- PIŠE: Pakrački List
- 1373
„O utjecaju mjera vezanih uz sprečavanje koronavirusa na punjenje, odnosno pražnjenje gradskog proračuna, kao i o potrebama provođenja restriktivnih mjera, posebice na plaće onih koji je u potpunosti ili dijelom dobivaju iz proračuna još je rano govoriti. Ipak je sve do prije 30-ak dana, do polovine ožujka, normalno radilo. Pored toga još uvijek su u tijeku isplate plaća za ožujak i uplate u proračun poreza na dohodak. Za sada, u ovih prvih stotinjak dana ove godine se proračun po obadvije najvažnije stavke puni normalno odnosno na razini 2019. godine. Pod time podrazumijevam porez i prirez na dohodak kao naš najvažniji vlastiti proračunski prihod koji je lani realiziran s oko 8 milijuna kuna, odnosno sredstva fiskalnog izravnavanja koja stižu iz državnog proračuna s lanjskom realizacijom od oko 13,3 milijuna kuna. Ona u dosadašnjem dijelu godine i dalje dolaze u približno istom iznosu“, odgovorila je gradonačelnica Anamarija Blažević na naš upit o poslovanju gradske kase.
Pri tom ističe da je uslijed prijašnjeg racionalnog poslovanja proračun u ova krizna vremena ušao stabilan, sve obveze prema zaposlenicima i dobavljačima se redovito podmiruje i likvidnost kao i provedba započetih, ali i priprema novih projekata na domaćim i međunarodnim natječajima nije upitna. No, u narednim mjesecima će sigurno doći do većih izmjena u proračunskom planu nego što je to bilo ranijih godina već i stoga jer udruge ne rade u planiranim aktivnostima, neke manifestacije, naročito vezane uz dan Grada nisu održane, a jasno je da će neke još biti otkazane.
Po pitanju plaća kao i ostatak države
Po pitanju plaća za oko 90 radnih mjesta koji su u potpunosti ili najvećim dijelom oslonjena na proračun ponašat ćemo se kao i ostatak države. Dijelom iz solidarnosti, ali i zbog praktičnih potreba. Naime porez i prirez na dohodak u gradski proračun ne dolaze u većem dijelu od zaposlenika iz sada zatvorenih ugostiteljskih, trgovačkih i ostalih malih uslužnih radnji jer su oni uglavnom na veličini ispod praga oporezivanja. Taj porez u Pakracu najviše uplaćuju zaposlenici zdravstva, prosvjete i drugih javnih i državnih službi i ako se njima umanje plaće bit će manje i porezne uplate, što će se izravno odraziti na punjenje gradskog proračuna, ali vjerojatno i na smanjenje iznosa državnog fiskalnog izravnavanja, kaže gradonačelnica.
Neprovedeni projekti se ne mogu financirati
Po pitanju financiranja rada udruga, trenutno je obustavljen javni poziv financiranja programa i projekata koje provode udruge u Gradu Pakracu za 2020. Godinu i Javni poziv za dodjelu pokroviteljstva i sponzorstva događajima i manifestacijama od interesa za Grad Pakrac i on će biti nastavljen kada se život normalizira. No jasno je da se unazad mjesec dana njihovi projekti poput sportskog natjecanja i treniranja, odnosno uvježbavanja i javnih nastupa, smotri i izložbi i drugih manifestacija nije bilo i još neko vrijeme ih neće niti biti. To znači da kandidirane projekte ne provode i onda oni ne mogu biti niti financirani što nije samo pitanje naše dobre volje nego i zakonskih rješenja. Naime, koliko god mi imali veliku samostalnost u trošenju gradskog proračuna, ipak podliježemo raznim financijskim i upravnim nadzorima, te obveze izvješćivanja o realiziranim projektima i ne možemo si dozvoliti da financiramo projekte koji nisu provedeni, ali ćemo pomoći održavanje hladnog pogona.
Pored toga, sportske udruge su u posebnom položaju utoliko što se provodi jedinstveno financiranje preko Sportske zajednice Grada Pakraca koja je zadužena da sa svojih pet djelatnika osigura funkcioniranje sportskih gradskih objekata poput dvorane, kuglane i teniskih terena što je financirano iz njihovog najma. No unazad mjesec dana, i tko zna do kada, one su zaključane i nema prihoda. Kandidirali smo njihove plaće na državne mjere i nadam se pozitivnom odgovoru. No, ako on ne bude, jasno je da ih nećemo ostaviti bez plaća kao što nismo nikoga i da će one biti isplaćene iz proračuna, kaže gradonačelnica.
Nešto slično se događa i u dječjem vrtiću čiji rad gradski proračun u redovnim uvjetima financira s više od 70 posto. No djeca sada nisu u vrtiću i „Maslačak“ će ostati bez dijela izvornog prihoda, a troškovi su manje-više isti. Naravno da ćemo i tu morati pomoći, najavljuje Blažević.
Pratimo sva događanja na državnoj razini, spremni smo reagirati, uz dosadašnje mjere pomoći poduzetnicima, razmišljamo i o dodatnim. Uglavnom za sada nema potrebe za nikakvom panikom, a sve mjere ćemo poduzeti kada vidimo stvarne razmjere štete i dužinu trajanja ove situacije, kaže gradonačelnica.
- PIŠE: Pakrački List
- 1377
Iz pakračkog Komunalca nas obavještavaju da je ponovo uspostavljen rad sa strankama u njihovim prostorijama, uz strogo pridržavanje svih epidemioloških mjera. Korisnici usluga mogu ulaziti jedan po jedan, uz obaveznu dezinfekciju ruku te uz pridržavanje propisanih razmaka.
Za sve potrebne informacije i objašnjenja mole građane da ih kontaktiraju putem telefona i elektroničke pošte.
Kako nam je rekao direktor Komunalca Josip Bišćanin, odvoz glomaznog otpada na kućnom pragu vršit će se od 4. svibnja, dimnjačarske službe se obavljaju po pozivu, u sakupljanju miješanog komunalnog otpada nije bilo promjena, a nastavlja se sa mjesečnim očitanjem plinskih brojila na temelju stvarne, a ne procijenjene potrošnje.
- PIŠE: Pakrački List
- 1570
Drugog dana radova na sanaciji kolnika u Strossmayerovoj ulici, što iz programa redovnog održavanja županijskih cesta na području Pakraca provodi Županijska uprava za ceste Požega, u našu redakciju javio se Pakračanin Mišo Cvišić s tvrdnjom da je uslijed vibracija izazvanih spomenutim radnim aktivnostima došlo do oštećenja njegovog stambenog objekta.
Doista, na objektu tri metra udaljenom od kolnika na uglovima kuće u visini ploče s tri su strane vidljive napukline koje se pravocrtno protežu prema unutrašnjosti. Međutim, kroz razgovor vlasnik Cvišić nam je otkrio da su temeljni uzroci narušavanja statike i rečenog oštećenja sasvim druge prirode, dok su „cestari“ tek uzročno posljedična veza jer su svojim neizbježnim vibracijama dodatno protresli objekt i produljili napuknuća.
„Glavni problem je nastao prilikom opetovane sanacije gradskog vodovoda koji prolazi ispod nogostupa pored moje kuće. Angažirani „komunalci“ su zbog dva probijanja cjevovoda i nastalog kvara dvaput kopali na istom mjestu i vjerojatno, uslijed radova potkopali temelje stare kuće na koje se nastavljaju novi i tako narušili stabilnost objekta. Da odmah uklonimo sumnju u starost ili poroznost istog, reći ću da je kuća relativno nova, sagrađena je 2001. godine. S druge strane, gradski vod je vrlo star i zabrinut sam jer bi eventualna daljnja kopanja u blizini mogla ozbiljno ugroziti kuću“, zabrinuto nam govori Mišo i pokazuje vidljiva napuknuća na uglovima kuće, ali i nekoliko asfaltnih zakrpa duž pedesetak metara nogostupa pripijenog uz kuće, koje svjedoče podzemnim incidentima na malim udaljenostima.
„Stare su cijevi i kvarovi su nažalost očekivani, oštećenja se pojavljuju jedna pored drugog. Ispred moje kuće prvi put je kopano prije 8 godina, da bi 15. siječnja ove godine ponovo izbila voda. Slično se dogodilo i ispred susjedne kuće pa i kuću dalje. Unazad osam godina na nekih pedesetak metara odrađeno je šest sanacija sa svim pratećim radovima pa nije niti čudo da se ovo događa... Ne optužujem nikoga, nego me kao zabrinutog građanina, zanima kad će vodovod biti saniran u konačnom obliku jer po svaku cijenu treba izbjeći daljnja kopanja opasna ne samo za moj nego i za susjedne objekte na kojima također ima vidljivih oštećenja“, postavlja pitanje stanovnik kućnog broja 67.
Pierobon: Strossmayerova na redu krajem godine
Rješenje problema našeg sugrađanina zasigurno leži u skorom 184 milijuna kuna vrijednom projektu „Poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture aglomeracije Lipik – Pakrac“. On obuhvaća dijelove 10 naselja s pakračko – lipičkog područja: Pakrac, Prekopakra, Kusonje, Filipovac, Lipik, Dobrovac, Japaga, Gaj, Kukunjevac i Donji Čaglić, a sastoji se od izgradnje i rekonstrukcije kanalizacijske mreže i dovodnog cjevovoda, izgradnje crpnih stanica, rekonstrukcije vodoopskrbne mreže te dogradnje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Puno konkretnije rokove, koji će zasigurno umiriti našeg sugovornika, dobili smo od Marijana Pierobona, direktora Voda Lipik koji nam je potvrdio skoru kompletnu rekonstrukciju na navedenoj lokaciji: „Prema planu izvođača radova početak kompletne rekonstrukcije u Strossmayerovoj ulici očekujemo krajem studenog ili početkom prosinca ove godine“, najavio je Pierobon.
Podsjetimo, radove će izvoditi slovenska tvrtka „Gorenjska gradbena družba“ d.d. iz Kranja. Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju, dogradnju i proširenje 36,4 kilometara vodoopskrbnog sustava, od čega izgradnju 4,1 kilometar novog dovodnog cjevovoda Pakrac-Lipik, rekonstrukciju 7 kilometara dovodnog cjevovoda Gaj-Dobrovac, rekonstrukciju 25,1 kilometra vodoopskrbne mreže. Također je predviđena rekonstrukcija, dogradnja i proširenje 60 kilometara sustava odvodnje, uz čega i izgradnja 18 crpnih stanica.
- PIŠE: Pakrački List
- 1466
Unatoč problemima s dobavom materijala i samoizolacijom na pakračkim gradilištima tijekom travnja se ipak radi.
Na onom od aktivnih najvrednijem, energetskoj obnovi bolnice, vrijednoj više od 13 milijuna kuna požeški Presoflex i kooperanti mijenjaju stolariju i zanavljaju termoizolacijski dio na pročeljima. Kako je rekla ravnateljica Marina Major, svi ti radovi se obavljaju izvana sa skele tako da se ne remete obvezne mjere izolacije nametnute epidemijom koronavirusa, ali niti redovan rad bolnice koji će, kada za to dođe vrijeme, biti prilagođen potrebama izvođača, ali na način da se ne dovodi u pitanje funkcija bolnice. Kraj radova je predviđen za kraj godine.
Aglomeraciju „nagriza“ virus
Najveći su problemi kod početaka radova na aglomeraciji. Početak konkretnih radova najavljen za prve dane svibnja je upitan. Kako je rekao Marijan Pierobon, direktor Voda Lipik, izvođač slovenska tvrtka Gorenjska gradbena družina Kranj je prema najavama odradio sav pripremni dio. Naručen je i neophodan materijal za početak radova, ali je zapeo zbog restriktivnih epidemioloških mjera negdje na granici. Pored toga, neizvjesno je još uvijek hoće li Slovenci od hrvatske Vlade dobiti dozvolu za dio svojih zaposlenika koji bi se odmah po prelasku granice 4. svibnja trebali pojaviti na gradilištima, a ne u obveznoj samoizolaciji. Kako sadašnje propisane mjere vrijede do 3. svibnja i kako su hrvatska i slovenska gospodarska komora zatražile od svojih vlada da dozvole kretanje radnika preko granice bez izolacije, Pierobon se nada da će bar tijekom svibnja početi kopanje.
To je jako bitno i zbog još jednog velikog pakračkog gradilišta, onog na Trgu bana Josipa Jelačića. Njegova temeljita rekonstrukcija, koju provode slavonskobrodske tvrtke PZC i Feliks regulacija, vrijedna s PDV-om više od 9 milijuna kuna, zapela je u istočnom dijelu trga kojim se još uvijek prometuje upravo zbog aglomeracije. Prije nego što oni nastave opločavanje tog dijela trga, potrebno je kroz projekt aglomeracije srediti podzemnu infrastrukturu, tako da je u ovom trenutku neumjesno najavljivati rok završetka. S prvim ožujkom je obavljeno radova (bez PDV-a) u iznosu većem od četiri milijuna kuna, rekla je Marija Čar, voditeljica odsjeka za graditeljstvo i stambeno-komunalne poslove u gradskoj upravi.
Iz Voda Lipik još informacija da radnici Vodoprivrede Daruvar završavaju izgradnju uličnog cjevovoda dužine 30.200 metara ukupne vrijednosti 8,7 milijuna kuna kroz 11 naselja sjeverozapadnog dijela Grada Pakraca (Obrijež i okolica) koja je trebala biti dovršena još krajem prošle godine, ali nisu zbog teškoća u tvrtci izvođača. Pierobon se nada tijekom svibnja ili lipnja uporabnoj dozvoli, kako bi oko 400 domaćinstava tog kraja tijekom ljeta moglo započeti s priključivanjem na novu vodovodnu mrežu.
Energetska obnova zgrade športsko-školske dvorane koju izvodi „Promet građenje“ Požega vrijedne bez PDV 7,7 milijuna kuna ide određenim tempom i do kraja ožujka je izvedeno radova u vrijednosti 4,65 milijuna kuna, većim djelom na vanjskoj ovojnici, instalaciji rasvjete te sunčanoj elektrani. U tijeku su fasaderski radovi, radovi na akustičnom stropu i instalaciji rasvjete, a preostaju najvećim dijelom strojarski radovi na plinskim instalacijama i kotlovnici, sustavu grijanja i ventilacije. Sve bi to trebalo biti gotovo do nove jesenske sezone rada dvorane.
Dizalo i spomenik pred završetkom
Pored ovih najvećih radova aktivno je i nekoliko manjih gradilišta. U općinskoj zgradi pakračka tvrtka „Arhiz“ ugrađuje dizalo vrijedno 480.000 kuna. Montaža je u tijeku i završetak se očekuje do kraja mjeseca.
Tvrtka „Arhiz“ ovih dana radi i na izgradnji spomen obilježja hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata pored općinske zgrade. U tijeku su završni radovi i postavljanje tehnike za fontanu. Vrijednost radova u ovoj fazi je 600 tisuća kuna s PDV-om. Slijede još izrada priključaka na ulične mreže, opločenje okoliša i radovi na završnom uređenju betonskih zidova, a problem predstavlja dovoz iz Italije završnih kamenih obloga. Riješi li se to, završetak je moguć u svibnju.
Dvije nove prometnice
U bivšem Papukovom dvorištu Autoprijevoznik Vlado Amić radi na sanaciji glavne asfaltne ceste kroz zonu, započete zimus kada je gotovo potpuno iznova izgrađena nova prometnice od ulazne porte u dužini od oko 350 metara, a sada se nastavlja dalje na sjever s ciljem spajanja na prometnicu kroz staru industrijsku zonu. Završetak će ovisiti o osiguravanju sredstava u vrijednosti od 630.000 kuna.
Nastavljeni su i radovi na izgradnji pristupne ceste na dijelu ulice Aleja kestenova (ispred Voda Lipik) gdje bi tvrtka Ceste d.d. u vrijednosti 285.000 kuna s PDV-om trebala asfaltirati lani izgrađenu novu cestu te postaviti vertikalnu i horizontalnu signalizaciju.
Nakon što je zimus Fasaderski obrt Visković u potpunosti napravio pročelje na sjevernoj i zapadnoj strani općinske zgrade, ovih dana obnavlja i pročelje na preostale dvije strane ujednačavajući boje. Vrijednost radova ove faze je oko 200.000 kuna i pred završetkom su.
- PIŠE: Pakrački List
- 1456
Uz suglasnost Nacionalnog stožera civilne zaštite, načelnik Stožera CZ Požeško-slavonske županije Vedran Neferović, donio je danas Odluku kojom se odobrava rekreativni ribolov na ribolovnim vodama na području naše županije. Uz strogo pridržavanje protuepidemijskih mjera, posebice poštivanje mjera fizičkog distanciranja i zabrane javnog okupljanja, dopušten je ribolov isključivo pojedinačno i to na jednom ribolovnom mjestu. Osobama u samoizolaciji strogo je zabranjen pristup. Nadzor nad provedbom ove Odluke vršit će komunalni redari, pripadnici civilne zaštite i policijski službenici, a u slučaju nepridržavanja njenih odredbi, Odluka će se staviti izvan snage.
- PIŠE: Pakrački List
- 1390
Uvriježeno mišljenje je da je zima 2019/20. bila toplija od nekoliko prethodnih. No analiza potrošnje plina koju su radi svojih potreba, ali i nas medija, napravili zaposlenici Komunalca, našeg lokalnog distributera ovog energenta, to uglavnom ne potvrđuje.
Uspoređujući potrošnju u studenom, prosincu, siječnju i veljači u domaćinstvima Pakraca i Lipika s mjesecima iz prethodne godine vidljivo je da je ove zime u ta četiri mjeseca potrošeno u domaćinstvima Pakraca i Lipika 1,27 milijuna kubika plina, odnosno tek zanemarivi 1174 kubika manje nego u ista četiri mjesece prethodne zime što je u postotku tek 0,1 posto. Gledajući po mjesecima, u studenom, prosinac i veljači smo ove zime trošili manje plina nego prethodne godine, ali ono što smo uštedjeli u ta tri mjeseca „pojeo“ je siječanj kada je potrošeno 406.118 kubika plina ili oko 33.000 kubika više nego lanjskog siječnja. Promatrajući unazad pet godina veća potrošnja plina u siječnju zabilježena je samo 2017. godine, no tada još brojni stanovi na području Pakraca i Lipika nisu prošli energetsku obnovu.
Potrošnja plina u domaćinstvima Pakraca i Lipika unazad pet godina u fizičkom obimu ima blagi rast. Prije energetske obnove taj rast je iznosio godišnje oko 3 posto, da bi u posljednje dvije godine bilježio lagani pad što se može povezati s malo blažim zimama, ali i učincima energetske obnove.
Energetska obnova štedi polovinu potrošnje
U Komunalcu prate potrošnju plina u zgradama prije i poslije energetske obnove. Za primjer su uzeli kotlovnicu u Lipik koje grije 12 stanova u Udinskoj ulici te još pet pojedinačnih stanova u različitim zgradama Pakraca i Lipika za koje znaju da su cijele godine nastanjeni i da se griju na plin.
Kod kotlovnice, grijani stanovi su završili energetsku obnovu u svibnju 2016. U prethodnoj godini je potrošeno 11.018 kubika plina, a 2017., prvoj cijeloj godini nakon energetske obnove 8.530 ili 23 posto manje. Lani je ta potrošnja bila još i manja i iznosila je 5.922 kubika ili 59 posto iz 2016. godine što je stanarima donijelo ukupnu uštedu na grijanju u iznosu od 14.776 kuna, kažu u Komunalcu.
Gledajući potrošnju plina u stanu u Hebrangovoj ulici u Pakracu na kućnom broju četiri gdje je energetska obnova završena u svibnju 2016. godine uočljiva je ušteda pod 52 posto. Naime 2015. godine je taj stan potrošio 2.100 kubika plina, a 2019 1.111 kubika ili 989 kubika manje što je vlasnicima donijelo uštedu na plinu u iznosu od 2868 kuna. Ostali promatrani stanovi potrošili su lani manje plina nego u godini prije energetske obnove 35,5 posto (Matice hrvatske 13a), 58,1 posto (Matice hrvatske 8) 54,7 posto (A. Hebranga 5) 58,5 posto (Lipik-Vukovarska 8) kaže Josip Bišćanin, direktor Komunalca.