Podravka Koprivnica i Ministarstva hrvatskih potpisali su jesenas Sporazum o suradnji na temu ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi obitelji hrvatski branitelji, kao i svi drugi potencijalni ili zainteresirani poljoprivredni proizvođači.
Ciljevi sporazuma su danas prezentirani zainteresiranima u pakračkoj gradskoj vijećnici. Stručni zaposlenici Podravke Branko Tušek i Goran Kovačić istaknuli su da je njihov cilj rast domaće poljoprivredne proizvodnje i smanjivanje uvoza namirnice za njihovu prehrambenu proizvodnju, dok stručnjaci iz Ministarstva Dalibor Bajči i Zvonko Beljo su naglasili da tako žele zaposliti ili osigurati dodatne prihode braniteljima, članovima njihovih obitelji i ostaloj populaciji.
To konkretno u praksi znači da Podravka s poljoprivrednim proizvođačima, ili još bolje udruženima u zadruge, u ožujku sklapa ugovore o otkupu njihovih poljoprivrednih viškova, poglavito voća, povrća i pšenice pri čemu definiraju asortiman, rokove plaćanja, otkupnu cijenu. Podravka, kako je istaknuo B. Tušek u preradi koristi oko 200 proizvoda primarne poljoprivredne proizvodnje pri čemu ne može za većinu osigurati dovoljno sirovina u Hrvatskoj. Tako joj u ovoj godini treba oko 30.000 tona pšenice, 600 tona šljiva, 500 tona jabuka, 10.000 tona paprike za ajvar, oko tisuću tona krastavaca, 90 tona feferona, 12.000 tona rajčice, 85 tona graha, kao i cikle, patlidžana pri čemu ta proizvodnja iz godine u godinu raste, a nakon 2020. godine kada izgrade sušaru za povrće, trebat će im mrkve, paštrnjaka i celera. Ovisno o kvaliteti pšenicu plaća 3 lipe više od trenutne tržišne cijene. Ostale cijene su poznate: 2,70 kuna za kilogram paprike za ajvar, 1,5 kunu za kg patlidžana, 0,90 kuna za kg cikle, između jedne i sedam kn za kg krastavaca (ovisno o veličini), te između 4 i 7 kn za kilogram feferona. Osim toga Podravka po sklopljenom ugovoru nudi analizu tla i sjemena, stalni stručni nadzor, kreditiranje u repromaterijalu, otkup bez posrednike i plaćanje u roku od 30 dana pri čemu se cijene odnose na dostavljenu robe u njihove tvornice u Koprivnici, Križevcima i Varaždinu.


Stručni zaposlenici iz Ministarstva su naglasili da na ove cijene proizvođači ostvaruju i standardne državne poticaje, za početak proizvodnje mogu koristiti razne domaće i fondove EU kao i sredstva s kojima raspolaže Ministarstvo hrvatskih branitelja namijenjenih poticanju razvoja braniteljskih zadruga.
U raspravi Marko Martinelli, koji je zapazio da prezentaciji nije prisustvovao niti jedan veći voćarski ili vrtlarki proizvođač s ovog kraja, je kao problem istaknuo nepostojanje bilo kakve zadruge što je odnosilo na problem isporuke donje granice količina određenog asortimana, jer kako su rekli stručnjaci iz Podravke, oni su spremni otkupiti i najmanju količini ako ju je proizvođač spreman dovesti u tvornicu što je povezano s troškovima.
Drago Marter je primijetio da su oko Pakraca brojni hektari državnog zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koji bi se promjenom zakona uskoro trebao ustupiti zainteresiranim proizvođačima pa je pozvao Grad da u tome uzme u obzir cijene krčenja tog zemljišta založivši se da najam bude jedna kuna po hektaru.
Vlado Eck je skrenuo pažnju na problem nedovoljne definiranosti dodatnog rada umirovljenih hrvatskih branitelja koji to treba definirati tako da se ne dovodi u sumnju tko smije dodatno raditi, a tko ne.
U ime Grada Pakraca dogradonačelnik Marijan Širac se zahvalio gostima na stručnoj prezentaciji te pozvao sve zainteresirane, bili oni na tribini ili ne, da sve dodatne informacije potraže u gradskoj upravi.

 

U organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Pakrac i Zavoda za transfuzijsku medicinu, u u ponedjeljak 15. siječnja u prijepodnevnim satima u prostorijama gradskog društva CK provedena je akcija dobrovoljnog darivanja krvi.

S područja Pakraca odazvalo se 68 darivatelja od kojih su, nakon liječničkog pretpregleda na kojem su odbijene 4 osobe, krv donirale 64 osobe. Akcija se nastavlja u Lipiku gdje darivatelji s područja tog grada krv mogu donirati u lipičkom restoranu „Studenac“ Lipik od 12 do 15 sati.

Od 16. do 30. siječnja Dječji vrtić Maslačak iz Pakraca započinje s upisom za program "Predškole" koji je, podsjećaju iz vrtića, obavezan za svu djecu godinu dana prije polaska u školu.

Upis djece vršit će se u zgradi matičnog vrtića u Pakracu te područnim vrtićima Badljevina, Donja Obrijež i Prekopakra. Program "Predškole" počinje 1. veljače. Od dokumentacije potrebne za upis potreban je preslik rodnog lista i lječnička potvrda. Zahtjev za upis nalazi se na priloženom linku.

Prijava za upis

 

 

Knjiga „Svjedočanstva glinskih logoraša“ Ivana Lipaka predstavljena je sinoć u pakračkoj gradskoj vijećnici. Na više od 500 stranice  autor u njoj objavljuje  svjedočanstva ili životopise oko 400 logoraša koji su tijekom Domovinskog vrata prošli kroz srpske logore  Glina, Knin, Stara Gradiška, Manjača i sektora „Sjever“ pa su se tako među njima našla i sjećanja ili životopisi naših sugrađana logoraša: dr. Ivana Šretera, dr. Vladimira Solara, Daria Šuberta, Zvonka  Mancea, Tomislava Čikića, Josipa Miovca, Damira Sablića i Ivana Veingartnera.

Pakračka promocija knjige osnažena je emotivnim  sjećanjima Novljana Antuna Pelivanovića koji je govorio o psihičkoj, fizičkoj i svakoj drugoj torturi koju je prošao kao zarobljenik u logoru Stara Gradiška.

Sam autor, predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora podružnice Sisačko-moslavačke županije, govorio je o nastajanju knjige i koncepciji u čijem središnjem dijelu jesu siječanja ili životopisi logoraša, ali je u uvodom dijelu krenuo kroz povijest doseljavanja Hrvata na ove prostoru smatrajući potrebnim da događanja s početka 90-tih godina stavi i povijesni kontekst i dokaže da nisu bila slučajna. Stoga je u zadnjem dijelu knjige kao dokaz toga priložio veći broj preslika dokumenta takozvane SAO Krajine koji dokazuju  ciljanu agresiju na Hrvatsku, pri čemu je on to u sinoćnjem izlaganju pokušao povezati i s globalnim političkim događanjima s kraja 80-tih godina prošlog stoljeća.

I autor, i bivši logoraš A. Pelivanović, kao i svi ostali sinoćnji govornici izrazili su zgražanje što je za takve zločine počinjene u ratnim logorima pred hrvatskim sudovima odgovaralo tek nekoliko pojedinaca koji su najčešće u odsutnosti osuđivani na nekoliko godina zatvora koju stoga većinom nisu odslužili.

U jednom dijelu knjige autor, o čemu je govorio i sinoć, se dotiče i teme ratne odštete logorašima.

Mi radimo na tome,  ali dosadašnji napori nisu urodili plodom dijelom i zbog naša vlasti koja nam u tome nije dala puno podršku, kako bi te ratne odštete, na koje imamo pravo i prema domaćem  i međunarodno zakonodavstvo bile isplaćene, rekao je Lipak naglašavajući da je ipak prvi cilj knjige bio kakao bi potomci imali saznanja o tome  što, kada i zašto se događalo.

Pozdravljajući ovu promociju u ime domaćina predsjednici gradskih vijeća Lipika i Pakraca Željko Dolić i Miroslav Ivančić istaknuli su njeno svjedočansku vrijednost što joj daje dodatnu snagu i značaj pri čemu Ivančić je istaknuo da knjigu vrijedi pročitati bez obzira što nije lako štivo.

Logor Glina o kojem je u knjizi najviše riječi  je bio sabirni logor pod nadzorom i upravom pobunjenih hrvatskih Srba i JNA. Službeno je formiran 6. listopada 1991. godine. Postojao je sve do početka provedbe VRO Oluja, 4. kolovoza 1995. godine, tada su četnički čuvari pokupili dio logoraša i odveli, te uz put ubili ili ubili odmah na licu mjesta. Malo je onih koji su tada preživjeli. Tijekom Domovinskog rata u logoru Glina je bilo zatočeno oko 2000 ljudi (branitelja i civila bez obzira na dob ili spol), a 13 ih je ubijeno.

Na inicijativu Grada Pakraca i Koordinacije udruga proisteklih iz domovinskog rata Pakrac - Lipik, u pakračkoj gradskoj vijećnici će 15. siječnja (ponedjeljak) s početkom u 10 sati biti održan radni sastanak između tvrtke Podravka d.d. iz Koprivnice i Ministarstva hrvatskih branitelja sa hrvatskim braniteljima i drugim zainteresiranima. Na sastanku će biti predstavljen Sporazum o suradnji koji je sklopljen između Podravke d.d. i Ministarstva hrvatskih branitelja o ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica koje proizvode zadruge hrvatskih branitelja, obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji su nositelji ili članovi hrvatski branitelji, kao i svi drugi zainteresirani, kako bi se povećala zaposlenost i proizvodnja.

 

 

U skladu sa zakonskim odredbama od 1. veljače i pakrački Komunalac promijenit će način zbrinjavanja i naplate odvoza kućnog otpada na području gradova Pakraca i Lipika.  Mada je rok vrlo blizu još uvijek postoji puno nejasnoća koje će se rješavati u hodu pa će se sustav tijekom proljeća dorađivati. Tim više što Zdravko Vostri, direktor Komunalca, očekuje na proljeće uporabnu dozvolu za sanirano odlagalište otpada Crkvište na Krndiji unutar kojeg će početi s radom i reciklažno dvorište.

Posebno zbrinjavanje bio otpada

U načinu rada najveća novost će biti kod bio otpada (sve vrste ostataka hrane, osim kostiju, razne oguline, trulo voće i povrće, pokošena trava, otpali list, sitnije granje, pepel, piljevina..)  gdje domaćinstva dobivaju obvezu njegovog odvojenog sakupljanja, a Komunalac zbrinjavanja.  Što to konkretno znači ovisi da li je riječ o stanarima obiteljskih kuća (oko 5.500 korisnika) ili više etažnih stambenih zgrada (oko tisuću korisnika).

Kod stambenih zgrada sadašnji smeđi kontejneri zapremine 660 litara, namijenjeni sakupljanju papira prenamjenjuju se u posude za sakupljanje bio otpada kojeg će Komunalac prazniti jednom tjedno. Naplata će se obavljati prema litraži preuzetog otpada proporcionalno broju članova pojedinog domaćinstva unutar jedne stambene zgrade.

Svaka zgrada dobit će novi (plavi) kontejner zapremine 1100 litara u kojem će stanari odlagati papir koji će se kao i do sada besplatno prazniti jednom mjesečno.   Komunalcu je potrebno 50 novih kontejnera i 10 posuda od 360 litara za manje zgrade. Kako u Fondu za zaštitu okoliša već dugo nema poticajnih sredstava za nabavu ovih kontejnera trošak od oko 150.000 kuna  njihove nabave će Komunalca preuzeti na sebe, odnosno financirati iz redovnih sredstava.

Kod obitelji koje stanuju u obiteljskim kućama postoji više varijanti za sakupljanje bio otpada. Lani i preklani je Komunalac podijeli besplatno 800 kompostera za naselja Pakrac i Lipik čime se smatra da su kod njih zbrinuli bio otpad. Ostala domaćinstva će se pismeno izjasniti da li će sami zbrinjavati bio otpad ili će to povjeriti Komunalcu uz dodatno plaćanje. Oni koji  taj posao povjere Komunalcu će bio otpad sakupljati u  smeđe kante sada namijenjene za sakupljanje papira, a dobit će dodatnu plavu kantu za papir. Njima će Komunalac, uz naplatu,  jednom tjedno prazniti tu kantu. Oni koji se izjasne da će sami zbrinjavati svoj bio otpad smeđa kanta ostaje za sakupljanje papira uz dodatnu naljepnicu „papir“.

Zaposlenici Komunalca će obići narednih mjesec dana svako domaćinstvo i prikupiti izjave o načinu zbrinjavanja bio otpada. Jednako tako do kraja mjeseca bit će napravljen i kalendar tjednog pražnjena smeđih kanti što neće biti uvijek jednostavno jer sada Komunalac ima dva specijalizirana kamiona za prijevoz kućnog otpada te samo jedan kamion za prijevoz velikih kontejnera. Stoga će vjerojatno biti potrebno uvesti i poslijepodnevnu smjenu.

Tijekom proljeća, nakon što počne raditi reciklažno dvorište, novina će biti još; primjerice jednom u tromjesečju će kroz svako naselje prolaziti kamion koji će skupljati besplatno reciklažni i opasni otpad (baterijske uloške, akumulatore, svjetleća tijela, gume i slično). No o tome kada dođe vrijeme.

Prikupljeni bio otpad će Komunalac odlagati na parcelu koje je nedavno kupljena za tu namjenu uz sjevernu granicu Crkvišta, u početku improvizirano dok se ne iznađu sredstva za izgradnju adekvatnog komposišta.

Novi način naplate

Promjenom načina zbrinjavanja počet će se i s primjenom novog načina naplate koji će se odnositi na naplatu predanog otpada. Unazad dvije godine Komunalac je sve zelene kante čipirao, nabavio uređaj za čitanje čipova te će domaćinstvima ispostavljati račun samo za pražnjenje kanti u prethodnom mjesecu. Iznosi još nisu poznati, ali se sada razmišlja da svako domaćinstvo mjesečno plaća paušal od 12 kuna, te 8 dodatnih kuna za svako pražnjenje zelene kante  uvećano za 13 posto PDV-a. Pražnjenje smeđe kante (kontejnera) u kojoj je biološki otpad bi se dodatno naplaćivao. Konačne cijene bit će utvrđene nakon što se vidi o kojom količinama miješanog i bio otpada je riječ i koliko košta njihovo mjesečno zbrinjavanje.

Vostri ističe da će na početku biti puno nejasnoća kako kod stanovništva kojeg će putem medija pokušati što više educirati, tako i kod samih njih koji pružaju te usluge, posebice oko pravednog izračuna cijena koje trebaju biti balans troškova zbrinjavanja otpada i razvoja sustava u pravcu sve zahtjevnijih zakonskih odredbi pa potrošače moli za strpljenje i razumijevanje.