribjegava samo u krajnjoj nuždi. „Vodim se time da isplate dobavljačima ne smiju kasniti. Kad ne bismo plaćali dobavljačima u valuti, doveli bismo u pitanje čitav sustav – oni ne bi mogli platiti radnicima niti svojim dobavljačima. Proračunskim sredstvima upravljamo pažljivo i realno, jer to su sredstva svih naših sugrađana – sjetimo se 2017. kad smo gradski proračun u kratkom roku doveli iz minusa u plus, pri čemu smo i stručne službe i ja osobno uložili smo velike napore da to postignemo“, kaže gradonačelnica.
Dovršenje obnove vatrogasnog doma DVD-a Pakrac
Na tapeti se našlo još jedno zaduženje, odnosno kratkoročno zaduživanje pakračkog DVD-a zbog obnove matičnog vatrogasnog doma. „Taj projekt vodi Denis Relota iz naše razvojne agencije. Bliži se dovršetku, a čim bude gotov, poslat ćemo zahtjev Agenciji za plaćanje i tražiti povrat sredstava. Dio razlike između odobrenog i ugovorenog iznosa u iznosu od 47 tisuća eura DVD je već pokrio vlastitim sredstvima, dok će ovaj kredit od 215 tisuća eura većim dijelom pokriti Agencija za plaćanje, a DVD-u će ostati podmiriti još približno 50 tisuća eura“, pojašnjava situaciju gradonačelnica. Na prethodni upit vijećnika Krejčija o iznosu mjesečnih sredstava kojima DVD raspolaže, izvijestili su da imaju 1400 eura mjesečno od redovne djelatnosti i oko 2000 eura mjesečno vlastitih sredstava.
Krejči je u ime kluba vijećnika SDP-a prihvatio davanje gradskog jamstva za kredit DVD-u Pakrac, zaključivši kako će ga moći sami otplatiti zahvaljujući predviđenom povećanju dotacije za njihovo poslovanje u idućoj godini. „Život u Pakracu neće stati obnovom DVD-a, Spahijskog podruma i kružnim tokom, već će se ići u nove projekte te valja razmišljati o budućnosti. Tu su i obveze koje nam zakonodavac nalaže, uključujući usklađivanje plaća zaposlenicima vrtića, što će Grad koštati preko 30 tisuća eura mjesečno, a to nije malen iznos. Ne bih volio da nas se gleda kao neke kočničare ili ptice zloslutnice, ali pokušavamo realno sagledati situaciju. Kao što vjerujemo da se gradonačelnica i klub vijećnika HDZ-a brinu za grad, njegov prosperitet i funkcioniranje, brinemo se i mi te u tom duhu želimo biti još jači korektiv“, zaključio je Krejči.
- PIŠE: Pakrački list
- 565
Lokalna razvojna agencija PAK-RA javlja da je Ministarstvo gospodarstva objavilo Otvoreni javni poziv za Program „Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo“ za 2024. godinu.
Programom “Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo“ dodjeljuju se bespovratna sredstava namijenjena poticanju ciljanih programa obrazovanja za obrtništvo koji osiguravaju kvalitetne i motivirane kadrove u svrhu jačanja konkurentnosti, poticanja produktivnosti te rasta i razvoja obrtništva. Korisnici bespovratnih sredstava temeljem ovog Programa mogu biti mikro, mala i srednja poduzeća (isključivo obrti, trgovačka društva i zadruge) te fizičke osobe.
Bespovratna sredstva namijenjena su sufinanciranju troškova nastalih tijekom 2023. i 2024. godine s osnove:
- Polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti /polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti za zanimanje pogrebnik - 159,27 eur/199,08 eur
- Pripremu za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti najviše - 424,71 eur
- Polaganje majstorskog ispita - 345,08 eur
- Pripremu za polaganje majstorskog ispita - najviše 716,70 eur
- Prekvalifikaciju za zanimanja u sustavu vezanih obrta koja se izvode prema Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) - stvarni troškovi školarine
- Polaganje naučničkog ispita - 159,27 eur
- Polaganje ispita kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju - 106,17 eur
- Završetak Programa stjecanja osnovnog znanja o poučavanju učenika za mentore u gospodarstvu - 265,45 eur
- Ishođenje dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja/obnova dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja - stvarni troškovi
Prijave se zaprimaju isključivo od 15. srpnja 2024. godine (sukladno točki 8. Programa „Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo“ za 2024. godinu). Otvoreni javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 8. studenog 2024. godine.
Za sve detaljne informacije obratiti se u Lokalnu razvojnu agenciju Grada Pakraca "PAK-RA", na adresi Trg bana Josipa Jelačića 18, drugi kat, soba 209.
- PIŠE: Franjo Delač
- 1797
Aktualni sat koji je poslovično održan kao uvertira jučerašnjoj 20. sjednici Grada Pakraca otvorila je Nada Todorović (SDSS) pitanjem upućenim gradonačelnici Anamariji Blažević (HDZ). Zanimala ju je mogućnost asfaltiranja u naselju Ožegovci, na putu prema Ćasićima, gdje je postojeći asfalt dotrajao i nije obnavljan desetljećima. Gradonačelnica je rekla kako proračunom za ovu godinu taj zahvat nije planiran, a kad se budu slagali prioriteti za iduću godinu, odnosno kad budemo imali gotovu prihodovnu stranu, moći ćemo govoriti o rashodima. „Prije nego što se radi proračun, naše stručne službe obilaze sve ceste, procjenjuju sve što treba asfaltirati, popraviti i sanirati, nakon čega se određuju prioriteti. Prvi prioritet je sigurnost djece koja idu u školu, nakon toga gleda se broj stanovnika, a sve u konačnici ovisi o proračunskim prihodima“, rekla je gradonačelnica, uz napomenu kako trenutačno ne može odgovoriti hoće li to biti izvedivo iduće godine. Dodala je i kako je za takav veći zahvat prvo potrebno izraditi projektnu dokumentaciju, koja je sama po sebi dosta financijski zahtjevna te na nju ponekad odlazi i do polovice iznosa čitavog projekta.
Zastupnicu Todorović zanimalo je i može li Grad zamijeniti dotrajalu ogradu na mostu u Branešcima na koji je postavljen novi sloj asfalta. Gradonačelnica je rekla kako će stručne službe izaći na teren i utvrditi u kakvom je ograda stanju, a zatim u skladu s ostalim prioritetima osiguravanja sigurnosti u prometu eventualno poduzeti odgovarajuće korake.
Zorana Krejčija (SDP) zanimalo je kakvo je stanje s Hotelom Pakrac koji se već neko vrijeme pokušava iznajmiti, čime bi se smanjili rashodi Poduzetničkog centra. „Na zadnjem sastanku gradskog vijeća spominjali su se ozbiljni ponuđači i tada je rečeno kako bi do preuzimanja trebalo doći u srpnju. Zanima me je li hotel iznajmljen, a ako jest, što će biti s dosadašnjim zaposlenicima“, upitao je Krejči. Gradonačelnica je potvrdila kako je hotel iznajmljen. „Dvije fizičke osobe koje hotel preuzimaju ovaj su tjedan pokrenule postupak otvaranja obrta i čim upotpune dokumentaciju propisanu natječajem, u roku od par dana moći će i preuzeti hotel. U neslužbenom razgovoru potvrdili su kako zasad planiraju zadržati sve radnike“, potvrdila je.
Krejči je budućim najmoprimcima zaželio puno sreće u radu, a zatim se obratio Marijanu Šircu (HDZ), pročelniku odjela za društvene djelatnosti i gospodarstvo, kojega je upitao što je s vodomatom čije se postavljanje već neko vrijeme najavljuje, a oko kojega se već dugo nije ništa pomaklo s mrtve točke. Širac je rekao kako to pitanje u zadnje vrijeme nije bilo u njegovom fokusu te kako je zadnji poduzeti korak bilo slanje zahtjeva zavodu za javno zdravstvo koji moraju izdati dozvolu, a ista zasad još nije dobivena. Krejči nije bio u potpunosti zadovoljan takvim odgovorom te je izrazio nadu kako će se naći vremena za to pitanje kako bi se vodomat na opće zadovoljstvo svih građana stavio u funkciju još ove godine.