- PIŠE: Pakrački List
- 960
U novom informacijskom kutku smještenom u središnjem holu Osnovne škole braće Radić danas je predstavljen projekt iz programa Erasmus+ KA 1 - Mobilnost u svrhu učenja za pojedince iz kojeg je pakračka osnovna škola kvalitetno pripremljenim i osmišljenim projektom povukla sredstva u visini od 20.000 Eura.
Program Mobilnost nudi nove mogućnosti za osoblje i učenike te razvoj novih znanja i vještina kroz suradnju s drugim ustanovama, a pakrački prosvjetari će sredstva, između ostalog, utrošiti kako bi se dodatno educirali i usavršili za rad s darovitim učenicima kojih u našoj školi, prema riječima ravnateljice Sanje Delač, a po procjeni učitelja i psihologinje ima pedesetak. „To su djeca koja brže i lakše usvajaju nova gradiva pa nas interesira na koji način drugi pristupaju i kakav rad primjenjuju s takvom djecom. U našoj školi se radi o pedesetak potencijalno darovitih učenika koji još moraju proći određena testiranja pa ćemo konačan broj znati naknadno“, kaže Delač.
Projekt je započeo 1. rujna, a trajat će sve do 30. rujna sljedeće godine. Voditeljica projekta Nataša Major je kroz predstavljanje ciljeva i aktivnosti naglasila kako su u Hrvatskoj edukacije za rad s darovitim učenicima skupe i iz više razloga relativno nedostupne pa je uspostavljen međunarodni kontakt s Državnom školom za darovite učenike Curie u Pragu koju pohađa više od 600 učenika. „Kroz ovaj projekt je predviđeno da vidimo kako rade sustavi i sistemi u drugoj državi, da se educiramo i stečeno znanje upotrijebimo ovdje. U kontaktu smo s navedenom praškom školom. Tamo već deset godina rade s darovitom djecom, a primjenjuje se sasvim novi pristup i metode u učenju, primjerice, djeca rade u manjim grupama i omogućene su im razne rasprave, traženja višestrukih rješenja, organiziraju im se znanstvene konferencije i ono što je najvažnije, većina učitelja koja tamo radi je stručno osposobljena raznim tečajevima za rad s darovitim učenicima.“ Put Praga u narednom će razdoblju krenuti devet pakračkih učitelja razredne nastave, tri stručna suradnika te ravnateljica te će pet dana pratiti rad čeških kolega. Učinci ovog projekta trebali bi se ponajprije ogledati kroz unapređenje vještina u radu s darovitom djecom kako kod učitelja, tako i kod stručnih suradnika – pedagoga, knjižničara i psihologa.
„Uz to što je cilj projekta unaprijediti znanja i vještine za rad s nadarenim učenicima, smatramo da će stečena iskustva unaprijediti i poboljšati kvalitetu rada svih učitelja na nivou cijele škole pa će na taj način korist iz ovog projekta imati i cijela naša zajednica“, dodala je Major.
Rezultati projekta neće ostati u ladici. Delač i Major najavljuju aktivno širenje rezultata projekta pa će kompletno iskustvo te načine rada snimiti te prezentirati putem školskih web stranica, medijskih istupa, ali i direktnim prezentacijama u školama širom županije.
Kao što smo u početku rekli, vrijednost projekta je dvadeset tisuća eura, radio ga je tim za projekte pri OŠ braće Radić na čelu s ravnateljicom Delač i voditeljicom projekta Natašom Major. Ističu da su posebno ponosne na činjenicu da su jedina škola na županiji koja je samostalno nositelj Erasmus projekta!
- PIŠE: Pakrački List
- 936
Ovaj tjedan započinje besplatni tečaj mađarskog jezika. Tečaj će se održavati svake srijede, počevši od 20. rujna, s početkom u 17 sati i 30 minuta u prostorima Osnovne škole braće Radića Pakrac.
Organizator tečaja je Društvo Mađara Pakrac, čiji predstavnici pozivaju sve građane Pakraca, Lipika i okolnih naselja da se slobodno pridruže. Tečaj je otvoren za sve, dakle nije potrebno biti član Društva ili pripadnik mađarske nacionalne manjine.
Posebnost ovog tečaja je u tome što je predavač Adam Walko odrastao i školovao se u Mađarskoj, pa polaznici mogu učiti pisati, čitati i govoriti ovaj jezik uz izvorni govor kakvim se danas priča u Mađarskoj.
- PIŠE: Pakrački List
- 914
Početkom tjedna u gradskoj upravi Pakraca profunkcionirao je takozvani sustav EDIP (Evidencija o dohocima i primicima). Riječ je o informatičkom programu kojim je ovlaštenoj osobi (Vinko Pečanić-voditelj odsjeka za financije i proračun) omogućio pristup evidenciji koju Porezna uprava vodi o prihodima svakog od građana. Zahvaljujući tome u slučajevima kada se dijete upisuje u dječji vrtić ili se gradskoj upravi podnosi zahtjev za studentsku ili srednjoškolsku stipendiju te socijalnu pomoć građani više neće morati ići po potvrdu o prihodima u Poreznu upravu što se je plaćalo 40 kuna već će potpisati u uredu u kojem predaju ostalu potrebnu dokumentaciju suglasnost da umjesto njih to informatičkim putem učini ovlaštena osoba.
Zahtjev ima jednokratnu valjanost, dakle može se koristiti samo po zatraženom predmetu i ne može se koristiti uz druge slučajeva, a ovlaštena osoba je obvezna poštivati to kao poslovnu tajnu. U samom informatičkom programu su ugrađeni kontrolni osigurači koji smanjuju mogućnost zloupotrebe.
Na taj način građani u komunikaciji s gradskom upravom u navedenim slučajevima će imati jedan korak manje i uštedjeti 40 kuna.
- PIŠE: Pakrački List
- 947
Od 6 sati pa sve do 20 sati sutra na području Grada Pakrac, osim u naselju Badljevina, neće biti plina, javili su iz našeg lokalnog distributera Komunalca.
Razlog nestanka plina su određene tehničke aktivnosti na mjerenim sustavima regionalnog dobavljača plina „Plinacra“.
"Obavještavaju se korisnici prirodnog plina na području mjesta: Pakrac, Kusonje, Prekopakra, Japaga i Šeovica da će dana 19.09.2017. (SUTRA) zbog hitne intervencije Plinacro-a na magistalnom plinovodu u Pakracu doći do prekida isporuke plina u vremenskom periodu od 06:00-20:00h. Također, obavještavaju se korisnici s područja naselja jug u Pakracu (Andrije Hebranga, Matice hrvatske...) da bi pri ispuštanju plina iz sustava moglo doći do određene buke, te nema razloga za brigu. Unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju" stoji u priopćenju iz Pakrac Plin d.o.o.
- PIŠE: Pakrački List
- 906
Katastarska izmjera naselja Pakraca i Prekopakra, koja obuhvaća u Pakracu površinu od 1238 hektara i u Prekopakri 698 hektara, ili nešto manje od 9000 pojedinačnih čestica je zahtjevan, dugotrajan i skup proces ali i izuzetno važan jer se na njega vežu svi ostali projekti i svi dosadašnji projekti bi išli brže. Pored toga dobiti ćemo i stvarno stanje na terenu što je neophodno za kvalitetno projektiranje, a građani će imati stvarno stanje svojih parcela, rekla je pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević na današnjem obilježavanju početka radova na katastarskoj izmjeri za područje Pakraca i Prekopakre.
Svečanosti su prisustvovali i Antun Vidaković, zamjenik ravnatelja geodetske državne uprave sa suradnicima, dožupan Željko Jakopović i Davor Huška, pomoćnik ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova.
Projekt koji je simbolično počeo danas, makar je sporazum potpisan još 2011. godine, provodit će se do 2020 godine, vrijedan je 6,6 milijuna kuna od čega će Pakrac iz naredna četiri proračuna ga financirati s 3,96 milijuna kuna, a GDU s oko 2,7 milijuna.
Antun Vidaković, zamjenik ravnatelja GDU, naglasio je da je riječ o skupom, ali najboljem načinu sređivanja stanja u prostoru kojim će se u konačnosti dobiti nova zemljišna knjiga i dokinuti sadašnji kaos koji izaziva dvostruka evidencija, u katastru i gruntovnici.
Josip Mikšik, pročelnik požeškog ureda za katastar istakao je da je u Županiji napravljeno takvih 13 izmjera, a ovim se ispravlja nepravda jer sva sjedišta gradova i općina to imaju pa je Pakrac ostao zadnji. I on je naglasio da je riječ o vrlo zahtjevnom projekt koji uključuje sve građane radi čega će trajati tri do četiri godine.
Dožupan Željko Jakopović je izrazio žaljenje što Županija zbog poznatog stanja u proračunu sada nije u mogućnosti sufinancirati projekt, ali kako on traje četiri godine izrazio je nadu da će kasnije Županija moći pomoći Gradu Pakraca u izvršavanju dijela financijskih obveza iz ovog sporazuma.
Pakračka gradonačelnica rekla je da je zadnja takva izmjera rađena 1915. godine te je sve građana pozvale da dođu narednog ponedjeljka u 17,30 sati u gradsku vijećnicu na prezentaciju projekta kada će moći saznati više.
Kao izvođači radova pojavljuje se čak pet geodetskih kuća iz više hrvatskih gradova čiji predstavnici su bili danas na ovoj prezentaciji.
- PIŠE: Pakrački List
- 1227
Od siječnja ove godine pakračka bolnica je dobila status podružnice Požeške što je, nakon spajanja 2014. godine ipak neka vrsta samostalnosti. Za pročelnicu Podružnice imenovana je Marina Major. S njom razgovaramo o daljnjem putu pakračke bolnice, efektima spajanja, kadrovskoj slici, perspektivi naše najvažnije ustanove....
Ministar zdravstva dr. Milan Kujundžić je prije dva mjeseca najavio funkcionalno povezivanje 12 bolnica. U međuvremenu je pet ugovora o spajanju potpisano. Ostao je samo ugovor između pakračke i požeške bolnice koje su ionako već spojene. U kojoj je to sada fazi?
U Ministarstvu zdravstva održan je sastanak 30. lipnja 2017. s temom funkcionalnog povezivanja. Tada je bilo riječi i o palijativnom liječenju, odnosno respiracijskim centrima. Još nismo dobili predložak ugovora o funkcionalnom spajanju. U odnosu na ostalih 10 funkcionalno spojenih bolnica mi smo u drugačijem položaju utoliko što su one sve pravno samostalne, dok smo mi ostali jedina akutna bolnica koja je pravno spojena sa susjednom, požeškom. U kontekstu funkcionalnog povezivanja tada je bilo spomenut i povratak pravne samostalnosti jer su se bolnice u Slavonskom Brodu i Novoj Gradišci, koje su spojene kada i mi, u međuvremenu razdvojile. Nakon toga je održano nekoliko sastanaka s temom radnog naziva respiracijski centri za produženo liječenje, na kojima je sudjelovao i naš predstavnik. Naša bolnica bi dobila nešto kreveta za produženo liječenje, kako je to predviđeno i u Našicama, Kninu, te ostalim funkcionalno integriranim bolnicama. Osim nabavke opreme - respiratora, na sastancima je utvrđena potreba definiranja minimalnih uvjeta prostora, opreme, i osoblja.
Znači, sve je i dalje isto, pravna osobnost je u Požegi, mi smo lokacija Pakrac?
Mi smo sada podružnica i imamo djelomičnu samostalnost, ali smo i dalje povezani. Povodom sastanka, u kontekstu funkcionalne integracije, pokrenut je i postupak odlučivanja o daljnjem statusu pravne osobnosti pred Županijom.
U čemu smo to točno funkcionalno povezani?
Organizacijski je povezano nezdravstveno osoblje. Povezani smo u pravnom, ekonomskom i tehničkom odjelu, programski i kadrovski. U Pakracu postoji dio administracije, ali su odjeli zajednički. Povezani smo financijski, kako kroz zajednički račun, program, tako i kroz organizaciju. Zajednički nam je informatički program te osoblje. U Požegi radi informatičar koji po potrebi dolazi kod nas. Organizacijski je, između ostaloga, povezana i kuhinja.
Znači li to da u zdravstvenom dijelu nismo povezani?
U ambulantama specijalisti iz Požege
Jesmo. Iz Požege u bolnicu Pakrac dolaze požeški liječnici u specijalističke ambulante. Dolazi nam ortoped, dermatolog, okulist, oftamolog, otorinci, plastični kirurg, vaskularni kirurg.
Dolaze li i dežurati na hitni medicinski prijem?
Dolazili su, ali sada tijekom ljeta u srpnju i kolovozu u smanjenom obujmu jer su im specijalizanti otišli odrađivati dio specijalističkog staža u druge ustanove, pa smo većinom pokrivali sami. Tijekom kolovoza su dolazili pomagati na odjel ginekologije i rodilišta. Nakon odlaska našeg ortopeda, ortopedske operacije su nastavljene – dolazi nam ortoped iz Požege, uz sudjelovanje naših liječnika.
Idu li naši liječnici u Požegu?
Baš i ne. Prethodno je odlazila liječnica specijalistica otorinolaringologije, liječnik specijalist ortopedije i iznimno specijalist anesteziolog.
Jesmo li povezani preko pacijenata? Poznato mi je da naši građani idu za određene stvari u Požegu. Dolaze li Požežani radi nekih dijagnostika dolaze u Pakrac?
Uobičajeno je da sve što se može rješavati na našem području se kod nas i rješava. Jednako tako vrijedi i za Požegu. Ovisno o listama čekanja, za neke pretrage nam dolaze iz Požege, Virovitice, čak i iz Zagreba.
Jesu li nam liste čekanja jedinstvene?
Da. Svaka lokacija ima svoju listu čekanja, ali ukoliko pacijent želi, a postoji mogućnost, administrator s lokacije Pakrac, može upisati pacijenta u Požegu, te administrator iz Požege, može upisati pacijenta u listu čekanja za Pakrac.
Putuje li srednje medicinsko osoblje i razni inženjeri na relaciji Pakrac-Požege i obrnuto?
Ne, osim u slučaju kada smo u rad stavljali uređaj za magnetnu rezonancu pa su jedino vrijeme radi obuke iz Požege dolazili radiolozi. Kada je u pitanju povezivanje osoblja ono je obavljano na način da je iz Pakraca u Požegu putovalo jedino administrativno osoblje, približno nas šestero, a iz Požege i Pakrac liječničko. No i to je smanjeno, jačanjem samostalnosti te u ovom trenutku iz Pakraca putuje pravnik i jedan zaposlenik u funkciji vozača i skladišnog radnika.
Koliko sada imamo liječnika u Pakracu?
Sada imamo 29 liječnika specijalista
Sada ih imamo 29 i pet specijalizanata.
To je malo, odnosno godinama nismo imali tako malo. Je li netko otišao ovog ljeta?
Otišao je urolog i uskoro odlazi ginekolog.
Ima li najava još odlazaka?
Ne, takvih najava nemamo, ali imamo najavu zapošljavanja. Riječ je o specijalistici urologije koja može puno pomoći i na odjelu kirurgije jer je prošla takvu specijalizaciju.
Po gradu se priča da smo jako kritični s ginekolozima. Je li to točno?
Ginekolozi nam trenutno jesu problem. Trenutno ih imamo troje i specijalizanticu, ali je najavljen odlazak 1 ginekologa. U nekim pregovorima oko dolaska jesmo, ali još je rano govoriti što će od toga biti. Nakon završetka godišnjih odmora, Odjel ginekologije i rodilišta normalno radi.
Imamo li vanjskih liječnika na ugovor?
Da, imamo ugovore o poslovnoj suradnji i nadam se da ćemo ih proširiti, bar dok te probleme ne riješimo na drugačiji način. Konkretno se to odnosi na nešto pakračkih liječnika, liječnika iz Novske, Nove Gradiške.
Kada se može očekivati povratak specijalizanata sa specijalizacije?
Počet će iduće godine kada nam se vraća četvero, a peti u 2019. godini.
Je li je njihov povratak neizvjestan?
Nitko nije najavio da neće doći, a osobno sam za neke sigurna da se vraćaju. Specijalizanti su u ovom razdoblju puno pomogli, bili angažirani i jako su vrijedni. Usuđujem se reći da će to biti vrhunski liječnici jer su se tijekom specijalizacije pokazali kao vrijedni i pažljivi liječnici. Od početka specijalizacije su intenzivno uključeni u rad odjela, te su puno toga prošli i naučili.
Njihovim dolaskom će ta kadrovska slika ipak biti popravljena, ali ne dovoljno. Imamo li stoga u najavi novih specijalizacija koje traju pet godina, dakle treba ih se dugo čekati?
Mi smo iskazivali potrebe za specijalizacije, te je početkom rujna stiglo odobrenje Plana specijalizacija iz Ministarstva zdravstva.
Ide li taj naš plan/zahtjev izravno prema Ministarstvu ili preko Požege?
Stigla tri liječnika pripravnika
Postoji procedura. Radi se o odluci koje donosi Stručno vijeće. Mi u Pakracu imamo Stručno vijeće i ono je krajem 2016. godine donijelo plan i uputilo ga Upravnom vijeću koje je jedinstveno za obje lokacije, te je objedinjeni plan specijalizacija poslan u Ministarstvo. Problem je nedostatak kandidata. I ranije smo raspisivali natječaje za specijalizante, ali nije bilo kandidata. Zadnjeg specijalizanta smo dobili u ljeto 2014. godine, a iznimno smo zadovoljni što smo nedavno, 1. rujna dobili tri mlada liječnika pripravnika.
Ove godine po pitanju liječničke struke su bili jako plodonosni upisi na fakultet. Koliko mi je poznato čak četvero maturanata iz našeg kraja je upisalo medicinski fakultet. Istina to traje šest-sedam godina, što je dugo razdoblje, ali bolje se i tome nadati nego ničemu. Čime bolnica može stimulirati njihov povratak u Pakrac?
Ove godine se u problematiku aktivno uključio Grad i mi smo u kontaktu s gradonačelnicom. Priprema se više mjera, što će od njih proći još je rano govoriti. No, radi se puno. Mi kao javna ustanova ne možemo puno toga ponuditi. Ograničeni smo raznim propisima po pitanju plaća koje su regulirane kolektivnim ugovorom i uredbom o složenosti poslova tako da liječnik u pakračkoj bolnici u odnosu na ostale bolnice u Hrvatskoj može ostvariti veću plaću za isti rad u odnosu na kolege u ostatku Hrvatske samo temeljem poreznih benifita. Dakle, sve je to izvan naše nadležnosti i to bi trebalo rješavati na nacionalnom nivo jer nismo mi jedina bolnica u Hrvatskoj koja ima tih problema. Oni se javljaju u svim malim bolnicama, pa čak i u nekim većim. Nije u pitanju samo veličina grada. Svim mladim liječnicima je radi napredovanja u struci interesantnije raditi u kliničkim centrima gdje se obavlja puno širi opseg usluga. Mi smo mali i normalno je da ne radimo sve što se radi u klinikama. Sredstava za stipendiranje izravno iz bolnice nisu niti predviđeni niti ih imamo, ali taj dio stimuliranja povratka se obavlja preko Grada. Imamo nešto bolničkih stanova, tako da im možemo u startu riješiti taj problem. Od ostalog mi im sada možemo ponuditi ugodnu radnu sredinu i mogućnost napredovanja te im obećati da ćemo doista dati sve od sebe da im omogućimo stjecanje znanja i napredovanje.
Fama je sada odlazak u Njemačku. Je li netko posljednjih godina iz pakračke bolnice otišao raditi u Njemačku?
Zaposlenici koji odlaze iz bolnice nisu dužni pojašnjavati nam svoje planove. Koliko znam u Njemačku je iz pakračke bolnice otišla raditi samo jedna medicinska sestra.
Hospicij i respiratorni centar
Počeli smo razgovarati o respiratornim centrima. Prema najavama ministra (vidi okvir) ove male bolnice postale bi hospiciji i respiratorni centri što baš ne zvuči primamljivo. Da li bi to bili novougovoreni kreveti s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili bi oni bili ugovoreni u kvoti sadašnjih kreveta?
Prema informacijama sa sastanka radne skupine za nabavu respiratora, radilo bi se o dodatnim krevetima o čemu bi se sklapao aneks ugovora s HZZO-om. Dok se ne definiraju uvjeti, teško je o navedenome detaljnije razgovarati. Nadamo se da će Odjel palijative i respiratorni centar biti dodatne djelatnosti, koje ne bi ugrozile postojeće, bilo da je riječ o sadašnjoj krevetnoj mreži bilo o specijalističkim i dijagnostičkim ambulantama.
Imamo li mi prostora za to?
Imamo, našli bismo. U Ministarstvu predviđaju dodatna financijska sredstva za uređenje takvih prostora.
Znači li to da to neće biti tako brzo?
Njihov plan je što prije, ali nemamo nikakvih konkretnih informacija. Sigurno je da je u Pakracu i zbog starosne strukture stanovništva palijativa potrebna.
Znači nije ugrožen niti jedan od četiri postojeća i ključna odjela (kirurgija, ginekologija, interna i pedijatrija) koja bolnicu čine bolnicom?
Poteškoće postoje, ali to nije vezano samo za našu bolnicu, već na razini cjelokupnog zdravstvenog sustava. Kao što smo naveli, imamo najavljeni odlazak s ginekologije, nadamo se da ćemo u što kraćem roku uspjeti riješiti novo zapošljavanje. Ističem da rađaonica cijelo vrijeme normalno radi, mada je broj poroda manji nego lani, ali to nije do nas. Broj poroda je smanjen na razini cijele države. I ginekologija radi, bila je nešto drugačija organizacija rada za vrijeme godišnjih odmora. U svim razgovorima koje sam imala, počevši od ministra, nitko nikada nije doveo u pitanje opstojnost bolnice u Pakracu i moj dojam je da ljudi ne moraju biti zabrinuti. Tu smo, radimo, funkcioniramo kao i do sada. U kojem kontekstu ćemo nastaviti, u ovom trenutku ne znam, ali vjerujem da će osnivači (Županija) donijeti najbolju odluku imajući u vidu broj liječnika, opremu, specifičnosti našeg kraja pri čemu mislim na našu prometnu izoliranost, povijest zdravstva na ovom prostoru, naš doprinos u Domovinskom ratu, ali i naš značaj za opstojnost srednje škole u Pakracu.
Proljetos smo dobili status veteranske bolnice. Što se po tom statusu kasnije dogodilo u bolnici?
Cjelokupna provedba postupka registracije završena je u kolovozu, provedbom upisa i u sudskom registru. Ugovori s HZZO –om su produženi, dakle nije bilo novog ugovaranja pa se ništa nije moglo niti dogoditi. Očekujemo ove jeseni razgovore oko novog ugovora kroz koji se nadamo da ćemo eventualno riješiti i dodatne financijske prihode.
Ugovara li HZZO s Općom županijskom bolnicom Požega ili sa svakom lokacijom posebno?
Ugovara se s požeškom bolnicom, ali za svaku lokaciju posebno. Tako je bar bilo do sada. Što će biti ubuduće teško je reći dok ne vidimo ugovor o funkcionalnom spajanju. Postojeći ugovor s HZZO-om je iz 2015. godine. Tada još nismo imali niti sadašnji status podružnice. U međuvremenu se je puno toga promijenilo, postali smo podružnica, veteranska bolnica i sada čekamo ugovor o funkcionalnom spajanju. Dakle puno je novina pa nije moguće unaprijed reći što će sve od toga sadržavati novi ugovor.
U tijeku je u dijelu hrvatskih bolnica energetska obnova; u Bjelovaru, Sisku Varaždinu... Razmišlja li se kod nas o tome jer prošlo je već dvadesetak godina od poslijeratne obnove ove zgrade i sigurno je da potreba postoji?
Ne samo da se razmišlja nego se počelo i raditi na tome. Izrađen je energetski certifikat te radimo na projektu energetske obnove. Budući da je energetska obnova financijski veliki izdatak nadamo se barem djelomičnom pokrivanju iz fondova Europske unije.
Od opreme ima li nešto što nam hitno nedostaje?
Oprema se redovno obnavlja, samo je pitanje financijskih mogućnosti. Prema onome što su mi rekli radiolozi treba nam ultrazvuk za radiologiju. Riječ je velikim sredstvima koje mi sami nemamo. Pokušat ćemo to riješiti kroz neku donaciju, a ne uspijemo li pokušat ćemo kroz decentralizirana sredstva.