- PIŠE: Darko Baronica
- 2818
Obrt Šuma Šugić je već godinama na području Pakraca sinonim za izradu ogrjevnog drveta. Počeli su sada već davne 2001. godine uz pomoć brata Ive, s tri zaposlenika. Koliko su za ovih dvadeset godina narasli kazuje podatak da ih je sada 22, ali je taj vidljiv i kroz postrojenje izgrađeno na ulazu u pakračku poduzetničku zonu.
Ovog ljeta su na natječaju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU »Potpora za ulaganja u šumarske tehnologije i preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda« su prošli s projektom za koje im je odobreno sufinanciranje najmanje polovine investicije pri čemu nepovrati udio Ministarstva iznosi 1,23 milijuna kuna. O tome, ali i drugim planovima, dosadašnjem rastu, trenutnom stanju na tržištu ogrjevnog drveta razgovarali smo s Marom i Jozom Šugićem, suvlasnicima obrta.
Što konkretno obuhvaća ovaj projekt?
Riječ je o pilani za preradu trupaca s višenamjenskim karakterom - za naše potrebe, ali s obzirom da u okolici nema takve pilane planiramo raditi i uslužnu djelatnost za druge. Nije to ništa posebno, nikakav značajan iznos, jedna normalna pilana koja bi nam trebala upotpuniti asortiman, te olakšati i poboljšati organizaciju rada.
Gdje će biti instalirana?
U industrijskom pogonu, tu gdje i sada radimo. Pitanje prostornog širenja je jedna druga priča, a trenutno nam je i problem električna energija.
Što će biti končani proizvod?
Ispiljeni drveni elementi namijenjeni prvenstveno našoj proizvodnji, ali i za tržište. Naravno logičan nastavak razvoja unutra našeg obrta je sušara jer to ide jedno s drugim i dobiva se proizvod koji je konkurentniji na tržištu.
Da li bi to značilo i dodatno zapošljavanje?
Naravno. Trebat će nam dvije ili tri stručne osobe. Proizvođač pilane ima obvezu pored instalacije pogona i stručnu edukaciju. No ona je minimalna, u trajanju od tjedan dana pa razmišljamo da si nađemo osobe koje ćemo poslati na dodatnu edukaciju.
Ukupno uzevši nova pilana će predstavljati popriličan iskorak i tehnološki i kadrovski u organizaciji tvrtke?
To svakako i u tom pravcu razmišljamo i trudimo se. Prije 20 godina smo počeli, maltene, cijepati sa sjekirama. Danas imamo stroj koji skoro pa sam cijepa. Sve je u tom pravcu otišlo naprijed.
Gdje se onda vidite u budućnosti?
Planovi uvijek postoje. Ako pilana da očekivane rezultate logičan nastavak je već spomenuta sušara koja bi osušila ispiljenu robu što joj diže cijenu i potražnju.
Koliko imate rok da tu pilanu stavite u funkciju?
Godinu i pol dana. Takvi pogoni se ne proizvode unaprijed već kupac ju mora kod proizvođača, u ovom slučaju iz Slovenije, najprije naručiti.
Jozo Šugić i supruga Mara
Slabi pregovarači
Imate li potrebe graditi novi objekt?
Ne, ali iz specifičnog razloga. Parcelu gdje smo ju mislili graditi, također u industrijskoj zoni samo u ovom novom, nekadašnjem Papukovom, dijelu, odmah u susjedstvu naše sadašnje parcele, nismo na natječaju koji je raspisao Grad dobili pravo otkupa. To pravo je pripalo mimo našeg dogovora drugoj osobi. Problem je što smo mi projekt za natječaj Ministarstva radili prije spomenutog gradskog natječaja za zemljište i računajući na dogovor smo projekt radili kao da će biti realiziran na tom zemljištu. Na sadašnjem zemljištu smo skučeni.
Pa zar vi niste dobili pravo kupovine zemljišta?
Nismo mi nego, recimo to tako, naša bratska firma Šuma trans pa zbog sličnosti imena neki misle da smo to mi. Mi nismo prošli, iako od kandidiranih najviše zapošljavamo. Naše potrebe bi zadovoljilo nekih sedam do osam tisuća četvornih metara. Prošlo bi i pet. No odmah računamo na daljnji razvoj – onu spomenutu sušaru. Stoga smo se natjecali za parcelu koja je odmah do naše, da lakše organiziramo proizvodni proces, povežemo stari s novim, ali i da rasteretimo prometnice oko sadašnjeg pogona. Mi smo odmah na ulazu u poduzetničku zonu, dolaze nam kamioni, nekada i po tri, četiri u kratkom vremenu pa se prilikom utovara ili istovara pravi gužva na ulazu. Ti kamioni dolaze iz šume, nekada donesu blato što nije na ulazu lijepo za vidjeti čega smo mi svjesni. Sve to smo mislili rješavati s tom novom parcelom. No ostali smo na jedan nekorektan način bez nje. Bili smo slabi pregovarači.
S čime se točno bavi vaš obrt?
Možemo govoriti o dvije djelatnosti. Jedna je uslužno sjeća trupaca prema ugovoru s Hrvatskim šumama. Druga je proizvodnja ogrjevnog drveta. Nama je prioritet sjeća za potrebe Hrvatskih šuma i to nam je bila početna djelatnost. Pokazalo se je sjeća nije moguća u svim vremenskim uvjetima pa smo s ogrjevnim drvetom krenuli kako bi smo zaposlili ljude i u danima kada pada kiša ili iz nekih drugih vremenskih prilika ili drugih razloga rad u šumi nije moguć. S vremenom je to preraslo one početne dopunske poslove, mada nam je rušenje ostala glavna djelatnost s tim da je ova godina, po pitanju ogrijeva, posebna, a sve je započelo s ratom u Ukrajini i najava mogućih teškoća u opskrbi plinom. Tada su krenule narudžbe za ogrjev sa svih strana.
Izvozite li?
Da, vjerojatno više od 90 posto ukupne proizvodnje u Italiju, Njemačku, Mađarsku, Austriju, Sloveniju.
Koliko sada poduzetnika radi s ogrjevnim drvima u Pakracu?
Teško je to precizno reći. Čujem i vidim da sada kreću i neki novi.
Koliko vama treba sirovine da bi zadovoljili svoje potrebe?
Radimo na ugovor s Hrvatskim šumama. Nešto oko 6 do 7 tisuća kubika godišnje. Mada dokupimo i privatno, a nešto i na licitaciji što su dva značajno skuplja oblika nabave sirovine. Naravno da s novom proizvodnjom do koje dođe montiranjem nove pilane će trebati više. No to nije ista sirovina jer za pilanu će trebati tehničko drvo. Ovo sada je ogrjevno. Upravo ta potrebna drvna masa je i jedan od razloga što na novoj pilani dio planiramo raditi i iz usluge.
Je su li Hrvatske šume ove godine povećavale cijenu drveta?
Nešto su povećavali, ali je nešto smanjen i PDV. No kod privatnika i na licitaciji je bilo znatnih poskupljenja.
Potražnja za ogrjevom stala
Traje li ta potražnja za ogrjevnim drvetom i dalje?
Ne, sada je to stalo. Nema upita niti iz izvoza. Ide nešto, ali je to jako malo. Tako da smo ponovo se većim dijelom vratili rušenju za potrebe Hrvatskih šuma za koje obavljamo i neke uzgojne radove poput šumskog reda.
Znači li to da je i cijena ogrijeva pala?
Da sada je paleta oko 130 do 150 eura. Ljetos je bila 180 pa i 200. Pad je oko 50 eura po paleti.
Vrijedi li to i za lokalno tržište?
Da mada mi jako malo radimo za lokalne potrebe. Teško je nekome tko ima malu mirovinu uzeti 1500 kuna za paletu drva. Kako da taj prati kupca iz Njemačke ili Austrije? Nismo znali kako da se postavimo. S druge strane nismo ni mi socijalna ustanova.
Spomenuli ste kupce iz inozemstva. Kako ih nalazite?
Do sada su oni nalazili nas, no sada ćemo mi morati tražiti njih. Ljetos u vrijeme velike potražnje svaki tjedan je kod nas bio najmanje jedan Austrijanac ili Talijan. No to je stalo. Nama je dobro jer imamo osobu koja kod nas radi već desetak godina koja dobro poznaje to tržište u Italiji pa nam plasman nije bio problem.
Ima li na razini Hrvatske neko udruženje ili nešto slično koje bi se bavilo plasmanom u inozemstvo proizvoda brojnih hrvatskih drvara?
Ima mada je upitno koliko je to zaživjelo. Jedan od razloga je i to što do sada nije bilo potrebe za tim jer je potražnja i bez njih bila velika. Sada ćemo vidjeti.
Je li to znači da ste zabrinuti za plasman ogrjevnog drveta?
Nismo. Oscilacije u potražnji su bile prisutne i ranije, naročito u ovo doba godine. No ove godine smo mislili nakon one silne ljetne potražnje i zbog stanja s plinom da će se to izbjeći. No sada su informacije da plina ima i to je odmah rezultiralo padom interesa za ogrjevnim drvetom.
Ima li inače sezone u vašem poslu?
Može se reći da ima. Sada je sezona rada u šumi. Od 1. listopada traje pojačana sjeća sve do kraja ožujka, uglavnom drvo za tehniku. Od proljeća do jeseni je sezona ogrjevnog drveta. Nama to odgovara i nakon početnog iskustva smo se mi u tvrci tako i organizirali. Na taj način smo postigli bolju cjelogodišnju iskoristivost i tehnike i ljudstva.
Radite li samo na području pakračke šumarije ili i šire?
Radimo i šire, na području Uprave šuma Bjelovar. Nas devet poduzetnike iz te branše smo napravili zajednicu s kojom pokrivamo cijelu Upravu, odnosno njihovih 15 šumarija nastojeći se organizirati lokalno. Ja odavde pokrivam područje šumarija Pakrac, Lipik i Sirač. Netko drugi bjelovarsko područje, netko garešničko i tako redom. Na taj način, radi manjeg prijevoza su manji proizvodni troškovi, a u tom poslu nije nebitno i poznavati teren na kojem radiš. No mi poslove u smislu konfiguracije terena ne možemo birati. Nekada je on bolji, nekada lošiji.
Je li i to natječajni posao?
Da, najčešće višegodišnji što je dobro s jedne strane je li omogućava neke planiranja na duži rok, mada ima i godišnjih i kvartalnih. No lani, kada se pojavila inflacija pokazala se i loša strana višegodišnjeg ugovaranja. Mi smo ugovorili poslove po jednoj cijeni. Nakon toga je došlo do velikog rasta cijene nafte što se odrazilo na naše prihode. Zbog tog rizika inflacije smo ove godine uzimali manje posla tako da su nam trenutno takvi poslovi bolji na kraći rok. Do kraja godine imamo dovoljno posla, a sada očekujemo natječaje za iduću. Sve je to dio, rizik, našeg poslovanja.
Je li sirovina za buduću pilanu također lokalnog karaktera, iz obližnjih šuma?
Da, to je hrast i bukva. Kod ogrjevnog drveta to je uglavnom bukva i grab, ali ne kvalitete tehnike. Time će pilana doprinijeti boljoj iskoristivosti lokalnih resursa.
Ovisni o lokalnoj sirovini
Vaše kolege drvoprerađivači u razgovorima s medijima se uvijek žale na ugovorne kvote kada je u pitanju sirovina iz Hrvatskih šuma. Vi to u ovom razgovoru ne spominjete. Znači li to da nemate s tim problema?
Imamo. Mi ugovaramo pet do šest tisuća godišnje. Da nam je još pet tisuća. Nama je ugovor s Hrvatskim šumama jako bitan za sigurnost u poslu. Prva stvar je u cijeni jer onda znaš koliko je ulazna cijena. Kod kupovine kod privatnika to je uvijek stvar dogovora, nekada čak i ucjene. Druga stvar je sigurnost. S ugovorom znaš koliko ćeš u nekom slijedećem razdoblju imati sirovine pa možeš planirati i posao, plasman. Kod privatnog nakupa ili licitacije, te sigurnosti nema.
Je li isplativo u vašem poslu ići po sirovinu, primjerice u Gorski Kotar?
Nije, preskup je prijevoz, a i tamo nema dovoljno sirovine za njihove drvoprerađivače. Mi imamo vlastiti prijevoz, ali je skupo gorivo. Ne isplati nam se ići po sirovinu niti sto kilometara. No, ako imaš ugovor o isporuci, a lokalne sirovine nema, onda nemaš izbora. Srećom mi nismo imali takvih situacija, djelomično i stoga što smo mi u stanju, ne samo čekati višemetricu iz šumarije, nego uzimati sirovinu, što se kaže, na panju.
Je li pakujete drva za poznatog kupca?
Da i to je stalna praksa. Naravno, uvijek uskoči nešto neplanirano, ali to je u odnosu na ukupne količine zanemarivo. Primjerice stalni kupci ugovaraju po 50 kamiona, a ovako netko tko naiđe neplanirano uzima po dva ili tri.
Koliko vi onda tjedno proizvedete tih kamiona?
Zavisi o sezoni i u kojem dijelu sezone. Prosječno pet do šest kamiona tjedna pri čemu na svaki kamion stane 24 palete. Proizvodnja je tijekom ljeta, kada je manje posla u šumi pa povučemo ljude na pilanu, i veća. No tada je i najveća potražnja. Stoga nam se pokazuje jako dobrim da imamo zaokružen proizvodni ciklus, od panja, izvlačenja, prijevoza do završne obrade.
Dobar radnik kao dobitak na lutriji
Imate li teškoća s radnom snagom?
Velikih. Dobiti dobrog radnika je ravno dobitku na lutriji. Jako je teško naći dobrog radnika, ali ja sam ih našao, odnosno oni su pronašli mene. Dečki koji su trenutno zaposleni su jako vrijedni i njima sam jako zadovoljan. Lokalno radne snage nema jer nas je sve manje. Iz Bosne i Srbije smo iscrpili tako da sada razmišljamo o udaljenijoj radnoj snazi.
Znači li to da je posao naporan?
Ovaj dio rada u šumi da. Tu baš trebaju jaki, spremni i sposobni dečki. Treba i znanja za rad s motorkom, ali i voziti po šumi strojeve od 20 tona. Znači opasno je i teško. Kod rada na pilani s ogrjevnim drvetom je ipak lakše.
Znači li to da su plaće dobre?
Plaće su redovite, trudimo se da su ljudi zadovoljni i da nas ne napuštaju.
- PIŠE: Dinko Kliček
- 1785
Temeljem Javnog poziva Požeško-slavonske županije „Potpora poduzetnicima radi ublažavanja posljedica rasta cijena energenata za 2022. godinu“ objavljenog krajem rujna, 30. studenog u pakračkoj gradskoj vijećnici 23 pakračko-lipička poduzetnika potpisali su ugovore o bespovratnoj potpori, točnije sufinanciranju povećanih troškova grijanja na plin. Iznos potpore dokazan je priloženim plaćenim računima poduzetnika u navedenom razdoblju, s maksimalnim iznosom do najviše 20 tisuća kuna. Ugovori su potpisani u nazočnosti gradonačelnice Pakraca Anamarije Blažević i županice Antonije Jozić.
Cilj ovog javnog poziva, na koji je pristiglo više od stotinu prijava, jest ublažavanje rizika energetskog siromaštva kod ciljanih subjekata u dijelu povećanja troškova potrošnje plina za mikro i male poduzetnike iz kategorije krajnjih kupaca koji nisu kućanstvo, a koji su ostvarili subvenciju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja sukladno Pozivu za subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe plinom za mikro, male i srednje poduzetnike s godišnjom potrošnjom plina do 10 GWh.
„Ovaj Javni poziv koji je provela Županija je stigao u pravo vrijeme kako bi olakšao turbulentna vremena za poduzetnike“, kazala je Blažević podsjetivši da Grad Pakrac sustavno pomaže lokalno poduzetništvo kroz program potpore poduzetnicima, osluškuje problematiku i reagira. Dodala je da će u sinergiji Vlade, Županije i Grada nadalje provoditi politiku u službi poduzetništva.
Obraćajući se nazočnima slično je poručila županica Antonija Jozić podsjetivši da je Vlada RH donijela paket mjera težak preko 20 milijardi kuna kojim se na razne načine nastoji pomoći među ostalim i poduzetnicima. Ovaj Javni poziv samo se nadovezao na potpore koje su poduzetnici već dobili od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
„Hvala vam na trudu, angažmanu i hrabrosti što ste poduzetnici u današnjim vremenima kada to nije lako. Vi ste onaj žilavi dio naše zajednice i države koji nas gura naprijed i svakako zaslužujete svu pažnju i pomoć ove vrste. Jako dobro znam kako Pakrac radi s poduzetnicima, a svojevremeno osnivanje Poduzetničkog centra Pakrac bila je nit vodilja svima nama u ostalim krajevima županije koji nismo morali otkrivati toplu vodu, već smo samo prekopirali uspješan projekt i primijenili ga u svojim sredinama“, rekla je Jozić.
Nakon potpisivanja ugovora Blažević i Jozić su posjetile novouređeni prostor Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika u Tomislavovoj ulici u Pakracu. Tamo su ih primili predsjednik lokalnog UO Marko Štor i dopredsjednik Davor Lepka koji su goste kratko upoznali s povijesti obrtništva Pakraca i Lipika. Kako bi županica dobila uvid u rad prezentirali su joj godišnje aktivnosti, a kao svaki dobar gost županica se ponudila za buduće sufinanciranje Grahfesta, obrtničke priredbe u okviru Sajma Slavonski banovca, izrazivši želju da upravo ona potpiše prvi takav ugovor s pakračko-lipičkim obrtnicima. Govoreći o Udruženju obrtnika s tradicijom dugom 200 godina ustvrdila je ogromnu vrijednost te konstatirala da opstanak istog ne smije biti upitan.
Završavajući posjet Pakracu županijska delegacija je s gradonačelnicom Blažević i u društvu pročelnice Ivane Šušnjić i Marijana Malogorskog, pročelnika odjela za graditeljstvo i stambeno komunalne poslove obišla aktivna gradilišta na području grada. Među ostalim obišli su Spahijski podrum, najnovije radove na prometnici na Trgu Ivana Pavla II, te asfaltiranja u ulici Alojzije Janković.
SJEDNICA POVJERENSTVA ZA PREVENCIJU Stanje sigurnosti na pakračkom području uglavnom zadovoljavajuće
- PIŠE: Iva Širac
- 1441
Stanje sigurnosti u zadnje dvije godine na području Grada Pakraca je uglavnom zadovoljavajuće, zaključio je načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić na sjednici Povjerenstva za prevenciju održanoj jučer u pakračkoj gradskoj vijećnici koja je okupila predstavnike lokalnih institucija, ustanova, mjesnih odbora i udruga.
No da ipak sve nije baš potpuno savršeno, doznali smo kroz izvješće Hrastića koji je istaknuo kako je prije dvije godine prepoznat porast nasilja u Hrvatskoj te je suradnjom svih ministarstava donesen protokol koji je spušten i na lokalnu razinu prilikom čega lokalni policijski službenici postupaju po tom pitanju i preventivno, umrežavanjem sa svim važnim lokalnim institucijama u smislu sprečavanja bilo koje vrste nasilja. Nasilje se najčešće događa unutar članova obitelji i njega ima jako puno, no često ostaje neprijavljeno, stoga je načelnik Hrastić i ovim putem apelirao građane da prijave svaku sumnju na nasilje jer se jedino tako može spriječiti najgori ishod. Prošle godine takvih prijavljenih slučajeva bilo je 27, a ove godine 15, no te brojke su puno više.
Tijekom ove godine na području Pakraca počinjena su 74 kaznena djela, što je uobičajena brojka s obzirom na broj stanovništva, a najviše se odnosi na krađe. Ta brojka se povećava u smislu pojavljivanja kibernetičkog kriminala odnosno prijevara putem računalnih sustava na štetu najčešće starijih osoba. Prosječno jednom godišnje na našem području dogodi se teško kazneno djelo uz smrtno stradavanje, a ove godine evidentiran je i slučaj spolnog zlostavljanja djeteta mlađeg od 15 godina gdje je počinitelj žrtvu pronašao putem društvenih mreža. Hrastić je i ovdje apelirao na oprez posebno roditelje, ali i prosvjetne ustanove, da reagiraju na bilo koji znak takve vrste nasilja jer se ono događa bilo gdje.
Na našem području i dalje se traga za 22 osobe nestale u Domovinskom ratu, a to su aktivnosti iskopa, razgovora sa članovima obitelji, provjeravanja svake informacije koje se provode svake godine. Tako su one rezultirale ovogodišnjim pronalaskom posmrtnih ostataka dviju osoba u Kukunjevcu. U raspravu se uključila gradonačelnica Anamarija Blažević dodavši kako kroz par dana dolaze službenici koji će terenski opet istraživati naše područje. Naglasila je kako Ministarstvo hrvatskih branitelja ima osigurane financijske nagrade za svaku dojavljenu informaciju koja se pokaže točnom, no osobno će inzistirati na zakonskim sankcijama za sve one za koje se ispostavi da su informacije znali, a prešutjeli. Još jednom je javno pozvala sve one koji imaju bilo kakve informacije o nestalima da ih bez posljedica dojave na bilo koji način nadležnim službama.
Ove godine povećao se broj požara. Devet takvih intervencija koje su se odnosila na paljenje požara na otvorenom u vrijeme zabrane tijekom ljetnih mjeseci te su građani po tom pitanju neozbiljni, a ove godine tijekom potrage pronađena je i oprema za unutarnji uzgoj marihuane. I tu je Hrastić istaknuo prevenciju putem edukacija u školama, na što je gradonačelnica Blažević odgovorila da stručni suradnici već u pakračkoj osnovnoj školi po tom pitanju puno rade putem raznih preventivnih programa.
Od prometne problematike istaknuta je teška prometna nesreća u Branimirovoj ulici gdje je smrtno stradala jedna osoba, a dvije su teško ozlijeđene što se i na nacionalom nivou pokušava spriječiti opet edukacijom i preventivnim aktivnostima. Spomenutu prometnicu Hrastić je okarakterizirao kao rizičnu te uputio Gradu Pakracu molbu za dodatnim označavanjem ili mogućnošću postavljanja bilo kakve signalizacije koja bi usporila vozače. Gradonačelnica je objasnila da je Branimirova ulica u nadležnosti ŽUC-a, ali da će gradska uprava proslijediti konkretan zahtjev. Na području Pakraca ove godine bilo je 53 prometne nesreće, od čega je 14 bilo s ozlijeđenim osobama i jednom smrtno stradalom. Iz izvješća su vidljive i česte aktivnosti policijskih službenika kojima u posljednje vrijeme najviše problema zadaju nezakoniti migranti.
Na kraju sjednice u raspravu su se uključio ravnatelj Srednje škole Pakrac Dario Čilić primjedbom kao stanara spojne ulice na prometno divljanje automobilima koje podrazumijeva izrazita i opasna prekoračenja brzine u ulici Obala Petra Krešimira (Venecija) dok je Zvonimir Miler, voditelj pakračke ispostave HGSS-a, istaknuo kako su ove godine u tri mjeseca imali čak devet intervencija potraga zbog neozbiljnog ulaženja u šume i traženja raznih šumskih plodova te ukazao i apelirao na građane da se bolje pripreme na odlazak u prirodu pri tom nikako ne vodeći malu djecu što je bio jedan takav slučaj. Miler je također apelirao i na predsjednike udruga i svih koji organiziraju javna okupljanja na otvorenom da su ista dužna i prijaviti kao javni skup koja se tada mogu preventivno pokriti potrebnim službama.
- PIŠE: Iva Širac
- 1618
Potpisivanjem ugovora u pakračkoj gradskoj vijećnici između Grada Pakraca kao poslodavca i 30 žena odabranih za rad s krajnjim korisnicima danas je započeo praktični dio projekta „Žena spretna, starost sretna“ koji se provodi u sklopu III. faze programa „Zaželi - program zapošljavanja žena“, a financiran je bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.
Radni odnos je temeljem ugovora sklopljen na 6 mjeseci tijekom kojih će žene skrbiti o 180 odabranih korisnika s područja Grada Pakraca. Svaka će na brigu dobiti šest korisnika, a obveze podrazumijevaju pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama.
„Ovaj projekt je izuzetno važan za našu zajednicu, a meni osobno jedan od najdražih. Prvenstveno želim zahvaliti svim ženama koje su svih ovih godina provođenja projekta „Zaželi“ brinule o našim starijim i nemoćnim sugrađanima, što nam je svima dužnosti i obaveza. Radite posao koji je istovremeno human i emocionalno važan“, poručila je zaposlenicama gradonačelnica Anamarija Blažević poželjevši im sreće u radu te istaknula kako će se program „Zaželi“ nastaviti i dalje za sve koji iskažu interes, vjerojatno u puno dužem trajanju.
Zaposlenice su o detaljima ugovora o radu i rasporedu upoznale voditeljica projekta Zrna Garača te njegova koordinatorica Danijela Galijaš, koje će sutra krenuti obilaziti svoje korisnike. Korisnik projekta vrijednog više 1.480.485 kuna je Grad Pakrac koji u treću fazu provedbe programa ulazi s partnerima Centrom za socijalnu skrb Pakrac i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje-PU Požega.
Isti projekt naziva „Zaželi empatiju, dobij simpatiju“ vrijednog 1.237.100 milijuna kuna od kraja rujna provodi Gradsko društvo Crvenog križa Pakrac s partnerima Hrvatskim zavodom za zapošljavanje - Područni ured Požega te Centrom za socijalnu skrb Pakrac. Zaposleno je 25 žena koje su s 1. studenim krenule obilaziti 150 korisnika.
- PIŠE: Darko Baronica
- 1380
Polovinom studenog počeli su u Pakracu radovi na izradi optičke mreže koju provodi tvrtka Pro-PING iz Pitomače, ovlašteni pružatelj internetskih usluga (Internet Service Provider) koja će omogućiti našim građanima korištenje njihove internetske usluge. Radovi se sastoje od kabliranja koje se provodi dijelom kroz postojeću podzemnu infrastrukturu postavljenu za druge svrhe ili tamo gdje to nije moguće zračnu preko stupova javne rasvjete.
Krešimir Kovačević iz pitomačke tvrtke nam je rekao da očekuju da će se prvi pakrački korisnici moći priključiti još do kraja ove godine do kada planiraju kabliranje završiti u užem gradskom središtu, cijelom Bolničkom, stambenom naselju Jug te uz prometnicu D5, a dogodine u cijelom ostatku grada i Prekopakri. Brzina radova ovisit će o vremenskim prilikama jer se kod temperature ispod četiri stupnja zbog osjetljivosti opreme i kablova ne smije raditi. Građane kojima će se stvoriti tehnički uvjeti za priključak će o tome obavijestiti pismeno.
Ovisno o tome radi li se o podzemnoj ili zračnoj mreži moguće je da će zainteresirani korisnik prije priključka tome morati fizički prilagoditi svoju kućnu/dvorišnu mrežu. Kod korisnika koji sklopi ugovor o korištenju usluga u trajanju od najmanje 24 mjeseca će to za jednu kunu obaviti sama tvrtka.
Kovačević obećava budućim pakračkim kosnicima višestruko brži Internet od postojećeg po mjesečnoj cijeni od 129 kuna uključujući PDV što je za oko trećinu manje od naknade sadašnjih operatera. Prije Pakraca ova tvrtka je svoju mrežu razvila u većem dijelu Lipika te Filipovcu.
- PIŠE: Pakrački List
- 1465
Sajam Slavonski banovac jedan je od dobitnika ovogodišnje tradicionalne nagrade Simply the best koji je nagrađen u kategoriji manifestacija. Ovu nagradu koju već tradicionalno dodjeljuju UHPA - Udruga hrvatskih putničkih agencija i turistički časopis Way to Croatia primili su sinoć Marijan Širac i Ivana Šušnjić, pročelnici u Gradu Pakracu, na svečanosti koja je održana u Velikoj Gorici.
Svečana dodjela održana je u okviru 23. međunarodne poslovno-turističke burze PUT, hrvatskog B2B turističkog susreta koji okuplja djelatnike iz agencijskog poslovanja, hotelijerstva, pružatelja turističkih usluga, sustava turističkih zajednica i turističkih novinara.
Nagrada “Simply the best” u pravilu se dodjeljuje u pet kategorija; ugostiteljski objekti, putnička agencija/turistički programi, manifestacije, novi projekti u turizmu te za osobu koja je najviše doprinijela razvoju turističke ponude i turizma lokalne zajednice.
„Nagrada je dodijeljena za kvalitetu i razvoj manifestacije koja njeguje kulturu i tradiciju života lokalne zajednice, a kreativno oblikovanim sadržajima pridonosi atraktivnosti turističke ponude destinacije. Ovo je prilika da se zahvalimo svima koji su bili uključeni u organizaciju ovogodišnjeg Sajma Slavonski banovac, kako djelatnicima Grada Pakraca tako i suorganizatorima Udruženju obrtnika Pakraca i Lipika, Turističkoj zajednici Grada Pakraca i Poduzetničkom centru Pakrac. Ova nagrada nam daje dodatnu motivaciju i poticaj za organizaciju 14. sajma Slavonski banovac koji će se održati 14. listopada 2023. godine i za koji planiramo da će biti najveći i najsadržajniji do sada“, istaknuo je Marijan Širac, pročelnik za društvene djelatnosti Grada Pakraca.