- PIŠE: Pakrački List
- 1332
Bučje, mjesto u kojem je za vrijeme Domovinskog rata strahote doživjelo više od tri stotine zarobljenika, a sudbina njih dvadeset i dvoje i danas je nepoznata, bilo je u utorak 16. siječnja mjesto komemorativnog skupa povodom 26. godišnjice razmjene zarobljenika logora Bučje koja se dogodila 1992. godine na pakračkoj Gavrinici.
Pred kapelom sv. Antuna na Bučju, uz preživjele logoraše okupili su se i brojni uzvanici predvođeni izaslanstvima jedinica lokalne i regionalne samouprave od Siska do Osijeka, kao i predstavnici raznih udruga braniteljske i stradalničke populacije. Nisu izostala niti izaslanstva HV i MUP-a, a poseban izaslanik predsjednice Republike Hrvatske ove je godine bio Ante Deur, njezin savjetnik za braniteljsku populaciju. Ispred ministarstva branitelja na komemorativnom skupu nazočio je Neven Kržić, izaslanik resornog ministra Tome Medveda, dok su u ime ministarstva obrane počast odali brigadir Milan Ćorak i pukovnik Miroslav Zelenika.
Nakon polaganja vijenaca i zajedničke svete mise koju je vodio lipički župnik Jozo Zorić skupu se obratila bivša logorašica, lipičanka Zlata Kranjčić, podsjećajući tom prilikom na strahote proživljene za ratnih dana, ali i ističući nezadovoljstvo hrvatskom vlasti koja nedovoljno valorizira civilne žrtve rata.
Gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević je u emotivnom istupu rekla da se nitko ne smije povući pred optužbama da se previše priča o Domovinskom ratu, kao i o logoru Bučje, jer drži, da se dovoljno o tome pričalo možda bi danas bili pronađeni barem neki od posmrtnih ostataka dvadeset i dvije nestale osobe.
„Istinu treba prenositi i dalje. Ponosna sam na Pakrac i Lipik koji se iz godine u godinu trude održati priču o Domovinskom ratu i pridaju dostojnu pažnju gotovo svim važnim ratnim obljetnicima. Štoviše, mislim da je došlo vrijeme da se ti ratni dani ukoriče, vremenski odmak nudi priliku za realan pogled na sva ratna djelovanja koja moraju sutra imati svoje mjesto u knjizi u kojoj će biti objedinjena svjedočanstva slavnih dana“, rekla je Blažević.
Županijsko izaslanstvo predvodio je župan Alojz Tomašević. Govoreći osvrnuo se na tragediju nestalih soba čija je sudbina još nepoznata te još jednom pozvao one koji možda nešto znaju da se obrate institucijama kako bi pakao neizvjesnosti njihove rodbine priveli kraju. Dodao je da će inzistirati na uspostavi medalje Zapadna Slavonija koja će se dodjeljivati za ostvarene zasluge u stvaranju Hrvatske. Tijekom govora obratio se i prisutnoj mlađoj populaciji koja je organizirano iz pakračke škole došla na ovu komemoraciju. Poručio im je da postoji samo jedna istina o Domovinskom ratu kao što postoji i samo jednu domovina te pozvao: „ostanite i opstanite ovdje, svoji na svome, u ime svojih očeva, djedova i tisućgodišnjeg sna o imanju hrvatske domovine“.
Prigodnim riječima skupu se još obratila i Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, kao i Julijana Rosandić, predsjednica Zajednice Udruga hrvatskih civilnih stradalnika. Ona je naglasila da je zatočenika i obitelji sve manje te da iz godinu u godinu, a sada počinje već 27. godina, traži odgovor na pitanje kako je moguće da se do danas nisu pronašli počinitelji zločina te izrazila bojazan da će oni u ovom slučaju izmaći pravdi.
U ime ministra hrvatskih branitelja govorio je Nenad Kržić, a Ante Deur, u svojstvu posebnog izaslanika predsjednice Republike Hrvatske ovom je prilikom rekao da je Hrvatska dosanjani san ranijih generacija te da se ni na koji način ne smije dopustiti omalovažavanje i vrijeđanje institucije Domovinskog rata i hrvatske države navodeći kao primjer „Ministarstvo ljubavi“, kontroverzni film o udovicama hrvatskih branitelja.
Kao i svake godine u povodu ove komemoracije Duško Štrbac i prijatelji su tradicionalno istrčali maraton od Pakraca do Bučja.
- PIŠE: Pakrački List
- 1266
Podravka Koprivnica i Ministarstva hrvatskih potpisali su jesenas Sporazum o suradnji na temu ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi obitelji hrvatski branitelji, kao i svi drugi potencijalni ili zainteresirani poljoprivredni proizvođači.
Ciljevi sporazuma su danas prezentirani zainteresiranima u pakračkoj gradskoj vijećnici. Stručni zaposlenici Podravke Branko Tušek i Goran Kovačić istaknuli su da je njihov cilj rast domaće poljoprivredne proizvodnje i smanjivanje uvoza namirnice za njihovu prehrambenu proizvodnju, dok stručnjaci iz Ministarstva Dalibor Bajči i Zvonko Beljo su naglasili da tako žele zaposliti ili osigurati dodatne prihode braniteljima, članovima njihovih obitelji i ostaloj populaciji.
To konkretno u praksi znači da Podravka s poljoprivrednim proizvođačima, ili još bolje udruženima u zadruge, u ožujku sklapa ugovore o otkupu njihovih poljoprivrednih viškova, poglavito voća, povrća i pšenice pri čemu definiraju asortiman, rokove plaćanja, otkupnu cijenu. Podravka, kako je istaknuo B. Tušek u preradi koristi oko 200 proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje pri čemu ne može za većinu osigurati dovoljno sirovina u Hrvatskoj. Tako joj u ovoj godini treba oko 30.000 tona pšenice, 600 tona šljiva, 500 tona jabuka, 10.000 tona paprike za ajvar, oko tisuću tona krastavaca, 90 tona feferona, 12.000 tona rajčice, 85 tona graha, kao i cikle, patlidžana pri čemu ta proizvodnja iz godine u godinu raste, a nakon 2020. godine kada izgrade sušaru za povrće, trebat će im mrkve, paštrnjaka i celera. Ovisno o kvaliteti pšenicu plaća 3 lipe više od trenutne tržišne cijene. Ostale cijene su poznate: 2,70 kuna za kilogram paprike za ajvar, 1,5 kunu za kg patlidžana, 0,90 kuna za kg cikle, između jedne i sedam kn za kg krastavaca (ovisno o veličini), te između 4 i 7 kn za kilogram feferona. Osim toga Podravka po sklopljenom ugovoru nudi analizu tla i sjemena, stalni stručni nadzor, kreditiranje u repromaterijalu, otkup bez posrednike i plaćanje u roku od 30 dana pri čemu se cijene odnose na dostavljenu robe u njihove tvornice u Koprivnici, Križevcima i Varaždinu.
Stručni zaposlenici iz Ministarstva su naglasili da na ove cijene proizvođači ostvaruju i standardne državne poticaje, za početak proizvodnje mogu koristiti razne domaće i fondove EU kao i sredstva s kojima raspolaže Ministarstvo hrvatskih branitelja namijenjenih poticanju razvoja braniteljskih zadruga.
U raspravi Marko Martinelli, koji je zapazio da prezentaciji nije prisustvovao niti jedan veći voćarski ili vrtlarki proizvođač s ovog kraja, je kao problem istaknuo nepostojanje bilo kakve zadruge što je odnosilo na problem isporuke donje granice količina određenog asortimana, jer kako su rekli stručnjaci iz Podravke, oni su spremni otkupiti i najmanju količini ako ju je proizvođač spreman dovesti u tvornicu što je povezano s troškovima.
Drago Marter je primijetio da su oko Pakraca brojni hektari državnog zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koji bi se promjenom zakona uskoro trebao ustupiti zainteresiranim proizvođačima pa je pozvao Grad da u tome uzme u obzir cijene krčenja tog zemljišta založivši se da najam bude jedna kuna po hektaru.
Vlado Eck je skrenuo pažnju na problem nedovoljne definiranosti dodatnog rada umirovljenih hrvatskih branitelja koji to treba definirati tako da se ne dovodi u sumnju tko smije dodatno raditi, a tko ne.
U ime Grada Pakraca dogradonačelnik Marijan Širac se zahvalio gostima na stručnoj prezentaciji te pozvao sve zainteresirane, bili oni na tribini ili ne, da sve dodatne informacije potraže u gradskoj upravi.
- PIŠE: Pakrački List
- 1245
U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pakrac i Zavoda za transfuzijsku medicinu, u u ponedjeljak 15. siječnja u prijepodnevnim satima u prostorijama gradskog društva CK provedena je akcija dobrovoljnog darivanja krvi.
S područja Pakraca odazvalo se 68 darivatelja od kojih su, nakon liječničkog pretpregleda na kojem su odbijene 4 osobe, krv donirale 64 osobe. Akcija se nastavlja u Lipiku gdje darivatelji s područja tog grada krv mogu donirati u lipičkom restoranu „Studenac“ Lipik od 12 do 15 sati.
- PIŠE: Pakrački List
- 1202
Od 16. do 30. siječnja Dječji vrtić Maslačak iz Pakraca započinje s upisom za program "Predškole" koji je, podsjećaju iz vrtića, obavezan za svu djecu godinu dana prije polaska u školu.
Upis djece vršit će se u zgradi matičnog vrtića u Pakracu te područnim vrtićima Badljevina, Donja Obrijež i Prekopakra. Program "Predškole" počinje 1. veljače. Od dokumentacije potrebne za upis potreban je preslik rodnog lista i lječnička potvrda. Zahtjev za upis nalazi se na priloženom linku.
- PIŠE: Pakrački List
- 1336
Knjiga „Svjedočanstva glinskih logoraša“ Ivana Lipaka predstavljena je sinoć u pakračkoj gradskoj vijećnici. Na više od 500 stranice autor u njoj objavljuje svjedočanstva ili životopise oko 400 logoraša koji su tijekom Domovinskog vrata prošli kroz srpske logore Glina, Knin, Stara Gradiška, Manjača i sektora „Sjever“ pa su se tako među njima našla i sjećanja ili životopisi naših sugrađana logoraša: dr. Ivana Šretera, dr. Vladimira Solara, Daria Šuberta, Zvonka Mancea, Tomislava Čikića, Josipa Miovca, Damira Sablića i Ivana Veingartnera.
Pakračka promocija knjige osnažena je emotivnim sjećanjima Novljana Antuna Pelivanovića koji je govorio o psihičkoj, fizičkoj i svakoj drugoj torturi koju je prošao kao zarobljenik u logoru Stara Gradiška.
Sam autor, predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora podružnice Sisačko-moslavačke županije, govorio je o nastajanju knjige i koncepciji u čijem središnjem dijelu jesu siječanja ili životopisi logoraša, ali je u uvodom dijelu krenuo kroz povijest doseljavanja Hrvata na ove prostoru smatrajući potrebnim da događanja s početka 90-tih godina stavi i povijesni kontekst i dokaže da nisu bila slučajna. Stoga je u zadnjem dijelu knjige kao dokaz toga priložio veći broj preslika dokumenta takozvane SAO Krajine koji dokazuju ciljanu agresiju na Hrvatsku, pri čemu je on to u sinoćnjem izlaganju pokušao povezati i s globalnim političkim događanjima s kraja 80-tih godina prošlog stoljeća.
I autor, i bivši logoraš A. Pelivanović, kao i svi ostali sinoćnji govornici izrazili su zgražanje što je za takve zločine počinjene u ratnim logorima pred hrvatskim sudovima odgovaralo tek nekoliko pojedinaca koji su najčešće u odsutnosti osuđivani na nekoliko godina zatvora koju stoga većinom nisu odslužili.
U jednom dijelu knjige autor, o čemu je govorio i sinoć, se dotiče i teme ratne odštete logorašima.
Mi radimo na tome, ali dosadašnji napori nisu urodili plodom dijelom i zbog naša vlasti koja nam u tome nije dala puno podršku, kako bi te ratne odštete, na koje imamo pravo i prema domaćem i međunarodno zakonodavstvo bile isplaćene, rekao je Lipak naglašavajući da je ipak prvi cilj knjige bio kakao bi potomci imali saznanja o tome što, kada i zašto se događalo.
Pozdravljajući ovu promociju u ime domaćina predsjednici gradskih vijeća Lipika i Pakraca Željko Dolić i Miroslav Ivančić istaknuli su njeno svjedočansku vrijednost što joj daje dodatnu snagu i značaj pri čemu Ivančić je istaknuo da knjigu vrijedi pročitati bez obzira što nije lako štivo.
Logor Glina o kojem je u knjizi najviše riječi je bio sabirni logor pod nadzorom i upravom pobunjenih hrvatskih Srba i JNA. Službeno je formiran 6. listopada 1991. godine. Postojao je sve do početka provedbe VRO Oluja, 4. kolovoza 1995. godine, tada su četnički čuvari pokupili dio logoraša i odveli, te uz put ubili ili ubili odmah na licu mjesta. Malo je onih koji su tada preživjeli. Tijekom Domovinskog rata u logoru Glina je bilo zatočeno oko 2000 ljudi (branitelja i civila bez obzira na dob ili spol), a 13 ih je ubijeno.
- PIŠE: Pakrački List
- 1035
Na inicijativu Grada Pakraca i Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata Pakrac - Lipik, u pakračkoj gradskoj vijećnici će 15. siječnja (ponedjeljak) s početkom u 10 sati biti održan radni sastanak između tvrtke Podravka d.d. iz Koprivnice i Ministarstva hrvatskih branitelja sa hrvatskim braniteljima i drugim zainteresiranima. Na sastanku će biti predstavljen Sporazum o suradnji koji je sklopljen između Podravke d.d. i Ministarstva hrvatskih branitelja o ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi hrvatski branitelji, kao i svi drugi zainteresirani, kako bi se povećala zaposlenost i proizvodnja.
