Proteklih dana na YouTube kanalu Eurosonga, objavljen je spot za pjesmu My Friend kojom će Jacques Houdek braniti boje Hrvatske na 62. natjecanju za najbolju pjesmu Europe koje će biti održano 13. svibnja u ukrajinskoj prijestolnici Kijevu . Spot je sniman u Zagrebu, a nama je interesantno da se službenom spotu za Eurosong kao plesač pojavljuje Pakračanin Endi Schroeter. Endi je danas jedna od najvećih teen - zvijezda u Hrvatskoj, a na glazbenu scenu je zakoračio više puta opričanim nastupima na Supertalentu gdje je pažnju privukao svojim vanserijskim plesnim sposobnostima. Potvrda ispravnog puta i predanog rada stigla je u obliku ove posljednje suradnje s Jacquesom na službenom spotu kojim će predstavljati Hrvatsku pa smo danas i mi u malom Pakracu ponosni na "našeg malog" koji će na ovaj način sudjelovati u promociji Hrvatske na ovoj europskoj poznatoj i priznatoj glazbenoj smotri.

Podsjetimo, Jacques će na veliku eurovizijsku pozornicu izaći kao 12. u drugom polufinalu, 11. svibnja, kada će pokušati Hrvatskoj donijeti drugi uzastopni plasman u završno veče i  veliko finale Eurosonga.

 

https://www.youtube.com/watch?v=-KEQzJ0ZPvw

 

Od 1. siječnja iduće godine vlasnici nekretnina umjesto komunalne naknade plaćat će porez na nekretnine. U medijima se nerijetko može pročitati da su većina gradova i općina započele različite aktivnosti koje je neophodno provesti kako bi se kvalitetno mogla primijeniti ova novina. Za građane je zbunjujuće što su nekim gradovima, primjerice Daruvaru i Našicama, lokalne uprave pozvale građana da popune obrasce, a naša ih ne kontaktira.

Na području Pakraca za sada takve obveze građana nema, a vjerojatno je neće niti biti, kaže Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo i komunalnu djelatnost Grada Pakraca. Pakrac ima kvalitetnu bazu podataka koja je napravljena pred desetak godina obilaskom i izmjerom svake od oko 5000 nekretnina koje su podlijegale plaćanja komunalne naknade. Baza  će tijekom godine biti ažurirana vjerojatno bar djelomično novom izmjerom o čemu tek aktivnosti treba provesti. U tome bi velika pomoć trebala biti podaci koje su do 31. ožujka trebale dostaviti različite službe poput porezne uprave, katastra i urbanizma. No do tog roka dio podataka je poslao samo katastar.

Povećanja proračunskih prihoda nije cilj

Iako su gradski službenici bili na dva seminara vezanih uz te novine još uvijek je puno nejasnoća. Osnovna novina je da umjesto dosadašnje formule za razrezivanje komunalne naknade koja se temeljila na vrsti, lokaciji i kvadraturi nekretnine, ubuduće će se pri izračunu porezne osnovice uzimati u obzir još dvije varijable - starost i stanje nekretnine.  Upravo podatak o starosti smatra problematičnim gradonačelnica Anamarija Blažević koja jer kroz sastanke u Udruzi gradova  ukazala na problem da se kao starost objekata uzima godina njihove bilo kakve rekonstrukcije što se na bivšim  ratnim područjima gotovo za sve objekte smatra godina poratne obnove, dakle nakon 1992. godine čime ulaze u najskuplju kategoriju. Zakonom čija konačna verzija još nije usvojena će primjenom ovih pet varijabli biti izbodovane nekretnine po istom principu u svim krajevima RH, a novčanu vrijednost boda će utvrditi svako gradsko ili općinsko vijeće za svoje područje.

Kako nam je rekla gradonačelnica Blažević njena razmišljanja idu za tim da se kroz ove promjene ne povećava ukupan prihod gradskog proračuna koji je lani temeljem komunalne naknade iznosio 2,16 milijuna kuna, ali će neminovno doći do promjena unutar tog iznosa na način da će neki plaćati više nego do sada, a neki manje.

Znatno šira porezna baza

Pri tome,  ističe Marija Čar, posebno su u opasnosti seoska domaćinstva jer prema predloženom  modelu znatno bi se proširila baza oporezivanja pa bi se  oporezovali i razni čvrsti ekonomski objekti u seoskim dvorištima za koje se do sada nije plaćala komunalne naknada popust staja, alatnica, spremišta pa čak i kokošinjaca i svinjaca čime bi, ostane li na snazi ovaj prijedlog bila dodatno pogođena Slavonija. Pored toga obveza plaćanja poreza na nekretnine proširit će se i na ruševne, poludovršene objekte, pa čak i neizgrađeno građevinsko zemljište, za razliku od komunalne naknade koja se naplaćivala samo na nastanjenim objektima, poslovnim prostorima i garažama. .

Još u ovoj godini komunalna naknada u Pakracu u prvoj zoni za kuću od stotinjak kvadrata površine  iznosili oko 500 kuna, a primjerice u Badljevini za isti objekt se plaća stotinjak kuna manje. Za dvosobni stan površine 60-tak četvornih metara komunalna naknada  iznosi tristotinjak kuna. Koliko će  iznositi iduće godine kada se krene s porezom na nekretnine, građani će saznati najkasnije do 31. ožujka 2018. do kada im gradske uprave moraju izdati rješenja. Porezni stručnjaci predviđaju da će primjenom Poreza na nekretnine ukupno u Hrvatskoj se povećati prihod lokalnih proračuna u odnosu na komunalne naknadu za oko 15 posto prti čemu će neki vlasnici u tome sudjelovati više, a neki manje.

Ovo je pri korak u poreznoj reformi prema nekretninama. Drugi korak ćemo napraviti početkom 2020. godine kada će ovih sadašnjih pet varijabli biti zamijenjeno jednom – tržišnom vrijednosti nekretnine na koju bi se, prema sadašnjim razmišljanjima poreznih stručnjaka plaćao porez na nekretninu u godišnjoj vrijednosti prema nekim razmišljanjima od 1,5 posto što bi, kažu porazni stručnjaci, tek mogao biti značajniji porazni udarac na vlasnike nekretnina. No da bi se to moglo primijeniti još je jako puno posla pred poreznim službama i upravama jedinica lokalne samouprave, a prije toga treba ažurirati još puno drugih podataka za čega još odgovora za sve nema. No građanima na području Pakraca je bitno znati da u ovom trenutku po tom pitanju nemaju nikakvih administrativnih obveza, a po primitku rješenje iduće godine imat će mogućnost prigovora što će u prvoj godini biti sigurno više nego prema sadašnjim rješenjima o komunalnoj naknadu.

Povodom Svjetskog dana zdravlja i Dana planeta Zemlje, Palijativni tim Lipa planira, kao i prošle godine,  niz aktivnosti koje za cilj imaju skrenuti pažnju na dobra našeg planeta, kvalitetu okoliša i način življenja u njemu kroz projekt „Gea, oprosti“.

Program je započeo u ponedjeljak predavanjem na temu „Depresija – razgovarajmo“, a trajat će sve do 24. travnja. Za to vrijeme će se moći sudjelovati u jutrovanjima, podnevanjima i povečerjima kroz razne tjelovježbe, ples, interaktivne radionice, predavanja, sadnju stabala, mjerenje glukoze u krvi i krvnog tlaka te za kraj kroz terapijsko bubnjanje i puštanje balona sa željama u zrak. Želja je potaknuti ljude da počnu zdravo živjeti, razvijati zdrave navike i stilove života.

Danas i naredna dva dana obilježavaju se Dani bez dnevnika u Srednjoj školi Pakrac kojima je krovna tema buđenje, a odnosi se na buđenje života, prirode, proljeća i svijesti. Sudjeluju učenici svih usmjerenja pod mentorstvom svojih profesora. Cilj ovogodišnjih Dana bez dnevnika je kroz tridesetak radionica učenicima približiti važnost recikliranja i racionalnog korištenja i raspolaganja prirodnim materijalima te održivi razvoj. Organizatori su profesori zdravstvene grupe predmeta Jelena Ivanović, Jelena Tomac Jovanović, Ana Relota, Mario Tušek, profesor tjelesne i zdravstvene kulture te Anita Dašek, pedagoginja, a začetnica ideje ovogodišnjih Dana bez dnevnika je Mira Radanović, profesorica kemije.

Prvog dana ove manifestacije  su srednju školu posjetili osmaši  iz Pakraca, Lipika, Daruvara, Dežanovca i Sirača. Pakrački su ih profesori proveli kroz radionice, a iskoristili su priliku predstaviti im profesore, školu i smjerove koje ona nudi, pokazati učionice te ih pobliže uputiti u funkcioniranje obrazovanja s ciljem da ih privole  upisati nastavak školovanja  u Srednjoj školi Pakrac. Na štandovima u holu posjetitelji su imali priliku razgovarati i s učenicima gimnazije, građevinskog, fizioterapeutskog i medicinskog smjera, koji su im dali savjete i s njima podijelili  iskustva iz učeničke perspektive.

Blanka Brkašić, profesorica hrvatskog jezika, za osnovnoškolce je pripremila kratku predstavu koju je u školskoj knjižnici izvodila dramska skupina. Saša Radulović, aromaterapeut iz Zagreba, održao je predavanje na temu „Primjena aromaterapije u školi.

Za sutra su predviđene sportske aktivnosti koje će biti organizirane u sportskoj dvorani, a natjecat će se učenici ekipirani po usmjerenjima i grupa profesora. Nagrada je izlet na koji će otići pobjednici sportskog natjecanja te ovogodišnji nagrađeni učenici koji su se u nastavi istaknuli svojim radom, zalaganjem i znanjem.

U petak će se, od 12 do 14 sati u holu Škole, održati prodajna izložba gdje će učenici po simboličnim cijenama prodavati svoje rukotvorine koje su izradili na radionicama, a sav prikupljeni prihod Škola će donirati za školovanje učenika u Africi.

U Požegi je jučer boravio Goran Marić, ministar državne imovine sastavši se pri tom sa čelništvom Županije, ali i svim gradonačelnicima i općinskim načelnicima.

Kako nas je izvijestila pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević ona je ministra upoznala s deset  nekretnina u vlasništvu RH na području Grada Pakraca za koje ima interes Grad. Riječ je o objektu na Gavrinici  (predratnoj birtiji) koja bi ubuduće trebala služiti kao sjedište MO Pakrac Jug,  zatim dio zgrade „Čirinović“ u kojoj je sjedište mjesnih odbora Pakrac Centar i Sjever, ruševini u središtu Badljevine (nekadašnja zadruga) te mjesnim domovima u Velikom Banovcu i Donjoj Obriježi. Ostalo su neizgrađene  parcele potrebne za proširivanje različitih postojećih gradskih sadržaja kao što je nekoliko katastarskih čestica istočno od sadašnje poduzetnički zone u Šokačkim Kusonjama,  nekoliko čestica u sklopu budućeg sportsko- rekreacijskog centra na Jugu Pakraca, dvije čestice potrebne za proširivanje skijaške staze na Omanovcu, potom čestica na Praulji iza zgrade „pedagoške akademije“ gdje bi se trebalo postaviti dječje igralište, te jedna manja čestica u Badljevini.

Dio tih zahtjeva je u postupku rješavanja i najprije se može očekivati rješenje za domove u Banovcu, odnosno Obriježi.  Dio zahtjeva treba dopunit dokumentacijom, a kod nekih je uopće i sporno vlasništvo, odnosno nadležnost jer je moguće da je u međuvremenu došlo do promjena vlasništva, izvijestila je gradonačelnica Blažević o svojoj jučerašnjoj aktivnosti.

U nedjelju smo na našem portalu objavili intervju s turističkim radnikom mr. sc. Davorom Njirićem u kojem je on ukazao na nelogičnosti zakonskih rješenje za obnovu objekata kulturne baštine uz pomoć sredstava fondova EU, konkretno lipičkog Kursalona, Wandelbana i ergele.

Kako se dio ocijenjenih nelogičnosti odnosilo na Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, zamolili smo za komentar Davora Hušku, pomoćnika ministrice u tom ministarstvu.

Odgovor objavljujemo u cijelosti:

„Uvjeti korištenja EU fondova  u razdoblju 2014.-2020. godina su definirani i male su mogućnosti izmjene, ali uz ponovnu suglasnost Europske komisije – gotovo nemoguća misija. Sve što je neprovedivo i loše ispregovarano promijenit će se u novoj financijskoj perspektivi nakon 2020. godine a programiranje započinje već iduće godine.

Konkretno što se spomenutih objekata kulturne baštine u Lipiku tiče, podsjećam da je prije par mjeseci Ergela Lipik (odnosno Poljoprivreda Lipik) potpisala ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i koristi sredstva iz fonda za obnovu kulturne baštine za pripremu projekta obnove i stavljanja u funkciju turističke ponude cijelog prostora Ergele Lipik.

Što se tiče obnove Kusalona s pripadajućim sadržajima i okruženjem njegova kandidatura nije prošla na prvom natječaju za „Kulturnu baštinu“ ali nakon usklađivanja s uvjetima natječaja ima velike šanse za prolazak na slijedećem natječaju koji će biti raspisan krajem ove godine“, kaže Huška u svom odgovoru.