- PIŠE: Pakrački List
- 802
Na području Policijske uprave požeško-slavonske u prvih šest mjeseci ove godine dogodilo se 110 prometnih nesreća u kojima je došlo do sudara vozila sa životinjom na cesti. Tijekom 2018. evidentirana je 191 prometna nesreća ove vrste, što znači da je broj takvih nesreća u porastu, upozoravaju vozače iz Policijske uprave Požeško-slavonske. Pri tom je ove godine nastala materijalna šteta od 376 tisuća kuna. Zabilježeni su naleti vozila na divlju svinju, mačku, pse, jazavce i ptice, dok se najveći broj ovih događaja, njih čak 92 odnosilo na nalet vozila na srneću divljač. Posljednji takav događaj na našem području zbio se preksinoć kada je vozač naletio u Filipovcu na srnu.
Najveći broj ovih događaja u 2019., zabilježen je na prostoru u nadležnosti Policijske postaje Pleternica; njih 44 (u 2018. - 75), zatim na području Policijske postaje Požega 42 (u 2018. - 66), dok je na području Policijske postaje Pakrac zabilježeno 24 (2018. -50) prometnih nesreća u kojima je došlo do naleta vozila na životinje. Najveći broj ih je zabilježen na cesti: Brestovac-Pakrac.
Promatrano prema vremenu događanja najveći broj ovih događaja u 2019., dogodio u mjesecima ožujku, travnju i svibnju (68), a promatrano prema satima događanja u ranim jutarnjim satima od 4 do 6 sati i večernjim od 18 do 23 sata.
Policija upozorava da je za štetu nastalu od naleta na domaće životinje, koju vlasnik ostavi bez nadzora, pod uvjetom da je vozač prilagodio brzinu kretanja, odgovoran vlasnik životinje kojemu slijedi prekršajni nalog zbog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Istovremeno vozač vozila koji sudjeluje u naletu na životinju na cesti, odgovara sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, ako se utvrdi da je do naleta došlo zbog kršenja prometnih propisa, odnosno ako je vozio neprilagođenom brzinom za što je propisana novčana kazna 500 kuna. Za vlasnika životinje za kojeg se utvrdi da je ostavio istu na cesti bez nadzora, propisana je novčana kazna u iznosu od 300 kuna.
- PIŠE: Pakrački List
- 1168
U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik lani je od multiple skleroze liječeno 367 pacijenata što je 16 posto svih lanjskih bolničkih ležećih pacijenata. Istovremeno to je 23 posto svih oboljelih u Hrvatskoj od ove bolesti, što pokazuje da je lipička bolnica brojem ovih pacijenata vodeća u Hrvatskoj. Stoga ne čudi da se ovaj seminar održava baš u Lipiku, rekao je Darko Kelemen, ravnatelj Bolnice otvarajući poslijediplomski tečaj nazivom „Multipla skleroza jučer, danas, sutra“ koji se danas i sutra održava u kongresnoj dvorani „Quella“.
Kelemen je podsjetio da je lani u rujnu u Lipiku već održan sličan dvodnevni seminar, a ponovno okupljanje ovih stručnjaka potvrđuje da je Bolnica lani položila organizacijski ispit.
Gradonačelnik Vinko Kasana poželjevši dobrodošlicu nazočne je podsjetio da je Lipik prije rata bio poznat kongresni centar, a sada se nakon zla rata vraća tom području još i jači. Dožupan Vedran Neferović je naglasio da se razveseli svaki put kada se aktiviraju ljudski potencijali, naročito zbog ratnih stradanja u Pakracu i Lipiku, te pozvao goste da u „kontinentalnu Opatiju“ dođu ne samo radno, nego i kao turisti.
Prof. prim. dr. sc. Silva Butković Soldo, uz puno zahvale i pohvale Lipiku i Bolnici, pozdravila je skup u ime organizatora: osječkog Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, Medicinskog fakulteta, Hrvatske udruge za neurorehabilitaciju, Referentnog centra za neurorehabilitaciju i lipičke Bolnice istaknuvši važnost ovakvih stručnih okupljanja.
U dva dana predavanje će održati 39 stručnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije što će, kako se očekuje, popratiti šezdesetak sudinika iz sve tri bolnice naše županije, ali i iz Osijeka i Zagreba. Među predavačima su i domaći stručnjaci: prim dr. sc. Senka Rendulić Slivar, prim. dr. Viktor Vidović, dr. Merisanda Časar Rovazdi, dr. Bosiljka Nježić i dr. Kristina Dumančić.
- PIŠE: Pakrački List
- 833
Jučer je nakon 15 godina uklonjena građevinska skela oko zgrade „socijalnog“ u Ulici hrvatskih velikana i građanima je postala vidljiva jedna od ljepših gradskih fasada. Uklanjanje skele je ujedno i znak da je obnova pročelja na ovoj zgradi pri kraju. Od građevinskih radova ostalo je još dovršetak prizemnog dijela, majstorskim jezikom rečeno „cokla“ te uklanjanje ostataka gradilišta.
Radovi na obnovi pročelja zgradi koja je u suvlasništvu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (65,24%) i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (34,76%) započeli su lani u studenom, a prema tadašnjim informacijama iz Službe za odnose s javnošću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje su nam najavili radove u vrijednosti 1.174.000 kuna s PDV-om koje će izvoditi požeška tvrtka Presoflex gradnja s rokom završetka od četiri mjeseca, koji je na kraju uobičajeno udvostručen. Za to je izrađen projekt sanacije pročelja, koje uključuje rješenje sanacije narušene konstrukcije, zamjenu oluka i prozora na pročelju, sanaciju vlage prizemlja i sanaciju pokrova krovišta.
Zgrada sagrađena 1903. godine je pod zaštitom Konzervatorskog odjela, jer se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini grada Pakraca i kako nam je tada rekla Danela Vujanić, viša stručna savjetnica konzervatorica u pakračkom uredu Konzervatorskog odjela u Požegi, obnovom zgrade bit će vraćen izvorni oblik kakav se vidi na povijesnim fotografijama, čak će se na nekim dijelovima pročelja vratiti detalji koji su nestali prilikom godina propadanja.
Nažalost, ova sanacija se odnosila samo na vanjski dio tako da će u unutrašnjosti ona i dalje ostati jedna od najderutnijih pakračkih zgrada u kojima radi bilo koja državna služba.
Ono po čemu je još zgrada specifična je upravo ta petnaestogodišnja opasnost skelama. Godine 2004. na zahtjev pakračkog komunalnog redara Tomislava Luksetića, korisnici ove zgrade postavili su građevinsku skelu koja je sve ove godine služila kao zaštita prolaznika od mogućih padova komada pročelja zgrade. Deset godina poslije, 2014. godine, oba zavoda su, umjesto u obnovu pročelja uložila sredstva za obnovu skele, zamjenu dijela sustava za odvodnju krovnih voda i postavu snjegobrana kako bi se spriječilo dodatno propadanje pročelja, no zadržavanje skele tada je još bilo neophodno dok se pročelje kompletno ne obnovi.
Pakrački list je o tome pisao bezbroj puta tražeći odgovore u tijelima vlasnika, ali nikada ništa nismo dobili. Sada je konačno i ta priča završena i u povijest je otišla najdugovječnija skela u središtu grada.
- PIŠE: Pakrački List
- 810
Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana unazad dva tjedna je kadrovski ojačala. Iz Osijeka je krajem prošlog mjeseca stigao mladi liječnik koji će uskoro krenuti na specijalizaciju iz radiologije. Upravo danas će započeti na pola radnog vremena rad u pakračkoj bolnici umirovljeni liječnik, specijalist anesteziolog tako da pakračka bolnica sada „u pogonu“ ima 38 liječnika.
Druga dobra kadrovska vijest je da su neki specijalisti iskoristili pravo nakon dugogodišnjeg specijalističkog rada i različitih formi stručnog usavršavanja i zatražili do nadležnih tijela status subspecijaliste čime su proširili svoje dijagnostičke i terapijske ovlasti. Kod nekih dugogodišnjih pakračkih specijalista taj postupak je u tijeku.
Nakon što je Bolnica zimus potpisala ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o energetskoj obnovi glavne bolničke zgrade vrijedan 13,3 milijuna kuna nekidan je napravljen korak dalje u njenoj realizaciji. Potpisanim ugovorom Fond se obvezao financirati od ukupne vrijednosti 8 milijuna kuna. Za 80 posto preostalog iznosa, kakva je bila praksa u sličnim ranijim projektima, ovog tjedna su se kandidirali u nedavno objavljenom natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i europskih fondova i nadaju se pozitivnom odgovoru, kaže ravnateljica Marina Major.
- PIŠE: Pakrački List
- 898
Nakon nedavne objave na našem portalu o terminima srpanjskog pražnjena kanti za prikupljanje papira (smeđih) čitatelji su u komentarima pitali kada će već jednom proraditi naše reciklažno dvorište na Crkvištu i kada će se početi distribuirati po domaćinstvima žute kante za odvojeno sakupljanje plastičnog otpada. Ta pitanja smo proslijedili Josipu Bišćaninu, direktoru Komunalca.
U odnosu na naših nekoliko prethodnih objava tekstova na tu temu malo je toga novog. Kao što smo već pisali projekt (dokumentacija) sanacije našeg skupljališta otpada Crkvište na Krndiji izvorno je star više od deset godina. Građevinski radovi prema tom projektu, ali i neophodnim izmjenama, su završeni krajem prošle godine. U tih desetak godina se puno toga promijenilo u pogledu količina nakupljenog otpada koje je trebalo propisno zbrinuti, ali i pooštravanje zakonske procedure u pogledu daljnjeg zbrinjavanja otpada što je primijenjeno tijekom građevinske sanacije i izgradnje.
No nakon toga ostala je obveza da se to provede i kroz staru (početnu) projektnu dokumentaciju što je posao glavnog projektanta. Kako nam je rekao Bišćanin, on je obećao to završiti do polovine srpnja nakon čega dopunjena projektna dokumentacija ide na uvid svim službama koje iz svog domena djelovanja trebaju dati suglasnost (HEP, Vode…) za što imaju rok 15 dana. Nakon toga Komunalac zahtijeva od raznih službi tehnički prijem što je uvjet izdavanja uporabne dozvole nakon čega Komunalac može seliti opremu za reciklažno dvorište u izgrađen objekt kako to pokazuje i naša fotografija. Oprema je već dugo vremena u dvorištu Komunalca i Bišćanin pretpostavlja da bi ju mogli montirati u roku dva ili tri dana. Ako sve bude u ovim planiranim rokovima reciklažno dvorište bi trebalo proraditi do kraja kolovoza ili koji tjedan poslije.
Radovi na sanaciji odlagališta otpada Crkvište koje su izvodili radnici i mehanizacija „Radnika“ Križevci i „Komiga“ Koprivnica, ugovoreni su vrijednosti oko 16 milijuna kuna uključivo s PDV-om. No konačna vrijednost će biti poznata tek po stvarnom završetku.
Oprema za reciklažno dvorište i samo Crkvište projektno je vrijedna oko 6 milijuna kuna tako da će konačna vrijednost ovog objekta iznositi oko 21 milijun kuna koji s 90 posto financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a s po 5 posto gradovi Pakrac i Lipik.
Kada proradi reciklažno dvorište, bar prvo vrijeme, kaže Bišćanin, se ništa neće mijenjati u sadašnjem sustavu prikupljanja otpada na kućnom pragu, kao niti u sustavu zelenih otoka raspoređenih po gradu i okolnim naseljima.
Žute kante na zimu ili proljeće
Što se tiče treće (žute) kante u obiteljskim kućama namijenjene za odvojeno sakupljanje plastičnog otpada Ministarstvo zaštite okoliša je raspisalo natječaj za nabavku tih kanti za cijelu Hrvatsku, a njihova distribucija će započeti po isporuci. Ovisno o tome da li će Pakrac biti među prvim, u sredini ili zadnjim jedinicama lokalne samouprave koji će biti na redu za preuzimanje kanti, one će u pakračka i lipička domaćinstva doći krajem godine ili u proljeće iduće, kaže Bišćanin.
- PIŠE: Pakrački List
- 1014
Jučer su započeli radovi na modernizaciji dijela Ulice Kalvarija. Riječ je o jednom od zadnjih pakračkih neasfaltiranih sokaka koji se iz Ulice 30. svibnja pruža okomito prema dječjem vrtiću pod Kalvarijom i završava kao slijepa ulica, ali se formalno vodi kao dio Ulice Kalvarija u kojem se nalaze četiri kuće i približno isto toliko gradilišta.
Radovima je obuhvaćeno proširenje i stabilizacija nosivog sloja, odvodnja i rješavanje oborinskih voda ugradnjom linijske rešetke te presvlačenje novim asfaltnim slojem u dužini 78 i širini 4 metra. Vrijednost radova je približno 110.000 kuna za što su osigurana sredstva iz proračuna Grada Pakraca. Radove izvodi pakračka tvrtka Autoprijevoznik Vlado Amić. Završetak radova očekuje se u do kraja idućeg tjedna.
Time će asfaltna ulica stići vrlo blizu ostatku Ulice Kalvarija, odnosno tamošnjem dječjem vrtiću. Hoće li u nekoj budućnosti ona biti spojena na svoju matičnu prometnicu i omogućen pristup vrtiću i tom dijelu iz samog gradskog središta još nije poznato, a dio odgovora mogla bi dati i nova prometna strategija Grada Pakraca čija je izrada u tijeku.
