- PIŠE: Pakrački List
- 879
Svetom misom u bivšem vatrogasnom domu u svom nekadašnjem selu Španovčani i njihovi potomci obilježili su blagdan Duhova koji je do 1942. godine slovio kao blagdan njihova sela po kojem se zvala u 2. svjetskom ratu spaljena u potpunosti razrušena crkva.
Svetoj misi koju su služili pakrački župnik Matija Juraković i banjalučki vikar dr. Ante Orlovac, već tradicionalni španovački gost, prisustvovalo je dvadesetak obitelji Španovčana i njihovih potomaka iz Požege, Virovitice, Zagreba, Siska, Novoselca, Pakraca, te desetak pakračkih nešpanovačkih obitelji.
Unatoč lošem vremenu, Španovčani su kod središnjeg seoskog križa i na obnovljenom mjesnom groblju pojeidnačno palili lampione svojim stradalim precima odavši im na taj način priznanje i zasluženo sjećanje.
Španovica je jedno od četiri naselja u Hrvatskoj kojeg su partizani spalili u 2. svjetskom ratu, znatan dio stanovnika pobili, a ostale raselili s trajnom zabranom povratka. Imovinu im je, nakon što su okarakterizirani kao državni neprijatelji, oduzeo jugoslavenski komunistički režim, naselio u njihovo selo doseljenike iz Bosne, te preimenovao naselje u Novo Selo. Nakon osamostaljivanja Hrvatske i Domovinskog rata naselju je vraćeno ime Španovica, ali najveći dio imovine Španovčanima nikada nije vraćen u naturalnom smislu, već dijelom kroz simbolične dugogodišnje novčane isplate.
Sredinom 90-tih godina, u žaru razmišljanja o povratku otete imovine i nematerijalnoj satisfakciji za učinjenu nepravdu u bivšem sistemu, Španovčani su u povodu Duhova 1996. godine organizirali svoj drugi sabor koji je u nekadašnjem selu okupio oko 2000 Španovčana i njihovih potomaka iz cijelog svijet pa i prekomorskih zemalja , a misu je služio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Kuharić. No, kako je unatoč osnovanoj Zavičajnoj zajednici Španovčana, koja vodi brigu o Španovici i Španovčanima, izostao značajan dio povratka imovine i druga nematerijalna zadovoljština, te uslijed starenja stanovnika, sve je manje Španovačana na Duhovima u njihovoj Španovici.
- PIŠE: Pakrački List
- 795
Geocaching je naziv za igru u kojoj se traži „blago“ odnosno „(geo)cache“ skriven u prirodi ili u gradu. Zapravo se radi o kutijicama smještenima na određenim mjestima do kojih se dolazi prateći zadane koordinate pomoću GPS-a ili karte u kojima se nalazi knjiga posjeta, a često i druge sitnice za razmjenu poput igračkaka, narukvica, ili školjki. Ova vrsta igre je svjetski trend koji je započeo 2000. godine, a „cachevi“ odnosno kutije s predmetima koje su sakrivene na nekoj najčešće zanimljivoj lokaciji, mogu se pronaći i u Pakracu. Zahvaljujući upravo Pakračaninu Robertu Martinoviću i njegovoj supruzi Maji tajanstvene kutijice raspoređene su na dvadesetak mjesta, a svaka od njih priča neku pakračku priču. Ovaj mladi bračni par geocachingom se bavi već šest godina, a upravo ovaj hobi spojio je ljubav prema putovanjima u jedinstvenu cjelinu. U Hrvatskoj se oformila i udruga geocachera čiji je predsjednik upravo naš Robert, a ima oko četrdesetak aktivnih članova.
„Kutijica je svaki put drugačija, neke su veličine sanduka, a neke male poput nokta, no, važno je da u svakoj bude papirić na koji će se upisati tragač koji kutijicu nađe. Jedne su kutijice do kojih vode upute i koordinate, pa se na licu mjesta treba otkriti gdje su, druge su kao zagonetke koje je potrebno riješiti, a zadnje su one do kojih se dolazi u više koraka. Kutijice postavljaju sami igrači, a obično su na zanimljivim lokacijama koje vrijedi posjetiti, poput kulturnih znamenitosti ili prirodnih ljepota“, rekao nam je Robert. Iza cijele ove priče nema komercijalne zarade i igra je besplatna, a cilj je, kako kaže, gušt u traženju gdje je svaki pronalazak neka osobna pobjeda. „Cachevi“ se postavljaju iz dva razloga, da te odvedu na neka zanimljiva mjesta, pa su i nas odveli na mjesta za koja nismo niti znali da postoje, ili za to što ti žele ispričati neku priču o povijesti, događanju ili nekom osobnom iskustvu“, dodaje Robert.
„Cacheve“ najčešće skrivaju lokalni „geocacheri“, a nakon što je skriveni njihove lokacije odnosno samo zemljopisna dužina i širina, objavljuju se na „geocaching“ web stranicama kako bi ga drugi igrači mogli pronaći. Pravila igre nalažu igranje u strogoj tajnosti, daleko od očiju javnosti kako kutijica ne bi bila izgubljena ili ukradena. Robert i Maja „cacheve“ opisuju kao svojevrsne turističke karte jer u inozemstvu turističke zajednice tome pridaju važnost upravo u promociji grada i organiziraju ih po svojem mjestu, a turisti geocacheri ih redovito obilaze.
Za pronalazak dvadesetak „cacheva“ koje su Robert i Maja postavili kroz par godina po Pakracu uz pomoć Muzeja grada Pakraca potrebno je u prosjeku više od pola dana, stoga je i cijeli event zamišljen kao druženje u prirodi jer je ponekad kutiju jako teško naći. Može biti skrivena u panju u šumi, u šahtu ili na nekom drvetu na koje se treba popeti, a najmanja udaljenost između dva „cachea“ ne smije biti manja od 160 metara.
Pakračani će imati prilike okušati se u ovoj vrlo zanimljivoj igri, u kojoj može sudjelovati svatko, već 18. svibnja povodom Međunarodnog dana muzeja i 760 godina grada kada će u suradnji s pakračkom gradskom knjižnicom biti postavljeno nekoliko novih „cacheva“. Veći event možemo očekivati 4. lipnja na ovogodišnjem Multipaku gdje će sudjelovati geocacheri i iz inozemstva, a oni iz Hrvatske sudjeluju već treću godinu.
Svatko tko voli avanturu, prirodu i neformalno druženje uz poneku mozgalicu i onaj tko bude htio sudjelovati na ovom pakračkom eventu po prvi put, Robert i Maja pozivaju da se slobodno uključe, a prve informacije mogu dobiti na web stranici www.geocaching.com, Facebook stranici Geocaching Croatia kao i njihovom forumu. Time ćete, kako kažu, biti na dobrom putu postati ovisnik. Baš kao i šest milijuna ljudi koji se na svijetu bave ovom aktivnošću.
- PIŠE: Pakrački List
- 824
Proljetna preventivna deratizacija javnih površina Grada Pakraca koju će provoditi djelatnici tvrtke Škarda - Sanitarna zaštita d.o.o. počinje 16. svibnja (ponedjeljak) i trajat će do 24. svibnja. Deratizacija će svakog dana započinjati u 9 sati, a u slučaju lošeg vremena, nastavit će se naredni dan bez padalina prema sljedećem rasporedu:
16. svibanj - Badljevina, Gornja Obrijež, Veliki Banovac i Omanovac
17. svibanj - Donja Obrijež, Ploštine, Kapetanovo Polje, Toranj, Mali Banovac, Batinjani, Novi Majur i Gornja Šumetlica
18. svibanj - Kričke, Španovica, Prekopakra, Stari Majur, Cikote, Donji Grahovljani i Dragović
19. svibanj - Grad Pakrac, Branešci, Brusnik, Kusonje, Glavica, Gornji Grahovljani i Kraguj
20. svibanj - Ožegovci, Bučje, Popovci, Dereza, Rogulje, Mali Budići i Veliki Budići
21. svibanj - Grad Pakrac, Bjelajci, Cicvare, Donja Šumetlica, Jakovci, Koturić, Lipovac, Prgomelje, Srednji Grahovljani i Tisovac
23. svibanj - Grad Pakrac
24. svibanj - Grad Pakrac
- PIŠE: Pakrački List
- 1250
Uručenjem nagrada najboljim medicinskim sestrama i tehničarima te prigodnim predavanjem i programom u konferencijskoj dvorani Quella u Lipiku danas je svečano obilježen Međunarodni dan sestrinstva koje su organizirali Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik i Srednja škola Pakrac.
„Svaki bolestan čovjek nada se ozdravljenju ili barem oporavku, a bez stručnog i ljubaznog osoblja to nije moguće. Koliko polažemo u našoj bolnici na stručnost djelatnika djelomično ilustrira podatak da je u zadnjih sedam godina porastao broj medicinskih sestara u stalnom radnom odnosu s 38 na 44, da smo prije sedam godina imali četiri prvostupnice sestrinstva, a danas ih imamo duplo više i još dvije su pred diplomom. Uloga medicinske sestre je od neprocjenjive važnosti, a stručnost i ljubaznost naših sestara veliki je adut“, rekao je Darko Kelemen, ravnatelj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik.
Na početku svečanosti koja se održava već sedmu godinu za redom goste, učenike i zdravstvene djelatnike pozdravile su Ljerka Pavković, glavna sestra lipičke bolnice, te Vesna Božić, voditeljica kabineta zdravstvene njege iz Srednje škole Pakrac naglasivši važnost i bitnu ulogu u njezi i skrbi bolesnika, ali i važnosti stručnog usavršavanja i obrazovanja medicinskih sestra i tehničara.
Ljerka Pavković govorila je i o povijesti i tradiciji sestrinstva u Lipiku rekavši kako je ono počelo još od antičkog doba, sve do uspostavljanja ratne bolnice u Lipiku u Prvom svjetskom ratu gdje su medicinske sestre pratile razvojni put sve do profesionalizacije kakvu imaju danas.
Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško - slavonske županije medicinske sestre i tehničare nazvao je pokretačima i snagom u zdravstvenom sustavu ističući izuzetan doprinos u liječenju pacijenata, a čestitkama za njihov dan pridružila se i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši zadovoljstvo što se sve više sestara i tehničara odlučuje za nastavak školovanja i time pridonose kvalitetnijem radu ustanove.
Priznanje „Florence Nightingale“ koje se tradicionalno u ovoj ustanovi dodjeljuje najboljim medicinskim sestrama i tehničarima, uručeno je svom osoblju na odjelu s najtežim bolesnicima u lipičkoj bolnici, a koje je primila voditeljica odjela Jasmina Stokić, a priznanje za doprinos u razvoju i obrazovanju medicinske profesije dobili su Darko Puljašić, ravnatelj Doma zdravlja Požeško - slavonske, te pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević.
Svečani ton ovom obilježavanju dali su učenici Srednje škole Pakrac Antonia Polak na violini, Ivana Prakljačić na klavijaturama te zbor, plesna i dramska skupina učeničkog doma Pakrac.
PRIOPĆENJE POVODOM MEĐUNARODNOG DANA SESTRINSTVA:
Svake godine medicinske sestre cijelog svijeta obilježavaju 12. svibnja, u spomen na rođendan Florence Nightingale, začetnice modernog sestrinstva, koja je polovicom 19. stoljeća inicirala ulazak profesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih, te davne 1860. godine u Londonu otvorila prvu školu za medicinske sestre. Svake se godine na ovaj dan zdravstveni profesionalci i javnost osvrnu na rad i ulogu medicinske sestre u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi, čija zdravstvena zaštita je nezamisliva bez medicinskih sestara. U Gradskoj bolnici Pakrac je zaposleno trenutno 109 medicinskih sestara, od kojih su 2 sa visokom stručnom spremom – diplomirana medicinska sestra/ tehničar, 25 sa višom školskom – prvostupnica sestrinstva i 82 medicinske sestre su sa srednjom stručnom spremom. Uz medicinske sestre u bolnici je 13 primalja, od kojih su 2 prvostupnice primaljstva, koje svoj dan obilježavaju 5. svibnja.
Broj medicinskih sestara u bolnici je trenutno dostatan za obavljanje ovog plemenitog zvanja u Gradskoj bolnici Pakrac. Najvažnija je edukacija medicinskih sestara i tehničara koja mora biti kontinuirana, kako bismo pratili najnovija dostignuća u sestrinskoj praksi. Educiramo se predavanjima u bolnici koja se održavaju svaki mjesec i odlaskom na kongrese ili seminare namijenjene medicinskim sestrama. Radno okruženje je ugodno, te razumijevanjem ravnatelja prof.dr. sc. Željka Glavića, predstojnice Gradske bolnice dr. Slavice Klaić, kao i svih liječnika i drugog osoblja, lakše savladavamo i poneke poteškoće u radu, a sve u cilju kvalitetnije skrbi za bolesnike.
Ljerka Švajghart, dipl.med.techn., pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo
- PIŠE: Pakrački List
- 810
Područni ured za zaštitu i spašavanje Požega organizator je provođenja programa osposobljavanja stotinjak pripadnika postrojbi civilne zaštite opće namjene gradova Pakraca i Lipika koji se danas tijekom dopodneva održava u pakračkoj gradskoj vijećnici.
U suradnji s predstavnicima Hrvatskih voda ispostave Daruvar, Gradskog društva Crvenog križa Pakrac, Vatrogasne zajednice Pakrac - Lipik te Zavoda za hitnu medicinu Požeško - slavonske županije - hitne medicinske pomoći Pakrac kroz teoretski i praktični dio pripadnici civilne zaštite upoznavaju se sa zakonskim osnovama sustava civilne zaštite i njihovom ulogom u sustavu civilne zaštite, ulozi gradskog društva Crvenog križa i njihovih volontera u velikim katastrofama i nesrećama, sprečavanje prijetnji u obrani od poplava izradom zečjih nasipa, pružanju prve pomoći unesrećenim osobama te početno gašenje požara vodom i vatrogasnim aparatima.
Pripadnike postrojbe koju se angažira ako je katastrofa takvih razmjera da angažman operativnih snaga poput vatrogastva, HGSS, policije i vojske na terenu nije dovoljan, pozdravili su i pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević te lipički gradonačelnik Vinko Kasana rekavši kako se potreba civilne zaštite pokazala 2014. godine tijekom poplava te bila važan sudionik u zaštiti i spašavanju ljudi i imovine. Istaknuli su kako civilna zaštita nije samo zakonska obveza nego je i nužnost u lokalnoj zajednici zahvalivši pripadnicima na odazivu.
- PIŠE: Pakrački List
- 808
Zaposlenici Komunalca krajem idućeg tjedna započet će obnovu dijela nogostupa u Strosmayerovoj ulici u Pakracu. Riječ je o nogostupu na istočnoj strani ulice koji započinje na Trgu Pavla Ivana II (ispred crkve) do križanja s Ulicom Kalvarija koji je Komunalac lani raskopao radi zamjene plinskih instalacija, a obnavlja se po principu da Grad osigurava materijal, a Komunalac ugradnju. U skladu s praksom unazad dvije posljednje godine, nogostup neće biti asfaltiran nego popločen betonskim opločnjacima kao u dijelu Bolničke ulice, odnosno na Trgu dr. Ivana Šretera ispred (hotela).
Riječ je o površini od oko 300 četvornih metara radi čega je naručeno 11.500 komada opločnjaka u dvije boje (siva i tamno siva) što je koštalo 37.500 kuna, a za njihovo postavljanje Komunalcu će trebati tjedan dana, rekao nam je direktor Zdravko Vostri.