- PIŠE: Pakrački List
- 1134
Zadržati poziciju u Top 3 svjetskih organizatora 3x3 challengera, i po pitanju kvalitete ekipa, ali i u organizacijskom smislu, putem live streaminga i tv prijenosa na Arenasport televizi i kroz druge medije doći do što većeg broja ljudi, kao i što kvalitetnije brendiranje događanja i promocija grada, najvažniji su ciljevi nadolazećeg Cedevita Lipik 3x3 Challengera koji će u Lipiku biti organiziran 30. lipnja i 1. srpnja.
Istaknuto je to jučer na Tiskovnoj konferenciji koja je održana u konferencijskoj dvorani Quella Toplica Lipik, a na kojoj je predstavljen ovaj već 19. u nizu turnir u uličnoj košarci.
Ove godine turnir će ponovo biti atraktivan, nastupit će 16 ponajboljih svjetskih ekipa, a konačan popis sudionika bit će poznat za dva tjedna. Ono što je sigurno – ovogodišnji Cedevita Lipik 3x3 Challenger neće biti ništa slabiji od prošlogodišnjeg. U prilog tome ide i dodatan interes ekipa koje nisu igrale lani, a upiti redom dolaze s adresa iz Španjolske, Francuske, Rusije, Njemačke, Švedske, Ukrajine, Češke, Italije, Turske, Nizozemske, Slovačke, Danske i i naravno iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i BiH.
„Motiv više svjetskim haklerima za dolazak u Lipik – „najmanju svjetsku metropolu ulične košarke“ – je i činjenica da će zahvaljujući povjerenju FIBA-e, u Lipiku biti organiziran prvi europski interkontinentalni Challenger od kada FIBA provodi 3x3 natjecanje u ovom formatu. To znači da će pobjednik i finalist ovogodišnjeg challengera u Lipiku izboriti direktan plasman na Masters 3x3 World toura koji će biti organiziran u kanadskom gradu Saskatoon“ rekao je Ivan Puščenik, predsjednik Udruge „Libox“, glavnog organizatora turnira.
Predstavljajući Cedevita Lipik 3x3 Challenger 2017. Puščenik je dodao da, osim vrhunskog sportskog sadržaja, i ove godine neće nedostajati dodatni sadržaji poput pokazne škola košarke za djecu, po prvi puta će biti organizirana i međunarodna sudačka akademija, a posjetitelje očekuju zanimljiv zabavni program i sadržaji, bogata ugostiteljska ponuda, bogate nagradne igre te neizbježni party (petak i subota) u prostoru nekadašnje robne kuće „Budućnost“.
- PIŠE: Pakrački List
- 1121
Jučer je u Španovici započeo ovogodišnji ciklus radova na razminiranju minsko-sumnjivog područja.
Radovima koji su u ovoj godini planiran i u iznosu od 31,7 milijuna kuna razminirat će se na području gradova Pakraca i Lipika 6,6 četvornih kilometara poljoprivrednog i šumskog područja. Na pakračkom dijelu na predjelima Psunj-Javorovica, Donje Šumetlice i Španovice, te južno od Pakre između naselja Kusonje i Španovica, a na lipičkom na području naselja Subocka i Donji Čaglić.
Kako nam je priopćeno iz ureda župana prilikom jučerašnjeg početka radova župan Alojz Tomašević je istaknuo sigurnosni i gospodarski značaj ove akcije te zahvalio Hrvatskom centru za razminiranje na dobroj suradnji.
Početku radova je prisustvovala pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević, Davor Huška pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i Ante Brkljačić, v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje.
Sredstva za ovu aktivnost u 85-postotnom iznosu osigurana su kroz Europski poljoprivredni fond ruralni razvoj, a 15 posto u proračunu RH.
Trenutno minski sumnjivi prostor na području Požeško-slavonske županije iznosi još uvijek malo manje od 30 četvornih kilometara, a plan je da se on u potpunosti razminira do kraja 2018. godine.
Od 1996. godine od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava iz Domovinskog rata stradalo
je 15 osoba od čega četiri smrtno.
- PIŠE: Pakrački List
- 1570
Od danas tablet nazivamo zaslonikom, nova hrvatska riječ za podzemnu željeznicu ili metro je podzemnica, dok je istovrijednik nova riječ u hrvatskom jeziku koja zamjenjuje ekvivalent. Odlučeno je to na dodjeli nagrade dr. Ivan Šreter održanoj 13. svibnja u prostoru pakračke Gradske knjižnice i čitaonice u organizaciji Zaklade „Dr. Ivan Šreter“ i časopisa za kulturu hrvatskog književnog jezika „Jezik“.
Povjerenstvo za izbor najbolje nove hrvatske riječi koje su činili Jasna Horvat, Hrvoje Hitrec, Igor Čatić, Zvonimir Jakobović, Mario Grčević, Nataša Bašić, Mile Mamić, predsjednica Sanda Ham između stotinjak prijavljenih riječi na natječaj odabralo je upravo ove tri nove za koje se očekuje da će zaživjeti i pronaći svoje mjesto u narodnoj uporabi jezika što i jeste bit samog natjecanja. Nagradu je u ime Povjerenstva uručila predsjednica Sanda Ham.
Matija Šimunović osvojio je treću nagradu za riječ zaslonik, a prigodom kratkog obraćanja izrazio je nadu da će „riječ zaživjeti prije nego li tablet ili zaslonik odu u povijest“. Drugu nagradu osvojili su šestogodišnji blizanci Tin i Vedran Grgić za riječ podzemnica. Riječ je nastala kad su se dječaci s ujakom, koji ih je i prijavio na natječaj, prošlog ljeta u Beču vozili podzemnicom, kako su je sami nazvali. Učinila se zgodnom jer je brza, praktična i lako izgovorljiva.
Kipić dr. Ivana Šretera, djelo akademskog kipara Tonka Fabrisa te novčanu nagradu od 5.000 kuna namijenjenu pobjedniku ovogodišnjeg natječaja osvojila je riječ istovrijednik, autora Anite i Denisa Peričića, a zamjenjuje riječ ekvivalent.
Ovo je deseta obljetnica dodjele nagrade na natječaju koji provodi časopis Jezik, a pod pokroviteljstvom Šreterove zaklade. U spomen na dr. Ivana Šretera koji je rođeni Pakračanin, a ubijen je u Domovinskom ratu kao hrvatski domoljub i jezični mučenik, nagrada nosi njegovo ime. U Jugoslaviji je dr. Šreter bio osuđen zbog hrvatskoga jezika. U bolnički list upisao je jednomu bolesniku da je umirovljeni časnik, a ovaj ga je tužio i javno vrijeđao jer je on bio oficir JNA pa onda i penzionosani oficir. Riječima umirovljeni časnik, Šreter je, kako je pisalo u tužbi, povrijedio oficirske osjećaje.
Pozdravnim riječima gostima su se obratili upravitelj Zaklade ''Dr. Ivan Šreter'' Damir Foretić i gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, a prigodne govore o hrvatskom jeziku održali su Igor Čatić, Nataša Bašić i Hrvoje Hitrec.
- PIŠE: Pakrački List
- 1129
Činjenica da smo dana ovdje dokaz je da Lipik ponovo okuplja ljude što je važno za liječnike, ali još više za bolesnike. Čestitam vam na tako uspješnoj revitalizaciji ove ustanove kao i na vašoj odlučnosti da ova bolnica postane nastavna baza Medicinskog fakulteta Osijek. Tim riječima je prim. dr. sc. Goran Ivanišević otvorio 7. balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“ koji se danas održava u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik
Ponosan sam što smo po sedmi put domaćini ovakvog znanstvenog skupa. On je nama važan i kao dokaz da se u ovoj zdravstvenoj ustanovi potiče znanstveni rad, a primjena toga u praksi je vidljiva u činjenici da su od zadnjeg ovakvog okupljanja lani tri liječnika ove bolnice postali primarijusi, rekao je na svečanosti otvaranja ravnatelj Darko Kelemen.
Isprede Grada goste je pozdravio gradonačelnik Vinko Kasana koji je istakao da će u poslijepodnevnoj šetnji vidjeti u odnosu na lani novo lice Lipika. No, istakao je Kasana to su zgrade i to nas veseli, ali nemjerljiva vrijednost Lipika su stručni i srdačni ljudi i zato su ovakvi znanstveni skupovi u našoj sredini vrlo važni.
U memorijalnom dijelu skupa, o liku i djelu dr. Ivana Šretera, predratnog ravnatelja Bolnice, žrtve četničkog logora na Bučju 1991. godine za čiju sudbinu se još ne zna govorio je Damir Foretić, predsjednik Zaklade dr. Ivan Šreter. On je istako da su zakladu kao apolitičnu organizaciju osnovali 2002. godine u povodu 50-godišnjice rođenje dr. Šretera njegovi prijatelji, kolege i obitelj.
Promičući lik i djelo dr. Šretera Zaklada je 2005. godine je izdala knjiga sjećanja na dr. Šretera, a 2009. godine je snimljen dokumentarni film „Časnik mirotvorac“ koji još iz neobjašnjivih razloga nije prikazan na državnoj televiziji.
U ime organizatora Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Medicinskog fakulteta Osijek i Hrvatskog liječničkog zbora sudionike su pozdravili dr. Oto Kraml, prof. dr. sc. Silva Butković Soldo i već spomenuti prim Ivanišević.
Skup se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
U stručnom dijelu u dvije sekcije, neurološkoj i balneološkoj, bit će održana predavanja ili prezentirana znanstvena istraživanja na 20 tema od kojih su sedam pripremili pojedinci ili timovi zaposlenika Bolnice Lipik.
- PIŠE: Pakrački List
- 988
Oštrom kritikom struktura vlasti zbog nekorektnog odnosa prema antifašizmu što je, između ostaloga, vidljivo po izostanku njihove osuda brojnih događanja usmjerenih protiv antifašizma, započele je izvješće o lanjskom radu Mirjana Bilopavlović, predsjednica Udruge antifašističkih boraca i antifašista Pakrac-Lipik skupštinu Udruge koja je održana jučer poslijepodne u pakračkoj gradskoj vijećnici.
Ona je istakla da se Drugi svjetski rat ne može svesti na Bleiburg kako to konstantno čine pojedinci koji sustavno izokreću domete i tekovine antifašizma, NOB-a i Josipa Broza Tita.
U djelo izvješća o lanjskom radu Udruge predsjednica je istaknula obilježavanje obljetnica iz drugog svjetskog rata na lokalnom, ali i širem području, održavanje spomenika posvećenih NOB-u koje održava bez ozbiljnije podrške lokalnih vlasti, ali je istaknula i činjenicu da se u tom dijelu nešto mijenja jer Zavod za zaštitu spomenika kulture je pokrenuo aktivnosti da oni postanu javna kulturna dobra.
Udruga ima 54 člana, ali je problem njihova starost što ilustrira podatak da je od lanjske skupštine umrlo osmero, rekla je Bilopavlović.
O financiranju je izvješće podnio blagajnik Tomo Jendrešić istakavši da je udruga lani prihodovala zajedno s prenesenim sredstvima 14.700 kuna, a potrošila 7.800 pri čemu je Županija pomogla s 3000, Grad Lipik s tisuću, a Grad Pakrac s 500 kuna, ali su naglasili da se u Grad Pakrac nisu javili na natječaj za dodjelu sredstava.
U ime Grada Pakraca skupštinu je pozdravio dogradonačelnik Goran Labus, i sam član Udruge, koji im se zahvalio što održavaju tradiciju antifašizma i složio se s njima da se antifašizam neopravdano blati, ali ga u društvu ne može braniti udruga sa tako starim članstvom već ga među mladom populacijom može afirmirati samo jaka politička stranka lijeve orijentacije. On je pozvao članove Udruge da se obrate gradskoj upravi ako im treba logistička pomoć u održavanju spomenika NOB-a.
Kao gosti skupštini su prisustvovali udruge antifašista iz Požege, Novske, Daruvara, Lipovljana, te čelnici pakračkog SDP-a.
- PIŠE: Pakrački List
- 977
Na natječaj za prodaju nekretnina u vlasništvu Grada Pakrac, objavljenog krajem ožujka u Pakračkom listu, u gradsku upravu nije stigla u natječajnom roku niti jedna ponuda.
Podsjećamo Grad je na tom natječaju na prodaju nudio svoje nepotrebne nekretnine među kojima je trebala najinteresantnija biti obiteljska kuća u Ulici Matije Gupca na kućnom broju 21 (na slici) s početnom cijenom od 163.000 kuna U natječajnoj ponudi je bilo još 12 građevinskih parcela u Pakracu, Prekopakri, Kraguju i Badljevini s početnim cijenama od 7.400 kuna do 54.000 kuna.
Gradonačelnica Anamarija Blažević je najavila ponavljanje natječaja u idućem broju Lista s zakonom dozvoljivim nižim cijenama.