- PIŠE: Pakrački List
- 915
Za mjesec rujan neuobičajeno malo je porasta broj evidentiranih nezaposlenih osoba na pakračkom Zavodu za zapošljavanje, tek za 12 u odnosnu na kolovoz tako da ih je sada 671 što je za 135 osoba manje nego lani istoga mjeseca.
Dijelom je to i posljedica za taj mjesec dobrog broja zaposlenih, njih 57. Nadalje ono što je neuobičajeno od toga broja zaposlenih čak njih osam ima završen fakultet pa je na kaju rujna u evidenciji pakračkog Zavoda tek 9 nezaposlenih osoba sa završenim fakultetom. Pored toga posao u rujnu je dobilo četiri osobe s VŠS, 39 sa SSS, četiri sa završenom osnovnom školom i dvije s nezavršenom. Od 57 novozaposlenih 46 je ostalo raditi na pakračkom ili lipičkom području, a 11 u ostatku Hrvatske. Ono što nije dobro da su tek četiri osobe zaposlene na neodređeno vrijeme, a čak 10 na nepunu satnicu što u kombinaciji s mjesecom rujnom navodi na zaključak da su zaposlene u prosvjeti što donekle objašnjava visoku zastupljenost VSS u rujanskom zapošljavanju.
Sagledavajući po mjestu prebivališta u odnosu na kolovozu u Lipiku je s 284 nezaposlene osobe porast za 15, a u Pakracu s 387 osoba je pad za tri.
U rujnu je 108 nezaposlenih ostvarilo pravo na novčanu naknadu u prosječnom iznosu od 2.038 kuna.
Krajem rujna na Županiji u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je bilo 3.218 nezaposlenih osoba. U odnosu na prethodni mjesec nezaposlenih je manje za 1,3 posto ili 43 osobe, a na međugodišnjoj razini (rujan 2017./rujan 2016.), nezaposlenih je manje za 18,1 posto ili 709 osoba. U odnosu na broj zaposlenih 19.028 četvrti mjesec za redom stopa nezaposlenost je na Županiji ispod 15 posto.
- PIŠE: Pakrački List
- 967
Danas poslijepodne na našim prodajnim mjestima u Pakracu i Lipiku možete kupiti novi 543. broj Pakračkog lista u kojem možete pročitati:
PRIČA S NASLOVNE STRANE: Lipička staklana unazad godinu i pol dana investirala je šest milijuna eura u građevinske radove i novi strojni park u svoju najvažniju proizvodnu liniju – auto stakala. Što su time dobili i kakvi su im dalje planovi piše Darko Baronica.
INTERVJU: ADELA JAREŠ, NOSITELJICA OPG-A iz Dežanovca već s trećom generacijom je prisutna s prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda na pakračkoj tržnici, ali sudionik svih osam dosadašnjih sajmova „Slavonski banovac“. Ona govori o svojim iskustvima iz tog posla i zašto toliko voli dolaziti u Pakrac.
LJUDI I DOGAĐAJI: Pakrački glazbeni sastav JOKS je prošle subote u Prekopakri organizirao neuobičajenu proslavu svog četvrtog rođendana počastivši svoje brojne fanove višesatnim koncertom, a sav prihod su donirali u humanitarne svrhe. Piše Dinko Kliček
NAJAVLJUJEMO 9. SAJAM SLAVONSKI BANOVAC U PAKRACU: Cjelodnevni program za svakoga
U TIJEKU NOVA KATASTARSKA IZMJERA: Neophodna suradnja vlasnika nekretnina
POLJOPRIVREDA: Dobra jesen ipak izvuklo loše ljeto
NEUGODNO IZNENAĐENJE ZA RODITELJE: Poskupio učenički prijevoz
POSJETI: Tijekom godine posjetilo nas je 1300 osmaša s istoka Hrvatske; Odgojiteljski seminar: Ženski skup u „ženskom gradu“
KOMEMORACIJE U GORNJOJ OBRIJEŽI I ŠPANOVICI: Žrtve i bitke koja su okrenule tijek rata
PP PAKRAC: Alkohol napunio pritvor
SPORTSKA ZAJEDNICA GRADA PAKRACA: Dvorana popunjena, novca nikad dovoljno
NOGOMET: Napokon pobjeda Hajduka
KUGLANJE: Pobijedili samo Papuk i Sloga
Sve to pročitajte u NOVOM BROJU PAKRAČKOG LISTA kojeg možete kupiti već danas na sljedećim lokacijama: MLIN I PEKARE (Hrvatskih velikana, Strossmayerova, Matije Gupca, Prekopakra), KTC, TO KRNDIJA.
U Lipiku naše novine možete kupiti u trgovinama MLIN I PEKARE (Slavonska ulica) i u trgovini AQUA.
- PIŠE: Pakrački List
- 1040
Kulturno prosvjetno društvo „Sloga“ prvi put obilježava Svjetski dan audiovizaulne baštine (27. listopad) koji se u svijetu inicijativom UNESCO-a obilježava već 12 godina. Povodom toga u kinu Hrvatski dom dr. Franjo Tuđman, toga dana (sljedećega petka) će obilježiti posebnim programom. S početkom u 11:30 sati bit će, kao i u još 28 kina u Hrvatskoj, prikazan film „Tajna starog tavana“ bez naplate ulaza jer filmska prava daruje Kino mreža. Lokalni program će obogatiti Radioamaterski klub „Vjekoslav Krenek“ Pakrac koji će u foajeu kina nakon filma simulirati nužne komunikacije, poziva u pomoć, pod naslovom: „SOS – život izvan neta“.
Istim povodom KPD „Sloga“ pokreće akciju prikupljanja starijih audio-video zapisa u svrhu njihova očuvanja koje će naknadno digitalizirati i čuvati. Stoga pozivaju sugrađane da dostave svoje video materijale (VHS, DVD, CD) te zvučne zapise u Hrvatski dom „Dr. Franjo Tuđman“ svakim danom od 18 do 20 sati.
Svoj AV materijal predajte u zatvorenoj koverti s naznakom „AV zapis“. Ukoliko želite povrat originalnog materijala nakon digitalizacije, u koverti ostavite osobne podatke: ime i prezime, adresa i broj telefona. AV zapisi mogu bilježiti bilo koji događaj vezan za naš grad, sugrađane, događaje – svako lice, svaka kuća, svaki pejzaž rado će biti viđeni i netko će ih se s radošću prisjećati, kažu u priopćenju iz KPD-a „Sloga“ koje potpisuje tajnica Dubravka Špančić.
U njemu naglašavaju „da su brojni pakrački zapisi: pokretne slike i snimljeni zvuk (video) te drugi audiovizualni materijali nepovratno izgubljeni zbog zanemarivanja, prirodnog propadanja i tehnološke zastarjelosti. Stoga je cilj toga dana dati posebnu pozornost podizanju svijesti o važnosti očuvanja audiovizualnih dokumenata kao sastavnog dijela našeg identiteta, zajedničkog nasljeđa svih nas. Pakrac je u tom smislu u još lošijoj poziciji. AV zapisa prije Domovinskog rata, radi njegove razornosti, gotovo da i nema; nestali, izgorjeli, uništeni... Radi toga, simbolično pokrećemo akciju prikupljanja onog što nam je ostalo“, kažu u priopćenju.
PROGRAM 27. LISTOPADA:
Film „TAJNA STAROG TAVANA“
(Film za djecu i mlade iz 1984. godine redatelja Vladimir Tadeja)
Film govori o dvojici radioamatera čije ljetovanje na otoku Hvaru prerasta u avanturu u koju se zbog moćnog oružja upliće međunarodna špijunska organizacija. Protagoniste koji na starom tavanu pronađu zaboravljeni izum antigravitacijskog topa, dječake Miru i Pepeka, utjelovili su Mario Mirković i Jiri Guryca, postavivši se tako uz bok Borisu Dvorniku (Šime), Špiri Guberini (Marko Pivac) te Nini Petrović (Božena), Petru Jelaski, Miji Oremović i drugima. U ulozi Adama našao se Rene Bitorajac, u to vrijeme dvanaestogodišnjak.
Morseov kod/abeceda: „SOS - ŽIVOT IZVAN NETa“
U kratkoj prezentaciji Morseove abecede, najpoznatije metode za prijenos informacija putem telegrafskih/brzojavnih šifri koje koriste električni impuls telegrafskom žicom, audio zvuk, radio signal, kao i mehanički i vizualni signal (bljeskanje). Kako se za emitiranje Morseovog koda koriste samo dva stanja (on/off, da/ne ili 0/1) Morseova abeceda se tumači začetnikom primjene binarnog koda, a nastala je daleke 1830. godine. Danas se koristi samo kao komunikacija u slučaju opasnosti (SOS) i kao navigacijski radio signali. Aktivno je koriste radioamateri i izviđači, a manje je poznato da služi i za identifikaciju signala mobilnih telefona.
- PIŠE: Pakrački List
- 951
- PIŠE: Pakrački List
- 943
Kako je izgledala ljetos, ovogodišnja poljoprivredna godina ipak neće ni biti toliko loša, ocijenio je desetak dana pred završetak jesenskih berbi Željko Viboh, direktor lipičke „Poljoprivrede“, najvećeg ratarskog proizvođača u našem kraju ovogodišnju poljoprivrednu godinu.
Dobre meteorološke prilike u listopadu omogućile su da se sve jesenske berbe odvijaju u gotovo idealnim klimatskim uvjetima. U njegovoj tvrtki do završetka berbe kukuruza, posljednje kulture koja je ostala na poljima trebat će još desetak dana. Od 200 hektara na koliko su sijali ove godine kukuruz, skinuli su ga sa 75 ostvarivši prosječno prinos od oko 9 tona po hektaru, što je oko 30 posto lošije od dobre lanjske godine, ali ipak bolje nego što se očekivalo tijekom vrućeg i sušnog ljeta. Cijena po kojoj se otkupljuje kukuruz, od kune do 1,05 za kilogram se Vibohu čini premala pa za sada kukuruz vrlo dobre kvalitete neće prodavati već će ga sačuvati u vlastitom silosu.
Od ostalih kulturu u tijeku je berba bundeva kojoj su ove godine na površini od oko 25 hektara vratili nakon nekoliko godina prekida. Pobrane bundeve čekaju na njivi konačno sazrijevanje kako bi mogli pristupiti vađenju koštica koje će sušiti sami u sušarama koje su unazad nekoliko godina podigli između ostalog i za potrebe sušenja kamilice. Dobivene koštice neće biti problem prodati, najviše u Austriju i Njemačku za proizvodnju bućinog ulja.
Završili su s berbom šećerne repa koju su imali posađenu na 55 hektara i s ovom kulturom je Viboh vrlo zadovoljan u čemu ova tvrtka ima puno iskustva jer su više puta nagrađivani za kvalitetu od strane svojih kupaca.
Najviše je ove godine podbacila soja koju su imali zasađenu na 200 hektara. Problem je u malim prinosima i jednako tako manjoj kvaliteti što je posljedica dugotrajnog ljetnog sušnog razdoblja i prevelikih vrućina.
Paralelno s berbom obavljaju poslove i na jesenskoj sjetvi koja će potrajati, ostanu li sadašnje vremenski prilike, još desetak dana. U tom vremenu, uz do sada obavljene poslove, plan je zasijati ječam na 130 hektara, pšenicu na 160 i kamilicu na 40 hektara. Nakon toga ostaju za ovu jesen još pripremni radovi za proljetnu sjetvu.
- PIŠE: Pakrački List
- 872
Studeni polako kuca na vrata, a to je vrijeme kad se sportske aktivnosti s vanjskih prohladnih terena pomalo sele u topliji i suh dvoranski prostor. Najprije u dvoranu, logično, ulaze oni najmlađi sportaši kojih u Pakracu ne manjka, pa će tako samo pakrački Hajduk tijekom studenog svoje mjesto pod krovom tražiti za više od stotinu dječaka do 14 godina starosti. Pitanja se nameću sama - postoji li problem s raspodjelom termina, ima li još slobodnih, ako ima jesu li oni u prihvatljivo vrijeme s obzirom na to da se radi o učenicima kojima nije praktično koristiti ranopopodnevne i kasnovečernje termine… Ova i slična pitanja postavljamo svake godine u ovo vrijeme, a obzirom da od srpnja prošle godine pakračkom sportskom dvoranom upravlja Sportska zajednica Grada Pakraca s druge strane stola ovog se puta našao Denis Relota, tajnik SZ Grada Pakraca.
„Slobodnih termina je ostalo malo i to je činjenica koja svakog normalnog treba veseliti jer znači veliku popunjenost kapaciteta. Jasno je da smo svjesni dolaska velikog broja djece, u ovom slučaju mladih nogometaša Hajduka i na to smo spremni. Prirodno je da rukometaši LiPe trenutno koriste najviše termina, čak i više nego prošle godine jer su pokrenuli rad s određenim selekcijama, no termine ćemo u dogovoru s oba kluba posložiti ponovo i Hajduk neće biti niti malo zakinut u odnosu na prošlu godinu“ tvrdi Relota.
Dvorana trenutno u slobodnoj ponudi ima tek termine ponedjeljak, srijeda i petak od 21 do 22 sata i onaj popodnevni od 15 do 16 sati za koje, zbog neatraktivnosti, ne postoji interes. Ostale termine u prijepodnevnim satima popunjava škola s nastavnim aktivnostima, a one komercijalne popodnevne ponovo škola s izvannastavnim aktivnostima, nešto malo rekreativci, a većinu koristi već spomenuti pakrački rukometni drugoligaš LiPa.
Cijene termina su ostale nepromijenjene, kupci-građani i dalje plaćaju 190 kuna, a udruge koriste popust i njihov sat vrijedi 150 kuna. Relota tvrdi da su ovo najniže cijene u županiji, a vjerojatno i u okruženju te da nisu korigirane od osnivanja dvorane unatoč višestrukim poskupljenima energenata kroz sve ove godine. Mala dvorana nije popunjena kao velika, popodnevnih termina ima, pa će po svemu sudeći tijekom studenog i ona u puni pogon.
Proračun za sport
Sportska zajednica je od svog osnutka zadužena i za kompletna proračunska sredstva koja je Grad Pakrac namijenio za sport. Ona su za 2017. godinu iznosila 660 tisuća kuna koja Grad u 12 jednakih apanaža prenosi na račun SZ, a ona dalje „prelije“ sportskim udrugama po unaprijed kategorizacijom utvrđenim kriterijima. Osim toga SZ ima i pet zaposlenika – dva domara, dvije spremačice i tajnika - koji se financiraju isključivo iz ostvarenih prihoda najma dvorane i kuglane, ne dirajući u proračunski kolač namijenjen udrugama.
„Bez problema financiramo naše plaće iz rečenih prihoda. One iznose ukupno 35 tisuća kuna u bruto iznosu, a uz njih podmirujemo i tekuće troškove koji nisu zanemarivi pa možemo ustvrditi da ćemo godinu završiti na pozitivnoj nuli“.
U blagajne sportskih udruga se do listopada od Grada preko Sportske zajednice slilo 550 tisuća kuna (računajući i kompenzacije za najam dvorane) od proračunom predviđenih 660 tisuća kuna, što je visokih 83 posto realiziranih sredstava. Relota posebno hvali suradnju na relaciji Grad – SZ: „Odlično surađujemo s gradonačelnicom Blažević koja nam redovito prebacuje dvanaestine pa onda ni mi nemamo problema s transferom novca. Sudeći po svemu ovo bi mogla biti jedna od rijetkih godina kad će proračun za sport biti realiziran u stopostotnom iznosu“.
S obzirom na količinu proračunskih sredstava kojima raspolažu u Zajednici naglašavaju da su se temeljito radili na važećem pravilniku i kategorizaciji kako bi se svim udrugama omogućilo sufinanciranje barem osnovnih potreba (suđenje, delegati, prijevoz). Smatraju da su ispravno procijenili njihove osnovne potrebe nužne za natjecanja, ali i podsjećaju da se udruge samo sufinanciraju iz proračuna pa su samim time primorane i tražiti sponzore.
Sportska zajednica će u studenom prije prijedloga novog proračuna ići prema Gradu s novim uvećanim potraživanjima za sport u 2018. godini, a takva potreba se temelji na financijskim izvješćima udruga iz kojih je vidljivo da troše više nego ih sljeduje. Koliko je uvećanje realno očekivati teško je reći, sigurno je jedino to da će ovaj zahtjev prema Gradu u ime sportaša biti valjano argumentiran.