- PIŠE: Pakrački List
- 1114
Jedna od naših najvećih prednosti kada govorimo o turizmu je nezagađen okoliš i ljepota prirode i u tom smislu takva turistička ponuda doživljava sve veću afirmaciju, a veliki pomak je napravljen i po pitanju turističke promidžbe Pakraca. O potencijalima razvoja turističke djelatnosti, kvaliteti ponude i planovima za turističku budućnost razgovarali smo s Gabrielom Sabo Seleši, voditeljicom ureda Turističke zajednice Grada Pakraca.
Od studenog prošle godine naslijedili ste dugogodišnjeg prethodnika Zvonimira Milera. Kako ocjenjujete to razdoblje? Koje ste projekte preuzeli, a koje inicijative trenutno provodite?
Posao voditeljice ureda preuzela sam 1. studenog prošle godine, a prije toga sam odradila pripravničku praksu u Gradu Pakracu gdje sam usko surađivala oko organizacija gradskih manifestacija s gospodinom Milerom i koji me je na neki način uveo u posao na što mu se zahvaljujem. Odlična suradnja je ostala i danas budući da je on vlasnik putničke agencije, jedine na području Pakraca, putem koje nam dolazi velik broj gostiju, a to je izuzetno važno za našu lokalnu zajednicu. Bilo je to za mene prvenstveno razdoblje prilagodbe, ali i nastavka već uhodanog rada Turističke zajednice. Nastavili smo se redovito javljati na natječaje Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, bili organizatori ili suorganizatori raznih događanja u gradu, radili na osmišljavanju novih turističkih ponuda, a neke od njih smo ove godine i realizirali. Od Hrvatske turističke zajednice smo ove godine dobili 15.000 kuna za postavljanje dvojezičnih info tabli ispred pakračkih sakralnih objekata, a drugi grad smo u Hrvatskoj koji je postavio takozvane Kiss spot table čija je ideja je da parovi dijeljenjem fotografija nastalih na tri atraktivne lokacije u gradu ujedno i promoviraju grad pomoću zajedničke stranice na Instagramu. Sada već polako planiramo događanja povodom Adventa u Pakracu.
Kada govorimo o turističkoj ponudi Grada Pakraca, što to ona u biti jest i ima li pomaka i uvođenja novih usluga?
Raznovrsna ponuda na malom prostoru
Kod nas je prednost u tome što na malom prostoru imamo mogućnost raznolike ponude. Naš najjači adut su prirodne ljepote, nezagađenost prirode, turizam koji se bazira na sportu, rekreaciji, mogućnost relaksacije na čistom i svježem zraku te ponuda domaćih autohtonih proizvoda, hrane i pića. To je velika ponuda na „dohvat ruke“, a gledajući globalno turisti su sve zahtjevniji i više nije dovoljno ponuditi sunce, more i krevet već i dodatne popratne sadržaje. Mi ih svakako imamo i pokušavamo uvoditi i nove.
Što je kod nas okosnica turističke ponude i koji su to turistički potencijali koji se kod nas mogu razvijati?
Već sam nešto spomenula i u prethodnom pitanju. Kada nam dolaze gosti prvo ustanovimo žele li aktivni ili pasivni oblik turizma i tada ponudu prema tome kreiramo. Jedna od novih ponuda na našem području je off road vožnja po šumskim predjelima, jedan oblik avanturističkog turizma, koja već privlači goste iz Nizozemske, Finske i Italije, a tu su naravno i biciklizam, planinarenje, lovni i ribolovni turizam koji je konstantno u porastu, što nadopunjuje aktivni oblik odmora. Drugi pak gosti traže mirniji odmor, pa im nudimo razne manifestacije, obilazak kulturne baštine u gradu prvenstveno naših muzeja i ponudu autohtonih gastronomskih proizvoda. Okosnica ponude je svakako Planinarski dom Omanovac oko kojeg se vrti glavnina sportsko-rekreativne ponude, ali imamo i tri naša izletišta, Etno park Čantalo, izletište Matkovac i izletište Da-bar, na koja redovito dolaze posjetitelji, što domaći, a što strani. Prednost je u tome što naša turistička ponuda nije sezonska i ne moramo se bazirati samo na ljetne mjesece, nego turizam možemo ponuditi kroz sva četiri godišnja doba.
Pakrac je prepoznat kao mjesto čiste prirode i sportsko-rekreativne ponude. Postoji li mogućnost razvijanja i kulturnog turizma s obzirom na postojanje dva muzeja i općenito bogatu povijest grada?
Ponudu kulturnog turizma već imamo. Možemo biti ponosni na činjenicu da kao mali grad imamo dva muzeja, Muzej Grada Pakraca i Muzej vojne i ratne povijesti, koji se svojim eksponatima i izložbenim primjercima nadopunjuju i turistima nude priču i povijesnu baštinu grada. Ttreba istaknuti da se do sada u ovoj godini posjetitelji i jednog i drugog muzeja broje u tisućama. S jedne strane imamo prezentaciju vojne i ratne povijesti, posebno vezano uz Domovinski rat, a gradsku muzej nudi raznovrsniji sadržaj, od etnografske zbirke i prapovijesne zbirke do postava različitih gostujućih izložbi. Najavljena arheološka istraživanja starog grada samu će ponudu kulturne baštine našeg grada podići na višu razinu i to bi zaokružilo povijesnu priču o banovcu i kovnici novca i nadam se što skorijem njihovom nastavku. Posebno me veseli, a imamo i takva iskustva, što su mladi zainteresirani za vojnu povijest jer je ona sama po sebi atraktivna. Domovinski rat je naša baština i povijesna činjenica i to treba razvijati kao turističku ponudu na primjeren i dostojanstven način. Dio ponude kulturnog turizma su svakako i naši sakralni objekti. Na području grada imamo 18 zaštićenih kulturnih objekata od toga osam objekata sakralne baštine koji su izuzetno vrijedni i neizostavan su dio posjeta naših gostiju.
Šume su vrlo bitan dio naše turističke budućnosti. Kakva je suradnja s Hrvatskim šumama koje gospodare najvećim dijelom šumskih dobara?
Suradnja s Hrvatskim šumama je dobra, ali ona i mora postojati s obzirom da se većina naše turističke ponude odvija na prostoru šumskih predjela. Zato i mora postajati sinergija između javnog, privatnog i civilnog sektora. Za nas je to posebno bitno budući da smo se opredijelili za tu vrstu turističke ponude i cilj nam je svima sačuvati šume u obliku u kojem su sada, kao i njihovu nezagađenost.
Što je najveća zapreka razvoju turizma kod nas?
Problem kontinentalnog turizma je velika konkurencija, kako drugih zemalja, ali drugih gradova u Hrvatskoj. Nama su, nažalost, još uvijek problem ruševine u gradu, a kada gostima prezentiramo događanja u Domovinskom ratu na našem području, one na neki način postaju živi primjerci tog razdoblja, ali njihovo još uvijek postojanje u gradu je sigurno kočnica u razvoju turizma. Miniranost je još jedan veliki problem na našem području, to je općenito problem razvoja svih grana gospodarstva i proizvodnje, a posebno se to odnosi na razvoj turizma. Dok se god nalazimo na karti minsko - sumnjivog područja to je velika zapreka. Međutim, postoje najave povoljnih natječaja iz Ministarstva turizma za turistički nerazvijena područja. Moram naglasiti da bez obzira na ove probleme, imamo odličnu turističku ponudu, ali pred nama je još puno posla.
Turistička zajednica vodi evidencije noćenja i turističkih dolazaka u Pakrac. Koliko je ostvareno noćenja i dolazaka u prošloj godini u Pakracu i koliko je to značilo prihoda za Turističku zajednicu od boravišne takse?
Povećan broj dolazaka i noćenja
Povećao nam se broj dolazaka i noćenja na našem područje, a vođenje takve evidencije olakšano jer od ove godine koristimo jedinstveni informacijski sustav za prijavu i odjavu turista zvan eVisitor koji povezuje sve turističke zajednice u Republici Hrvatskoj. Putem navedenog sustava povezane su i međusobno se dijele osnovne turističke informacije svih turističkih zajednica i pružatelja usluga smještaja. U 2015. godini smo imali 2689 noćenja, a do listopada ove godine imamo već 2851 noćenje.
Imali smo goste sa skoro svih kontinenata i raznih država, za Pakrac su najčešće čuli od drugih posjetitelja, prenijeli su im pozitivna iskustva što nam je u biti i najbolja reklama. Iz prve ruke imam informacije da su gosti većinom zadovoljni prihvatom naših ljudi i vrlo rado se vraćaju. Pokazali smo se zaista dobrim domaćinima.
Koliko imamo smještajnih kapaciteta u gradu i nedostaje li dodatnih smještaja za posjetitelje? Da li su oni kategorizirani sa zvjezdicama?
U gradu imamo četiri smještajna objekta: Hotel Pakrac, privatni apartmani Ariana, sobe u Hrvatskom domu „Dr. Franjo Tuđman“ te Planinarski dom Omanovac, s ukupno 86 kreveta. Većina smještajnih objekata na području Pakraca kategorizirana je tri zvjezdice, a možemo se pohvaliti da imamo i sobe sa četiri zvjezdice. Prema povratnim informacijama, svi objekti dobro posluju s obzirom na povećanje dolazaka i noćenja i svi su kvalitetno opremljeni i uređeni prema standardima. No, vrlo često se pokazalo da nam smještajnih kapaciteta nedostaje i sigurno ima prostora za otvaranje novih i turisti sve više traže smještaj u privatnim kućama. Tu moram naglasiti i odličnu međusobnu suradnju vlasnika smještajnih objekata koji se ne smatraju konkurencijom nego dapače, jedni drugima izlaze u susret što je izuzetno pohvalno.
Nedavno smo imali uspješan primjer team buildinga velike hrvatske tvrtke u našem gradu. Možemo li u buduće očekivati ovakav vid turizma?
Team building je mješavina aktivnog i pasivnog oblika turizma i za njega se prije par godina nije niti čulo. No, za naše područje takav oblik turizma idealan i logičan izbor, za takvo što imamo kapaciteta i prirodne resurse i mislim da će on u budućnosti još više zaživjeti kod nas.
Sajam „Slavonski banovac“ postao brand
Iza nas je još jedan sajam „Slavonski banovac“ koji je i ove godine, unatoč lošim vremenskim prilika, ipak privukao velik broj izlagača i posjetitelja, ponajviše i domaćih ljudi što je pohvalno. Kako ocjenjujete sajam i koliko je zahtjevna organizacija takvog događanja?
Organizacija takvog događanja je izuzetno zahtjevna, ne samo za Turističku zajednicu, nego svih koji su sudjelovali u njemu. Za pripremu sajma bilo je potrebno više od dva mjeseca konstantnog rada, no najviše posla uvijek ostane za zadnji tjedan. Ovogodišnji sajam smatram vrlo uspješnim jer je bio vrlo posjećen unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama, a to nam je pokazalo koliko je sajam važan za našu lokalnu zajednicu i možemo reći da se ova manifestacija brendirala i učvrstila svoj položaj među sajmovima u okolici. A kako su mi rekli izlagači, i oni su, unatoč kiši, bili zadovoljni zaradom, iako zarada nije osnovni koncept sajma. Također, i ove godine sajam je odlično medijski popraćen.
Koje su perspektive njegovog razvoja, odnosno u kojem pravcu valja dalje ići?
Ispod sadašnje razine ne ide. Sajam je na počecima krenuo u sportskoj dvorani, a lani je po prvi put postavljen na trgu što je bio pozitivan pomak s obzirom na veći prostor. Svake godine sajam se sadržajno nadograđuje, tako je i ovogodišnji bio veći nego prošli. Uvijek može bolje, a s obzirom na veći broj izlagača i natjecatelja u Grahfestu, za iduću godinu možda ćemo morati štandove produžiti i do kraja ulice i povećati broj stručnih okruglih stolova i predavanja razne prigodne tematike.
To je jedan od pozitivnih primjera događanja koji privlače građane. Turistička zajednica godinama je bila organizator ili suorganizator raznih događaja u gradu. Što je važnije u ocjenjivanju uspjeha neke manifestacije - posjećenost ili kvaliteta ponude?
Jedno bez drugoga ne ide, kvaliteta ponude privlači posjetitelje. Da kvalitetne gastronomske ponude i zabavnih sadržaja nije bilo na sajmu, ne bi sigurno bilo puno posjetitelja i da su vremenske prilike bile idealne.
Kakva je suradnja sa županijskom turističkom zajednicom?
Suradnja je odlična. Redovito imamo koordinacije i sastanke, a odlično surađujemo i sa svim ostalim turističkim zajednicama u županiji.
Koje su aktivnosti koje namjeravate u budućnosti realizirati?
Već uobičajene manifestacije u gradu planiramo nadopunjavati novim sadržajima bazirajući se na to da u njih uključimo što veći broj naših sugrađana. Jedna od budućih aktivnosti svakako će biti brendiranje ponude vojne povijesti kao i povijesti grada. Ne moramo priče izmišljati, Pakrac i ima bogatu povijesnu baštinu, koju moramo objediniti i ponuditi gostima i time kulturni turizam podignuti višu razinu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1190
Povodom blagdana Svih svetih pakračka tržnica u svojim prostorima organizira prodaju cvijeća i u nedjelju 30. listopada.
Zbog blagdana, Komunalac idućeg tjedna djelomično mijenja tjedni raspored odvoza kućnog smeća, pa će se iz naselja i ulica gdje se smeće inače odvozi utorkom, to biti organizirano u srijedu 2. studenog.
U predblagdanski dan, u ponedjeljak, gradska uprava radit će do 13 sati kao vjerojatno i uredi državne i javne uprave.
- PIŠE: Pakrački List
- 1109
Do kraja tjedna, svakako prije Sisveta, zaposlenici Komunalca završit će akciju uređenja groblja na Gavrinici. Do sada su uz ogradu posjekli izraslo divlje raslinje, postavili dvije klupe pred mrtvačnicom, a dvije u dubini groblja, uredili ulaznu kapiju i česmu za vodu, skinuli pletivo s ograde uz cestu, obojili noseće ogradne stupce, a u tijeku je postavljanje na njih oko 300 metara novog žičanog pletiva.
Vrijednost ugrađenog materijala je oko 15.000 kuna i kupljen je iz sredstava grobne naknade, a radove su izveli sami zaposlenici Komunalca, rekao nam je njihov direktor Zdravko Vostri.
Cjelokupna akcija je nastavak uređenja groblja na Gavrinici započeta u rujnu postavljanjem betonskih opločnjaka na stazi u južnom dijelu groblja u dužini od stotinjak metara, što će biti nastavljeno dogodine.
- PIŠE: Pakrački List
- 1169
Udomiteljstvo kao oblik skrbi izvan vlastite obitelji kojim se djetetu ili odrasloj osobi osigurava smještaj i skrb u udomiteljskoj obitelji, ali prije svega jednog od najhumanijih zanimanja, djelatnice pakračkog Centra za socijalnu skrb danas promotivnim štandom na Trgu dr. Franje Tuđmana u Pakracu predstavljaju sugrađanima.
„Zakon o udomiteljstvu razlikuje tradicionalno, specijalizirano, hitno i povremeno udomiteljstvo, a na našem području najzastupljenije je tradicionalno, pa tako na području mjesne nadležnosti Centra za socijalnu skrb u ovom trenutku imamo 11 udomiteljskih obitelji od kojih su dvije srodničke, a od kategorija korisnika najzastupljenije su stare i nemoćne osobe“, rekla nam je Melanija Svjetličić, socijalna radnica u pakračkom Centru za socijalnu skrb dodavši kako je na našem području trenutno najpotrebnije udomiteljstvo koje podrazumijeva skrb o djeci i mladeži.
Onaj tko želi biti udomitelj, između ostalog osim punoljetnosti, poslovne i zdravstvene sposobnosti, mora imati sposobnosti za potrebnu skrb o korisnicima, njihovu zaštitu, čuvanje, njegu, odgoj i zadovoljavanje drugih potreba, imati propisane stambene i materijalne uvjete za obavljanje udomiteljstva, a za dobivanje dozvole za obavljanje udomiteljstva nadležan je Centar za socijalnu skrb.
„Iako ponekad udomiteljstvo zna biti teško i zahtjevno, ono je svakako jedno od najplemenitijih oblika pomoći osobi u potrebi jer udomitelj daje cijelog sebe u zadovoljavanju svih korisnikovih potreba, a što je odlika kojoj bi svatko od nas trebao težiti. Ovom prilikom željeli bi se zahvaliti našim udomiteljima na predanom radu i trudu, sa željom za daljnjom suradnjom i povjerenjem“, dodala je Svjetličić.
Sve potrebne informacije građani mogu dobiti svakim radnim danom od 7 do 15 sati u prostorijama Centra za socijalnu skrb Pakrac gdje će stručne radnice Tima za udomiteljstvo vrlo rado odgovoriti na sva pitanja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1115
Zbog odličnih rezultata tijekom ove godine postignutih na državnim prvenstvima te hrvatskim i međunarodnim kupovima, kao i na izborenom finalu na Svjetskom prvenstvu, pakračke streličare jučer je primila gradonačelnica Anamarija Blažević.
Članovi Streličarskog kluba „Kuna“ tijekom godine sudjelovali su na više od 20 turnira u Hrvatskoj i inozemstvu uz postignute značajne rezultate te i ove godine bili organizatori tradicionalnog turnira u Pakracu na motocross stazi na Matkovcu.
Uz postignute rezultate, pakrački streličari istaknuli su da su ove godine vlasnici i 18 novih državnih rekorda, a sudjelovanje na 3D Svjetskom prvenstvu od 22. do 27. kolovoza u Mađarskoj ocijenili izuzetno uspješnim i, za njih, neprocjenjivim iskustvom na kojem se pet članova u konkurenciji od 360 streličara iz 12 zemalja u sedam stilova po dobnim kategorijama uspjelo plasirati u finale. Ovakav uspjeh naših "amatera" u iznimno jakoj konkurenciji profesionalnih streličara je iznimno vrijedan bez obzira na konačni plasman, te smo posebno ponosni na to što smo dostojno predstavili Hrvatsku i Pakrac, dodao je Zoran Petrović, predsjednik kluba.
Veliko zadovoljstvo i ponos istaknuli su zbog velikog interesa mladih i djece za streličarstvom, tako je tijekom godine upisano 8 novih članova, od čega je sedmero djece i maloljetnih osoba, a trenutno u klubu trenira petnaestero djece. Da su oni najmlađi članovi ovaj sport shvatili ozbiljno i uložili puno truda u treninge govori i državni rekord u kategoriji dječaka do 12 godina koji je ove godine oboren u Rijeci u sastavu Patrik Amić, Alojzije Majstorović i Mateo Jurgec.
Klub trenutno ima 48 članova od čega je 27 aktivnih streličara, a redovno na natjecanja ide oko 15 do 20 članova od čega je oko sedmero mlađih dobnih kategorija (djece, kadeta i juniora).
Gradonačelnica Blažević istaknula je zadovoljstvo što je pakrački streličarski klub jedan od najtrofejnijih klubova, ne samo u Pakracu, nego i u Hrvatskoj u ovom sportu, a posebno izrazila ponos što okuplja sve više djece i mladih, te obećala pomoć u kupnji opreme za treninge za najmlađe članove.
- PIŠE: Pakrački List
- 1184
Predstavljanjem djelatnosti Crvenog križa i povijesti pakračkog Gradskog društva, kao i igrokazom pakračkih srednjoškolaca, sinoć je u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman obilježen Svjetski dan dobrovoljnih darivatelja krvi koje su zajednički organizirali Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac i KPD „Sloga“ čime je završena manifestacija „Tjedan Švicarske u našem kinu“.
Prisutne je pozdravila Sanda Ivanović, predsjednica Skupštine Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, a posebno srednjoškolce rekavši kako su neki od njih sigurno budući darovatelji krvi, samim time i budućnost humanitarnog djelovanja i samog pakračkog crvenog križa.
O povijesti nastanka i sadašnjem djelovanju pakračkog Gradskog društva crvenog križa govorio je ravnatelj Duško Kliček rekavši kako je ono potječe od još davne 1916. godine prema fotografijama koje društvo posjeduje, iako ima naznaka da je formirano još i ranije. Sadašnje društvo utemeljeno je 1991. godine u izbjeglištvu u Kutini kada je pakračko gradsko društvo skrbilo o 10.000 prognanika i izbjeglica, a koje je doprinijelo u obnovi i povratku u tada ratom razrušenog Pakraca i Lipika uz pomoć dragih i humanih ljudi iz cijele Europe i svijeta. 1992. godine adaptirana je stara škola u Marinom Selu u kojoj se danas nalazi dom za starije i nemoćne i ima 65 korisnika, a 1998. godine pokreće se pučka kuhinja dok je iste godine kupljeno zemljište na otoku Viru na kojem se danas nalazi Dječje odmaralište „Cvrčak“ i u kojem godišnje boravi oko 700 članova crvenog križa.
U obilježavanje Svjetskog dana dobrovoljnih darivatelja krvi uključila se i Srednja škola Pakrac, pa je voditeljica aktiva zdravstvene grupe predmeta nastavnica Jelena Ivanović govorila o značaju dobrovoljnog darivanja i tko sve uopće može biti dobrovoljni darivatelj, a pakrački srednjoškolci zdravstvenog smjera su prigodnim igrokazom prikazali nekoliko situacija pružanja prve pomoći.
Dobrovoljno darivanje krvi je jedna od najhumanijih aktivnosti, a Gradsko društvo crvenog križa Pakrac ima oko 400 darivatelja, od toga 200-ak aktivnih, a svake godine organiziraju se četiri redovne akcije prikupljanja krvi u Pakracu i Lipiku. Tom prigodom na obilježavanju su bili i sugrađani koji su krv darivali više od 50 puta; Željko Varat (98 puta), Saša Barčan (90 puta), Robert Androić (61 put) i Zlatko Gelešić (75 puta), a neki od njih s publikom su podijelili i vlastita iskustva dobrovoljnog darivanja. Na obilježavanju prisustvovao je i Franjo Krenek iz Dobrovca koji je krv darovao više od 100 puta, a koji će uz Josipa Holuba, u petak 28. listopada biti nagrađeni priznanjem Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski koje će im uručiti predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović.
