- PIŠE: Pakrački List
- 1523
Kao i prošli tjedan bijela i zelena tržnica ovog će četvrtka (16. travnja) raditi od 8 do 13 sati, dok će u petak biti organizirana prodaja sadnica cvijeća i povrća, obavijestio nas je Alen Stipić, voditelj Tržnice Pakrac.
Prodaja bijelih i zelenih proizvoda bit će organizirana na isti način kao i prošli tjedan, što znači da će ulaz u bijelu tržnicu biti s bočne strane (do ceste), a u zelenu sa zapadne strane tržnice.
Iz uprave Tržnice apeliraju na sve posjetitelje da se obavezno pridržavaju propisanih sigurnosnih mjera i pozivaju na odgovorno ponašanje pogotovo kod održavanja sigurnosnog razmaka (minimalno 2 metra) prilikom stvaranja redova ispred oba ulaza. Isto tako, mole se svi oni koji planiraju ranije obaviti kupnju da se ne okupljaju prije početka radnog vremena tržnice (8 sati) i tako pripomognu održavanju nužnog reda oko prodajnih mjesta.
Cirkulacija kupaca bit će jednosmjerna i regulirana od strane uprave i djelatnika Tržnice.
U petak će posjetitelji tržnice moći ući samo u zeleni dio tržnice gdje će biti ponuda sadnica.
Prostor za prodaju na pakračkoj Tržnici prilagođen je prema uputama Stožera za civilnu zaštitu, sukladno najnovijoj Odluci o iznimnom dopuštenju rada uz pridržavanje posebnih uvjeta za određene vrste tržnica i objekata na tržnicama za vrijeme proglašenja epidemije COVID-19.
Aktualna je i online prodaja proizvoda, a danas DONOSIMO POPIS PRODAVAČA I NJIHOVE KONTAKTE (svi ostali prodavači koji ubuduće žele i mogu svoju robu prodavati na ovaj način trebaju na sljedeće telefonske brojeve dostaviti svoj podatke kako bi bili uvršteni u popis: 098 980 3880 Alen Stipić ili 034 290-650 LRA Poduzetnički centar Pakrac).
- PIŠE: Pakrački List
- 1485
Usred borbe s koronavirusom, dok je pola zemlje pod rigoroznim mjerama, a druga polovina radi umanjenim intenzitetom primjenjujući sve moguće mjere zaštite ili prakticirajući rad na daljinu, jedna se branša nezasluženo zaboravlja i pomalo gura u stranu. Riječ je o trgovcima koji rade u omanjim trgovinama mješovitom robom, kakvih u Pakracu ima nekoliko i koji sukladno preporuci Nacionalnog stožera civilne zaštite rade uobičajeno, tek s nešto skraćenim radnim vremenom. Iako su za obavljanje svog posla slabije financijski motivirani nego ostale službe koje su sve ovo vrijeme građanima na raspolaganju, njihovo zanimanje također nosi određeni stres, ponajviše stoga što su zbog prirode posla osuđeni na neposredan kontakt. Mnogi među trgovcima osjećaju se iscrpljeno, loše zaštićeno i izloženo virusu. Je li tako i kod nas te kako se u pakračkim dućanima nose s novonastalom situacijom provjerili smo kod Goranke Laić – Čolić, trgovkinje u dućanu mješovite robe u centru grada.
„Radim šesnaest godina kao trgovac, a četvrtu kod sadašnjeg poslodavca i mogu vam reći da u ovoj situaciji u našoj firmi vrlo dobro funkcioniramo. Dobili smo potrebne preparate za zaštitu, a zaštitnu masku nosimo kad se stvori nešto veća gužva. Kupci se ponašaju uglavnom disciplinirano“, objašnjava i kaže kako je u početku bilo trzavica i nervoze kod mušterija dok se nisu svi skupa priviknuli na nužno distanciranje u zatvorenom prostoru od dva metra. Gužve, kaže, više nema jer su se ljudi opskrbili u prvom tjednu većim količinama osnovnih životnih namirnica čije cijene u ovom trgovačkom lancu manjih trgovina nisu mijenjali od siječnja.
Tijekom razgovora u dućan je ušao kupac i uslužen je tako da je postupak prodaje u odnosu na ranije gotovo isti. „Situaciju“ odaje tek dezinfekcijsko sredstvo pored trgovačkog pulta širokog nekih 120 cm preko kojeg je čovjek pružio novac, pokupio svoje i uz uobičajeno Gorankino „dođite nam opet“ otišao svojim putem. Ništa naročito rekli bi, minimalan kontakt…
Ali, zar nije gotovo isti i na tržnicama, a pogledajmo sve mjere zaštite koje se poduzimaju i količinu rasprava po pitanju tamošnje prodaje gdje se tržna komunikacija „jedan na jedan“ predstavlja kao izuzetno rizična.
Goranka će poslije odrađene smjene iz trgovine otići kući, a u međuvremenu će, osim opisane prodaje, u malenoj trgovini više puta ući u neposredan kontakt s nepoznatim ljudima. Okružena kupcima, namirnicama valja pripuniti prazne police, potom naplatiti račun na blagajni pri čemu će, ponekad, onaj što plaća po navici navlažiti palac (sjećate se, vidjeli ste milijun puta) listajući papirnate novčanice. Iako danas sa svih strana bruje preporuke o beskontaktnom plaćanju, teško je od starijih mušterija očekivati da se služe karticama i modernijim načinom plaćanja. Unatoč svemu, straha kod Goranke gotovo da i nema…
„Pomislim i ja svašta, pogotovo kad dodirnem lice, postanem na tren paranoična, no crne me misli brzo prođu. Nemam straha i mislim pozitivno. Neki govore da smo heroji, ne mislim tako, samo radimo svoj posao. Ne želim biti heroina, želim samo da svi skupa, poštujući upute preživimo ovu kalvariju i iz svega izađemo kao bolji ljudi", završila je simpatična Goranka, apelirajući još jednom na kupce da ne stvaraju nepotrebne gužve, te im u šali poručila da ne gomilaju zalihe „kao da korona virus obilazi kuće i tko nema 100 kg brašna i 10 litara ulja odmah ga zarazi…“
- PIŠE: Pakrački List
- 1371
U jutrošnjoj dnevnoj informaciji iz Policijske uprave požeško-slavonske, tijekom proteklog produženog uskršnjeg vikenda, policija nije zabilježila niti jedan događaj na području Pakraca i Lipika vrijedan informiranja građana što znači da nije bilo prometnih nesreća, požara, narušavanja javnog reda i mira i slično.
Za razliku od pakračko-lipičkog područja, u dnevnom biltenu za protekli vikend policija na Požeštini bilježi čak pet požara na otvorenom pri čemu je na jednom, prilikom topljenja pčelinjeg voska u Požegi, nastala materijalna šteta od čak 150.000 kuna jer su izgorjele gospodarske zgrade zajedno sa traktorom. Također je na Požeštini zabilježeno sedam prometnih nesreća pri čemu je u četiri došlo do bijega s mjesta nesreće kao i tri narušavanja javnog reda i mira te po jednu provalu u vikendicu, neovlašteno posjedovanje marihuane i držanje pasa pod nadzorom.
- PIŠE: Pakrački List
- 1763
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik prije dva mjeseca su najavili za ovu godinu veliki investicijski ciklus težak oko 40 milijuna kuna. Što je ostalo od tih planova nakon silnih životnih restrikcija nametnutih borbom protiv epidemije koronavirusa i što u tim uvjetima radi u Bolnici, pitali smo njihovog ravnatelja Darka Kelemena.
Koje usluge konkretno pacijentima bolnica obavlja u ovo vrijeme kada su brojne aktivnosti radi mjera sprečavanja epidemije uzrokovane koronavirusom obustavljene?
Vrsta i opseg usluga Bolnice Lipik smanjivao se u skladu s razvojem epidemije i naputcima Ministarstva zdravstva. Najprije smo prestali pružati usluge zdravstvenog turizma i ostale tržišne usluge, potom specijalističke preglede i ambulantnu terapiju novih pacijenata, zatim potpuno obustavili rad „hladnog pogona“, a od polovice ožujka odgađamo prijem na stacionarno liječenje.
U ovom trenutku u funkciji nam je jedan bolnički odjel s pacijentima zatečenim na rehabilitaciji nakon obustave prijema novih pacijenata i to je jedina zdravstvena usluga koju pružamo. Svaki tjedan se sastaje uži kolegij ravnatelja, raspravlja aktualnu situaciju i odlučujemo o daljnjem postupanju. Pritom se konzultiramo s epidemiolozima, drugim ustanovama i Ministarstvom zdravstva.
Što to znači za zaposlenike?
Zaposlenici na godišnjem odmoru
U skladu s naputcima Ministarstva zdravstva, a temeljem Zakona o radu, donijeli smo odluke o organizaciji rada tako da trenutno radi optimalan i nužan broj radnika. Nakon savjetovanja s Radničkim vijećem i sindikatima zaključili smo da je i za radnike i za ustanovu najracionalnije rješenje da se preostali radnici upute na slobodne dane, korištenje godišnjih odmora iz 2019., te većeg dijela godišnjeg odmora za 2020. Na ovaj način svi radnici će do polovice svibnja iskoristiti veći dio godišnjeg odmora tako da neće biti nikakvih posljedica po njihovu plaću, a olakšat će organizaciju rada kad epidemija prođe i vratimo se u redovan odnosno pojačan ritam rada.
Bolnica Lipik spremno i adekvatno reagira na ovu situaciju. Na stručnoj i poslovnoj razini koordiniramo naše aktivnosti. Surađujemo s Radničkim vijećem i sindikatima. Radnici se odgovorno i solidarno ponašaju. Zadržali smo sve zaposlene, nikome nije smanjena plaća ili neko drugo pravo iz radnog odnosa. Radnici se mogu pouzdati u svoju ustanovu i nemaju razlog za egzistencijalnu brigu. A pacijentima ćemo pružiti maksimalnu rehabilitacijsku uslugu čim okolnosti to dozvole.
Ima li zdravstveno osoblje obvezu po potrebi ići raditi u drugu zdravstvenu ustanovu i da li je bilo takvih preraspodjela?
Prema odluci Ministarstva zdravstva, dužni smo organizirati rad tako da trećina zdravstvenih radnika bude raspoloživa za privremeni raspored na rad u drugu zdravstvenu ustanovu, po pozivu iz Ministarstva. Zasad takvih upućivanja nije bilo, ali mi raspored imamo i naši radnici su na dispoziciji.
Hoće li se ova situacija odraziti na godišnji financijski rezultat Bolnice i može li se uopće u takvim uvjetima očekivati da će Bolnica do kraja godine ispuniti obveze iz ugovora s HZZ-om?
Ova epidemija svakako će s odraziti na financijski rezultat bolnice. Mi smo u ožujku nešto malo podbacili u ispunjavanju limita ugovorenog s HZZO-om. Travanj će svakako ostaviti veliku rupu. Jedan mjesec možemo pojačanim radom nadoknaditi do kraja godine, dva mjeseca vrlo teško. Vjerujem da će HZZO imati sluha i svim ugovornim zdravstvenim ustanovama ostaviti primjeren manevarski prostor za ispunjavanje limita. Jer neke ustanove, među koje mi ne spadamo, ne bi mogle niti prvu slijedeću plaću isplatiti ako ne dobiju sredstva od HZZO-a. Pritom moramo imati na umu da Bolnica Lipik 20 posto svojih prihoda ostvaruje na tržištu. Od tog prihoda zasigurno neće biti ništa u travnju, a vrlo vjerojatno i u svibnju. Dakle, to je još najmanje jedan milijun kuna manje ove godine samo od tržišta, pod uvjetom da normaliziramo rad od lipnja, u suprotnom svaki mjesec 500.000 kuna veći gubitak. To nećemo moći nadoknaditi tijekom godine jer ćemo prednost morati dati pacijentima s uputnicom zdravstvenog osiguranja. Konačno, i kad epidemija prođe, za očekivati je da će i dalje vrijediti neke mjere distanciranosti i prevencije zbog kojih nećemo moći koristiti naše kapacitete u punom opsegu.
S obzirom da je 2020. godina trebala biti jedna od najznačajnijih investicijskih poratnih godina, da li je taj plan i dalje važeći u obimu i rokovima kako je to nedavno istaknuto na tiskovnoj konferenciji?
Investicije će biti odgođene
Upravo smo pri završetku adaptacije šest soba u objektu Fontana vrijednosti 600.000 kuna. Neki dan je stupila na snagu uredba Vlade RH o zaustavljanju svih javnih nabava, o zabrani zapošljavanja i sklapanja ugovora o djelu u 2020 godini. To će vjerojatno značiti da će se odgoditi i naša dva velika projekta – obnova lječilišnog perivoja s Narodnim kupkama i dogradnja restorana, koji su trebali započeti ove godine. Moći će se nabavljati i graditi samo ono što je od vitalnog interesa za redovnu djelatnost. Očekujemo eventualna daljnja očitovanja po tom pitanju, a odluku o nastavku investicije ove godine može donijeti samo ministar financija. To je pitanje o kojem će se trebati izjasniti i naš vlasnik, županija. Mislim da je najvažnije da se radi o odgađanju, a ne zaustavljanju projekata. Prioritet je zaustaviti opasnost s kojom se cijeli svijet suočava, a onda ćemo graditi i realizirati razvojne planove.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU potvrđuju da su trenutno obustavljeni svi postupci javne nabave, uključujući i one koji se financiraju iz sredstava EU. Ministarstvo, kažu, užurbano radi analize svih projekata na osnovu mjera koje je predložila Europska komisija, a kad analize budu gotove izvijestit će što se može financirati. Napominju da Europska komisija kao prioritete u ovoj situaciji navodi ulaganja u zdravstveni sustav, poduzetništvo i očuvanje radnih mjesta.
- PIŠE: Pakrački List
- 1379
Piše: Jozo Zorić, pakrački župnik
Sve što od čovjeka ostane kada smrt prekine tanku nit života, jest grobni kamen s natpisom: „Ovdje počiva…“ Oni kojima je taj život nešto značio, navratit će, i barem jednom godišnje, ostaviti stručak cvijeća, zapaliti svijeću, uputiti za pokojnika molitvu. I to ima svoj vijek trajanja. A onda, vremenom, svaki grob počinje uranjati u tišinu zaborava. Ostaje još samo natpis koji slučajnom namjerniku ne kaže ništa.
Samo je jedan grob velika iznimka. Onaj na kojem prijatelji nisu uspjeli napisati: „Ovdje počiva…“ Umjesto natpisa, taj grob svoje posjetitelje - žene koje je tamo dovela ljubav prema mrtvom Učitelju, suočio s tajnom i porukom što će izazvati neslućeni obrat, a taj grob učiniti novim početkom.
„Nije ovdje, uskrsnuo je kako je rekao!“ Ta riječ nebeskog glasnika u praskozorje uskrsnog dana postade sunce novoga dana vjere i nade, svjetlo života u službi Uskrsloga. Događaj uskrsnuća je postao i ostao temelj naše vjere. Koliko su god bili učenici zapanjeni njegovim brojnim čudesima, ona nisu prvotni sadržaj njihovih propovijedi, već čudo Uskrsnuća i posljedica za njihov život. U svjetlu tog događaja i Isusove riječi dobivaju svoju neprolaznost, a njegova čudesa očituju se kao znaci da je u njegovu životu, uistinu, Bog bio na djelu!
Vjera i znanost
Nedavno svjedočenje vjere naše doktorice Alemke Markotić koja je na upit svog kolege ateista „Kako možeš biti znanstvenica i vjernica?“ Odgovorila protupitanjem „A kako ti možeš biti znanstvenik i ateist?“ prisjetilo me na ovu zgodu vezanu uz vjeru u uskrsnuće tijela koju pripisuju Isaacu Newtonu (1642.-1727.) engleskom fizičaru i matematičaru. Newton je ujedno, jedan od najvećih znanstvenika svih vremena i čvrsto je vjerovao u biblijski koncept stvaranja svijeta. Jednom su ga zapitali „Kako je moguće da tijela mrtvih, odavno raspadnuta, ponovo postanu tijela svojih duša?“ Nato je učenjak pomiješao željeznu prašinu sa zemljom i upitao svoje sugovornike. „Tko može iz ove smjese odvojiti željeznu prašinu?“ Odgovor nije dobio. Onda je Newton uzeo magnet i prinio ga mješavini zemlje i željeznog praha. Nastalo je komešanje čestica. Sitni dijelovi željezne prašine počeli su se hvatati za magnet. U prašini nije ostala molekula željeza. Tada Newton reče prisutnima: „Onaj koji je ovoliku silu dao mrtvom kamenu, zar on ne može dati takvu moć našim dušama kada bude trebalo da se obuku u svoja proslavljena tijela.“
Isusovo uskrsnuće nije bajka niti djelo ljudske mašte kojim bismo se mogli malo tješiti. Isusovo je uskrsnuće povijesna stvarnost, eno mu mjesta do danas u Jeruzalemu. Crkva tu istinu svjedoči dvije tisuće godina, istinu koju još nitko nije uspio oboriti. Zanijekati da - ali oboriti ne! Ta istina preobražava i danas srca mnogih koji su u Kristu pronašli smisao života, a u njegovu uskrsnuću odgovor na vlastitu smrt. Na drugoj strani su oni kojima će i današnji Uskrs biti samo jedan lijepi narodni običaj obilježen finim jelima i tradicionalnim čestitkama. I ništa više!
U ovom čudnom i strahom obilježenom vremenu Isus nam po anđelima sa svoga praznog groba poručuje „Ne bojte se!“. Ne bojmo se ni života, ni bolesti, ni smrti dok nas nosi vjera u Uskrslog Krista! Neka nas sunce uskrsnog jutra grije i ovoga Uskrsa i u sve dane života našega uz sretan i blagoslovljen Uskrs.
- PIŠE: Pakrački List
- 1129
Temeljem praćenja stanja koje se dogodilo tri dana za redom, 30. i 31. ožujka te 1. travnja kada su prema podacima DHMZ izmjerene temperature od -5 do -7 stupnjeva celzijusa, što je moglo uzrokovati umanjenje ovogodišnjeg uroda u voćnjacima i pojedinim povrtlarskim kulturama, župan Alojz Tomašević proglasio je 7. travnja elementarnu nepogodu za područje cijele županije.
Istom odlukom župan obvezuje općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda da odrade uobičajenu proceduru s tim što su u normalnim vremenima, svi oni koji smatraju da imaju štetu, zahtjev trebali podnijeti u gradskoj upravi u roku osam dana, dok je ovoga puta taj rok produžen do okončanja mjera sprečavanja epidemije uzrokovane koronavirusom.
Prijave se podnose na obrascu koji možete naći na internetskoj stranici Grada Pakraca isključivo e-mailom na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., a dodatne informacije o radnom vremenu na telefon 411-080.