- PIŠE: Dinko Kliček
- 3163
Koliko je aktualna svjetska kriza umiješala prste i poremetila svakodnevicu običnog građanina već osjetimo ili smo osjetili. Na dnevnoj bazi slušamo o učestalim, beskrajnim poskupljenima energenata, nakon čega posljedično poskupljuje i sve ostalo što za ionako prenapregnuti prosječni kućni budžet tempiran izdržati „od prvog do prvog“, predstavlja značajan udar.
Oni sa stvarnom prosječnom hrvatskom plaćom - a ne onom prema službenim podacima od gotovo tisućinjak eura - davno su prihvatili da se u ovom životu, shodno budžetu, neće baš nagledati Rima ili Pariza, niti će se naslikavati pred egipatskim piramidama. Plaća je danas manje vrijedna, jedva dovoljna za najosnovnije, nagrižena je inflacijom i srušene vrijednosti u odnosu na mjesec ili dva ranije. Potrošačka košarica sve je praznija i posve je izgledno da će prosječno domaćinstvo ubuduće biti primorano štedjeti na tzv. luksuzu koji se malom čovjeku sveo, primjerice, na odlazak u omiljeni kafić.
Skromni kakvi već jesmo ili smo prisiljeni biti, navala zadovoljstva nastupi nam već pri saznanju da se još uvijek može skucati nekoliko željeznih kuna za jutarnju kavicu u dobrom društvu ili hladno pivo na terasi omiljenog kafića. To nam dođe više kao tradicija i za to se uvijek imalo.
Hoće li biti i ubuduće te jesu li nastupila (ne)vremena kad ta kava i to pivo u kafiću postaju prevelik luksuz i mjesto gdje nepotrebno rasipamo presahle financijske resurse?
Koliko je poskupjela „stolica“ u rečenom kafiću, provjerili smo u našem gradu na desetak nasumično odabranih gradskih lokala i donosimo cijene nekoliko najzastupljenijih artikala, računajući pritom da vam neće biti preteško prisjetiti se nedavnih cijena pa povući paralelu.
Dakle, želite li popiti kavu u kafiću za to ćete izdvojiti od 7 do 8 kuna, volite li onu s mlijekom to će vas koštati kunu više. Ovisno o vrsti, cappucino košta od 8 do 12 kuna. Pivđije će veliku mrzlu „žuju“ u pakračkim kafićima platiti od 13 do 14 kuna, a piti malo pivo, količinski gledano, je gotovo neisplativo jer je u pravilu tek kunu jeftinije (izuzevši Jet-Set), dok je točeno pivo (pretežno Tuborg) nešto jeftinije. Bezalkoholičari će cedevitu plaćati od 9 do 11 kuna, a vodu s okusom od 10 do 14 kuna. Oni skloni žestici će pelinkovac 0,03 ml plaćati od 6 do 8 kuna.
TRŽNICA: Med 70 kuna, grah 40...
Kod prehrane stvari ipak stoje drugačije i takvog kompromisa nema.
Četvrtak je u Pakracu tržni dan pa smo ga iskoristili za blic pregled aktualne ponude na bijeloj i zelenoj tržnici.
Stručak mladog luka i dalje drži cijenu od 5 kuna iako je ta vezica mršavija nego ranije. Isto tako za nekad sirotinjsku namirnicu grah morat ćete izbrojati 40 kuna za kilogram. Cijena meda također je na visini. Za teglicu od 900 grama kestenovog meda trebate izdvojiti čak 70 kuna. Cvjetni je neznatno jeftiniji. Zelenu salatu putericu ili kristalku platit ćete 15 kuna po kilogramu. Ovisno o klasi, jaja se prodaju komadno od 0,7 do 1,2 kune. Za piletinu ćete platiti 24 kune kilogram krilaca, 30 su pileća prsa, zabatak je 26 dok pileća leđa idu po 10 kuna za kilogram.
Popularne Švabine ćevapčiće od ovog četvrtka umjesto dosadašnjih 30 plaćamo 35 kuna.
Iako su i kod njih zabilježena poskupljenja, ovim pregledom nismo obuhvatili životne namirnice poput pekarskih proizvoda, ulja, svinjetine i svega onog što se prodaje u lokalnim trgovačkim centrima (KTC, Spar, Konzum…) iz prostog razloga jer se tamo cijene korigiraju takoreći na dnevnoj razini i teško su usporedive. Vladine mjere i smanjenje PDV-a na određene skupine proizvoda, na snazi od 1. travnja, zagubljene su u raznoraznim proizvoljnim poskupljenjima i nemoguće ih je kontrolirati.
Za razliku od kafića kojih je u gradu i previše, kod prehrane takvog izbora nema. Srećom, ipak postoji određena konkurencija pa se nadamo da će nas borba za kupca i procjena kupovne moći pri formiranju cijena sačuvati od značajnijih poskupljenja i nove devalvacije životnog standarda.
A kafići? Shodno preferencijama i stanju u novčaniku, uvijek možete zaobići birtijska vrata i otvoriti neka druga, makar to bila i ona vlastitoga doma.
- PIŠE: Iva Širac
- 1954
Uskrsna manifestacija „Potraga za pisanicama“ u organizaciji Turističke zajednice Grada Pakraca koja je jučer održana na pakračkom središnjem trgu okupila je mnoštvo mališana, roditelja, baka i djedova koji su uživali u predblagdanskim zabavnim sadržajima.
Uz mađioničarsku predstavu, djeca su izvodila trikove s balonima, čarobnim štapićem, tražila pisanice, ali i sudjelovala i u pomalo zaboravljenim uskrsnim igrama, a pri tom bila i prigodno nagrađena.
„Zadovoljni smo odazivom budući da nam je ovo bio prvi uskrsni program koji smo organizirali za djecu. Želja nam je bila kroz zabavni program ujedno i promovirati naš trg i šetnicu. Naše povratne informacije od roditelja su pozitivne, a dobili smo i novih ideja za iduću godinu“, rekla nam je Gabriela Sabo Seleši, voditeljica ureda TZ Grada Pakraca.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1752
Sutra 14. travnja (četvrtak) od 9 do 11 sati u pakračkoj sportskoj dvorani HZZJ i Dom zdravlja naše županije imat će ponovo otvoren punkt za cijepljenje protiv koronavirusa, jedini planirani u ovom mjesecu za područje Pakraca i Lipika, a kako je rekao Mato Matijević, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije, vjerojatno i posljednji uopće, bar u ovom ciklusu (valu). Razlog je slab interes stanovništva za cijepljenje pa se unazad skoro dva mjeseca na takvim punktovima pojavljuje tek 30-tak osoba, uglavnom za treću dozu. Jednako je tako slab interes, kaže Matijević, i u ambulantama obiteljske medicine, odnosno ambulanti HZJZ-a gdje će zainteresirani za cijepljenje moći to obavljati i dalje.
Razlog slabog interesa je u činjenici da su se zainteresirani uglavnom cijepili mada nedovoljno; u Pakracu prvom dozom 69 i drugom 61 posto ukupnog stanovništva, odnosno na županiji prosječno skoro desetak posto manje (stanje od 4. travnja). Drugi razlog su značajna poboljšanja statističke slike epidemije koja su prisutna od početka mjeseca što je prošlog tjedna utjecalo i značajno popuštanje epidemioloških mjera uključujući i administrativni značaj covid potvrde.
Statistička slika puno bolja
Tako je jučer na županiji bilo aktivno 39 slučaja zaraze koronavirusom pri čemu su dvije osobe bile hospitalizirane, nitko u Pakracu. Broj novozaraženih na dnevnoj razini cijeloga mjeseca je jednoznamenkast, ali je opao i broj testiranih. U 11 dana travnja testirano je 629 osoba pri čemu je pozitivnih bilo točno stotinu ili prosječno 15,9 posto što je nešto manje nego početkom travnja kada je taj prosjek bio skoro 20 posto.
Ovako mali broj zaraženih i hospitalizoiranih na županiji nismo imali od početka lanjskog rujna. Primjerice lanjskog 2. rujna je bilo 38 zaraženih i troje hospitaliziranih. Usporedbe radi koji je to napredak ističemo najgori dan 28. siječnja kada je bilo 1899 aktivno zaraženih i 23-oje hospitaliziranih pri čemu je više od polovine testiranih toga dana bilo pozitivno. Nakon dugog razdoblja statistika zaraženih u travnju je bolja od lanjske jer je lani 30. travnja na županiji bilo aktivno 458 slučajeva, pri čemu je bilo 24 hospitalizirana. Tada smo imali oko 15.000 osoba procijepljenih prvom dozom, a sada više od 38.000.
- PIŠE: Pakrački List
- 1926
Iz Voda Lipik obavještavaju potrošače na području grada Pakraca da će 13. travnja zbog radova na izradi bypassa u vremenu od 9 -18 sati bez pitke vode biti:
- Ulica kralja Tomislava, neparna strana
- Trg 76. bataljuna
- Obala kralja Petra Krešimira IV
- Ulica Augusta Šenoe
- Ulica Vatroslava Lisinskog
- Ulica Ivana Gundulića, kućni broj 1b i 1c
Potrošače mole za strpljenje i razumijevanje.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1792
Zgrada patologije, nakon nevremena koje je pogodilo Pakrac u subotu rano poslijepodne koje je odnijelo krov s bolničkog objekta ovog odjela, nije unutra pretrpjela veće materijalne štete niti oštećivanja uređaja te je u funkciji i tako će ostati do obnove krova.
Dobra je okolnost što je ispod limenog krova, napravljenog poslije rata bio stari, ravni betonski krov s hidroizolacijom koje je spriječio veće prokišnjavanje.
U bolnici, nakon što su iz okoliša tijekom vikenda uklonjeni ostaci limenog krova, u tijeku je stručna procjena štete nastale na krovištu veličine oko 300 četvornih metara, neophodne za prijave osiguravatelju jer je i ova zgrada, kao i sve ostale bolničke, osigurana od elementarnih nepogoda. Nakon toga će se pristupiti neophodnim građevinskim radovima, rekla je Marina Major, ravnateljica Bolnice.