Stambene zgrade na pakračkim adresama Matice hrvatske 7 i Andrije Hebranga 8 mogle bi ovog proljeća krenuti u program energetske obnove Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Na natječaju koji je Fond proveo lani u svibnju po principu najbrži prst, Komunalac kao upravitelj pakračkim stambenim zgradama uz pomoć LRA Poduzetnički centar Pakrac i Grada Pakraca je kandidirao osam zgrada, osim ove dvije i zgrade na adresama Petra Preradovića od broj dva do broja pet, Bolnička ulica na brojevima 53,70 i 72 te Ulica hrvatskih velikana 9. Kako nam je pojasnio Mario Komljenović, voditelj odjela u Komunalcu na poslovima upravljanja stambenim zgradama, u program Fonda na razini cijele Hrvatske vrijedan u ovom ciklusu sufinanciranja u iznosu od 300 milijuna kuna, u prvoj su sekundi prijave među 236 najbržih ušle i četiri pakračke zgrade; osim ove dvije koje su i prošle i Petra Preradovića 4 i 5, te Bolnička 72, ali one nisu u kasnijoj proceduri ušli u program jer je projekt pokazao premali iznos ušteda (energetsku učinkovitost) dok preostale četiri zgrade nisu ušle u vremenski odobrenu kvotu.
Fond 60, vlasnici 40 posto
U ovom ciklusu Fond opravdane troškove energetske obnove financira sa 60 posto, a stanari s 40 posto cijene radova. To znači da je slijedeći korak osiguranje sredstava stanara za sudjelovanje u obnovi koje je Komunalac u dogovoru sa stanarima u prethodnim ciklusima rješavao zaduživanjem u njihove ime kod poslovne banke pri čemu sav administrativni postupak odradi Komunalac. Novčano to znači da ukupna projektna vrijednost energetske obnove zgrade u Matici hrvatskoj 7 iznosi 2.820.000 kuna (izračuni su rađeni lani u kunama) pri čemu Fond osigurava oko 1,73 milijuna, a stanari u 20 stanova oko 1,1 milijun kuna s udjelom pojedinog suvlasnika proporcionalno veličini stambenog prostora ili prosječno oko 55.000 kuna. Za zgradu u A. Hebranga 8 projektna vrijednost energetske obnove iznosi 2,552 milijuna kuna pri čemu Fond osigurava 1,391 milijuna, a suvlasnici 22 stana oko 1,16 milijuna kuna ili prosječno nešto više od 52.000 kuna.
U tijeku je postupak izjašnjavanja stanara prihvaćaju li ovakve uvjete ili ne. Ako se izjasni 50 posto +1 vlasnik, odnosno gledajući i po istoj formuli udio stambene površine, obnova postaje obveza za sve suvlasnike. Nakon toga slijedi potpisivanje ugovora s Fondom pa raspisivanje natječaja za izvođača, potpisivanje ugovora s odabranim izvođačem i izvođenje radova. Ne bude li nekih nepredviđenih teškoća sve bi moglo biti gotovo do kraja godine, kaže M. Komljenović.
Financijski do sada najlošije
Do sada je Komunalca provodio, po našim saznanjima, po programu Fonda dva ciklusa energetske obnove i ovaj je za suvlasnike stanova financijski najlošiji, kaže Komljenović. U prvom Fond je snosio 80 posto troškova, a stanari 20. U drugom je taj odnos bio 60:40, ali je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, preuzelo 80 posto obveza suvlasnika stanova tako da su oni sudjelovali sa svega oko 10 posto energetski prihvatljivih troškova. Pored toga u odnosu na prethodne takve projekte došlo je do značajnog poskupljenja materijala i radova što sve skupa ovu akciju za suvlasnike čini skupljom od prethodnih. No Komljenović ističe zadovoljstvo vlasnika stanova koji su prošli energetsku obnovu jer su često mjesečni računi za energiju u tim zgradama manji toliko da pokrivaju iznos rate kredita što naravno ovisi o tome koliko stanari troše energije, prvenstveno koliko vremenski borave u stanu i koliko se pri tom kvalitetno griju.
U Pakracu energetski obnovljena 21 zgrada
U prvom ciklusu energetske obnove stambenih zgrada provedenom 2016. i 2017. godine bilo je obuhvaćeno 11 zgrada u Lipiku i dvije u Pakracu. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je financirao radove s 80 posto dok su stanari svojih 20 posto „zatvorili“ kreditom.
U drugom ciklusu 2018/2020. godine vrijednom 38,6 milijuna kuna u Pakracu je dovršena energetska obnova na 19 zgrada, a u Lipiku na pet.
Obnova 25 zgrada iz ovog ciklusa ukupno je projektantski koštala 38.658.000 kuna od čega ugovoreni iznos sufinanciranja s Fondom za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša iznosi 22.153.000 (oko 57 posto). S Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU je ugovoreno sufinanciranje u iznosu od 12.578.000 (oko 32 posto) dok su vlasnici stanova sami sufinancirati obnovu svojih stanova s 3.926.000 (oko 11 posto).