Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 17 Ožujak 2016; 1977

"Ova izložba je posebna jer smo temom željeli prikazati dijelove grada koji više ne postoje, ili koji postoje, no nisu svima vidljivi. Na fotografijama su razni motivi grada pokraj kojih svakodnevno prolazimo, a na ovaj način su ostali dokumentirani", rekla je večeras Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, na otvorenju izložbe fotografija naziva "(Ne)vidljivi Pakrac" organiziranoj u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac i Gradom Pakracom povodom obilježavanja 760. obljetnice Grada.

Na javni poziv koji je raspisan u veljači javilo se 18 autora svih generacija koji su svojim fotografijama svatko na svoj način ovjekovječili najpoznatije pakračke građevine, mjesta i ulice. Tako su svoje radove izložili Matija Kulhavi, Oto Kraml, Danela Vujanić, Antun Ciglenečki, Krešimir Novinc, Goran Tomaši, Ivan Černi, Josip Buljan, obitelj Grčević, Sara Marin, Drijenka Rebrina Kosić, Luka Kosić, Robert Lulić, Sonja Lapaš, Dionizije Šebetovsky, Jelena Ugrica, Sheldon Miles te Anna Di Zepp koja je jedina napravila maketu nekadašnje kuće Grgurić, a posjetitelji su mogli vidjeti i neke od najljepših panorama Pakraca.

Izložbu je otvorila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako se sve više primjećuje koliko naši građani fotografiraju grad stoga se izrodila ideja da se takve fotografije okupe na jednom mjestu. "Ovo je dokaz koliko svi vi koji ste nam pokazali svoj rad živite sa svojim gradom, koliko ga volite i koliko ste uz njega vezani. Hvala vam na tome i nadam se da će ovakva izložba postati tradicionalna u obilježavanju Dana našeg Pakraca", rekla je gradonačelnica Blažević.

Kao zahvalu za ustupljene fotografije, gradonačelnica Blažević svim autorima je uručila slavonski banovac, simbol Grada Pakraca, a građani izložbu fotografija mogu pogledati do 13. travnja u pakračkom muzeju.

: PIŠE: Pakrački List; 16 Ožujak 2016; 1398

Oko 90 učenika osmih razreda pakračke osnovne škole osnovne škole prisustvovalo je danas "Satu istine", projektu koji se već petu godinu za redom provodi u školama Požeško - slavonske županije, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata naše županije, a u kojemu se tijekom jednoga školskog sata učenicima govori o događajima tijekom Domovinskog rata.

O zbivanjima je govorio umirovljeni bojnik HV-a Mario Kalan, autor i provoditelj projekta, koji je kroz sat vremena snimki iz Domovinskog rata na zapadnom slavonskom bojište zorno prikazao ratne prilike tadašnjeg vremena na području Požeško-slavonske županije, a posebno se osvrnuo na najvažnija događanja i akcije koje su se provodile na našem području Pakraca i Lipika ističući važnost ova naša dva grada u obrani suvereniteta Hrvatske. Uz osnovne podatke koje je predavač iznio, djeca su pogledala izložbu fotografija te kratak dokumentarni film koji vjerno prikazuje tadašnje stanje i prilike koje su vladale.

"Važno je da znate što se sve događalo u našem kraju kako se to više nikad ne bi ponovilo. Vjerujem da su vam roditelji već o Domovinskom ratu puno toga ispričali, no na ovakvim predavanjima možete saznati sve iz prve ruke ljudi koji su sudjelovali u obrani Hrvatske", poručila je osmašima gradonačelnica Anamarija Blažević.

"Ciljana populacija su osmi razredi zbog toga što po školskom planu uče o Domovinskom ratu, a ovim projektom smo se samo nadovezali na postojeće školsko gradivo. Iako "Sat istine" zaista traje jedan školski sat ovo je svakako dobar način upoznavanja generacije koja je rođena 1995. godine odnosno nakon oslobađajuće vojno-redarstvene akcije "Bljesak" i koja zasigurno nisu dovoljno upoznata s ratnim križem naše Županije. Nakon svakog predavanja učenici ispunjavaju evaluacijske listiće i mogu ponosno reći da su povratne reakcije vrlo pozitivne", rekao nam je bojnik Mario Kalan.

: PIŠE: Pakrački List; 15 Ožujak 2016; 1438

Digitalizacija građe zavičajne povijesti Pakraca zajednički je projekt Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac gdje su večeras i multimedijski prezentirane najznačajnije kulturne vrijednosti zavičajne baštine našega kraja u sklopu obilježavanja 760. godišnjice grada te Dana Grada Pakraca.

Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan 10.000 kuna financiran je sredstvima Ministarstva kulture, a koji su utrošeni za kreiranje zasebne web stranice koja se konstantno puni sadržajima, a sav programerski i informatički dio odradio je pakrački studio Fotoimago. Na web stranici www.digi-pakrac.com građani mogu pronaći arhivu i stara godišta "Pakračkog vjesnika", dijela vrijedne zavičajne zbirke pakračke gradske knjižnice. Kako je rekla Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice, ova zbirka lokalnog lista izuzetno je važan dokument jednog vremena koji je pokrivao tadašnja najvažnija zbivanja iz političkog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života Pakraca i okolice, a koji je građanima danas lako dostupan i besplatan materijal za proučavanje i istraživanje lokalne povijesti.

Digitalizacijom je obuhvaćena i značajna arhivska građa Muzeja grada Pakraca poput zbirke razglednica, arhive fotografija Ive Gebera, originalnih nacrta pakračkih graditelja Stjepana Golubića te izdani zbornici Povijesnog društva Pakrac - Lipik.

"Na ovaj način zaštitili smo vrijednu građu od njezinog daljnjeg oštećivanja, a istovremeno povećali dostupnost svima koji se bave proučavanjem zavičajne povijesti, a posebno školskoj populaciji koja će ovaj način možda drugačije doživjeti grad u kojem žive. Smatramo da i na ovaj način možemo utjecati na jačanje svijesti o značaju i važnosti zavičajne povijesti i baštine koju treba prvo prepoznati pa onda i čuvati", rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca.

Tom prilikom predstavljeno je i šest modula udžbenika zavičajne povijesti koje je izradio i prezentirao Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac – Lipik, a koji obrađuju zavičajnu povijest počevši od prapovijesnog doba i Rimljana u pakračkom kraju za učenike 5. razreda, za šeste razrede predviđena je tematika našeg kraja u srednjom vijeku te pakrački kraj za vrijeme i nakon oslobađanja Turaka. O Pakracu u 18. i 19. stoljeću učili bi sedmi razredi dok bi osmi razred mogli obrađivati tematiku Domovinskog rata na našem području. Kako je naglasio Benković, udžbenici će biti otiskani do početka iduće školske godine i biti ponuđeni kao nastavni materijal pakračkim nastavnicima povijesti koji će moći uvrstiti u svoj program rada, bit će i dostupni u digitaliziranom obliku na web stranici. Osim udžbenika, članovi društva izradili su i kratke brošure o povijesti Pakraca, Lipika i Poljane koji se mogu koristiti i u turističke svrhe.

Zadovoljstvo i zahvalnost što su lokalni povjesničari u suradnji s pakračkim kulturnim institucijama trajno zabilježili vrijednu pakračku povijest iskazali su Davor Huška, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, te gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši kako je ovaj projekt izuzetno važan za buduće generacije koje dolaze.

Kako su nam naglasile ravnateljice pakračkih kulturnih ustanova, digitalizacija zavičajne povijesti nije gotova, stranica će se konstantno puniti novim sadržajima, a sam projekt ravnateljica Monika Lucić Fider će predstaviti i na stručnom skupu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema koji će biti održan u Osijeku.

: PIŠE: Pakrački List; 14 Ožujak 2016; 1429

"Jučer sam bio na utrci i umoran samo k`o pas," riječi su kojima je Marijan Delišimunović, pakrački maratonac započeo predavanje učenicima osmih razreda Osnovne škole braće Radić o ovoj trkačkoj disciplini koja posljednjih godina sve više maha uzima i kod nas. Nerijetko se može pročitati vijest o istrčanim dionicama i rušenju rekorda naših sugrađana. Naravno, ne mislimo ovdje na svjetske, europske, ne mislimo niti na nacionalne, ali neke svoje male, osobne – e, to da.

"Kad si maratonac postavi osobni cilj i ispuni ga, on je pobijedio. Ne možeš doista pobijediti u maratonskoj trci, to je odavno rezervirano za Afrikance, ali pobijediti sebe – to je pobjeda nas rekreativaca“, otprilike je sukus svega rečenog detaljno popraćenog pričama vezanim uz maraton. Od svojih početaka do današnjih ludih rekorda, od poređenja vremenskih rezultata rekreativaca i profesionalaca, sve do strastvenog opisivanja opreme jednog maratonca, prilagođene pojedinim vremenskim uvjetima.

Doista, ukoliko nekoga interesira maraton, danas je imao priliku iz prve ruke doznati poprilično toga i to od čovjeka kojemu je prolijevanje znoja kroz metre i kilometre postao hobi bez koje više ne može zamisliti svakodnevicu…

: PIŠE: Suzana Bartolić; 24 Listopad 2026; 1775

Požeško-slavonska županija 16. listopada nagradila je najuspješnije učenike i odgojno-obrazovne djelatnike za ostvarene rezultate u školskoj godini 2025./2026. Među ovogodišnjim dobitnicima priznanja su i tri predstavnice pakračkih škola – prvostupnica sestrinstva Jelena Ivanović iz Srednje škole Pakrac te Dubravka Namjesnik i Lejla Skalnik iz Osnovne škole braće Radića Pakrac.

Priznanja su dodijeljena učenicima i mentorima koji su sudjelovali na državnim natjecanjima i smotrama te ostvarili zapažene rezultate u različitim područjima, od informatike i tehničke kulture do jezika, umjetnosti, glazbe i učeničkog stvaralaštva. U sklopu svečanosti dodijeljena je i Županijska nagrada za izvrsnost, kojom se dodatno prepoznaju iznimni rezultati učenika osnovnih i srednjih škola te poseban doprinos odgojno-obrazovnih djelatnika. Priznanja su uručena i djelatnicima koje je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nagradilo povodom Svjetskog dana učitelja 5. listopada.

Dobitnice s pakračkog područja 23. listopada obišao je gradonačelnik Pakraca Tomislav Novinc, čestitao im na zasluženim priznanjima i zahvalio na njihovu doprinosu obrazovanju i lokalnoj zajednici.

Tijekom posjeta Srednjoj školi Pakrac susreo se i s najuspješnijim učenicima te s njima razgovarao o školovanju, slobodnom vremenu i njihovim idejama i prijedlozima o tome što bi u gradu željeli unaprijediti ili promijeniti. Učenici su pritom gradonačelniku postavljali pitanja i iznosili svoja razmišljanja o životu u Pakracu.

„Želim vam čestitati na ostvarenim rezultatima. Svi pratimo vaš rad, ponosni smo na vas i želimo vam i dalje biti podrška i na raspolaganju. Želimo da se u Pakrac vrate oni koji nisu odavde, ali i da oni koji ovdje žive ostanu, kako bismo zajedno sudjelovali u poboljšanju grada. Isto tako, ponosni smo i na vas učitelje zbog svega što radite za naše učenike, a aktivni ste u svim područjima naše zajednice“, poručio je gradonačelnik Novinc.

U Osnovnoj školi braće Radića Pakrac gradonačelnik je čestitao učiteljicama Dubravki Namjesnik i Lejli Skalnik na osvojenim priznanjima, istaknuvši važnost njihova rada u školi i doprinosa kvaliteti obrazovanja. Tom je prilikom obišao i učenike dvaju odjeljenja produženog boravka, koji su ga s veseljem dočekali. Razgovaralo se i o organizaciji dva odjela produženog boravka, za koji roditelji izdvajaju 80 eura mjesečno po djetetu, dok preostali dio troškova pokriva Grad Pakrac.

„Zaista moram reći da ova nagrada nije samo moja, nego je rezultat kontinuiranog rada svih nas u školi i Grada, koji je uvijek tu za nas. Moja osobno najveća nagrada je kada mi se dijete vrati i kaže: ‘Učiteljice, ostavili ste neizbrisiv trag u mom životu“, istaknula je učiteljica Namjesnik.

: PIŠE: Domagoj Ajman; 17 Listopad 2026; 1375

Projekt „Stream u koricama“ četvrti je projekt Osnovne škole braće Radića Pakrac u sklopu Erasmusa kojemu je konferencija bila održana sredinom listopada u konferencijskoj sali pakračke osnovne škole, a naglasak je bio na poticanju učenika na čitanje, isto kao i na čitanju s razumijevanjem.

Nataša Major, koordinatorica projekta, prisjetila se početaka Erasmusa koji su započeli prije četiri godine.

„Vidjeli smo da učenje i znanje, odnosno sve ono što se u školi uči nema nikakve svrhe ukoliko djeca ne razumiju i ne vide dobrobit toga svega. Shvatili smo da moramo poraditi na integraciji znanosti, tehnologije i svih predmeta koji se uče u školi, a da bi se to moglo konkretno i jasno primjenjivati u svakodnevnom životu, treba nam određeno znanje. Na osnovu toga, posložili smo si ciljeve – poboljšanje kompetencija učitelja i učenika u području poučavanja vještina čitanja i pisanja i motivaciji za čitanje te poboljšanje kompetencija učitelja i učenika u integraciji nastavnih područja u STEM obrazovanju i primjeni stečenih znanja“, rekla je koordinatorica Major.

STEM obrazovanje je integrirani pristup učenju koji povezuje znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.

2023./2024. godinu naš tim osnovne pakračke škole radio je na usavršavanju vještina čitanja, pisanja i povećanju motivacije za čitanje, da bi sljedeće godine to primijenjivali, dok je i istovremeno druga grupa učitelja išla na usavršavanje. Prošle godine vodili su učenike na usavršavanja u tri škole, a ove godine nadograđuju i povezuju dosadašnje aktivnosti čitanja, čitanja s razumijevanjem i motiviranjem za čitanje povezujući ih sa svim predmetima znanosti, tehnologije, kemije, biologije, fizike itd.

U projektu sudjeluju učenici ravnateljica Sanja Delač, četiri učiteljice razredne nastave, četiri stručna suradnika, isto kao i gotovo svi učitelji iz predmetnih nastava te im je tendencija maksimalno proširiti tim.

„Poseban naglasak je na učenike koji odskaču te na one koji ne uspjevaju sve napraviti. Tu je i velika grupa učenika koja ima smanjene mogućnosti, budući da prometno nismo baš povezani sa Zagrebom, imamo slabije financijske i socijalne mogućnosti pa su im samim time slabiji i rezultati. Također, imamo i grupu neurodivergentnih učenika (dosad znani kao učenici s posebnim potrebama) koji uče na drukčiji način, a tu su i učenici koji bi htjeli sudjelovati o ovim aktivnostima poslije nastave, ali nemaju kako otići kući jer su putnici pa za njih imamo dodatnu autobusnu liniju“, pojasnila je koordinatorica Major.

U planu je pozvati predavače koji će se baviti sa stručnim usavršavanjem učitelja, primjena svih stručnih metoda u radu s učenicima, praćenje napretka učenika u čitanju s razumijevanjem, integraciji i primjeni znanja, odnosno rješavanju različitih zadataka, prenošenje znanja drugim učiteljima u drugim školama, isto kao i provođenje radionica u stream području.

Zanimalo me je postoje li natjecanja u sklopu projekta, primjerice u brzom čitanju, čitanju s razumijevanjem i slično, na što sam dobio odgovor kako natjecanja ne postoje budući da cilj nije kompetitivne prirode, nego više u vidu natjecanja samim sa sobom te naposljetku praćenja napretka. „Na festivalu znanosti i sporta, jednom od aktivnosti projekta, također nema natjecanja, no svi pokazuju ono što znaju i što su pripremili, rekla je Major. Na pitanje u kojim će sve državama provodili svoje aktivnosti, saznao sam da su učitelji i učenici aktivnosti provodili u Italiji u Firenci, a u planu je još Finska, Mađarska, i Španjolska.

Ravnateljica Delač je pohvalila suradnju sa stručnjacima iz Slovenije koji su provodili programe za čitanje i STEM radionice koje su se ispostavile vrlo zanimljive učenicima, a i našim učenicima je slovenski jezik najrazumljiviji.

Konkretan primjer navela je učiteljica Manuela Papić koja predaje biologiju i prirodu.

„Sa sva četiri 6. razreda izlašli smo van na teren gdje smo provodili aktivnosti na temu energija. Dobro smo iskordinirali što točno rade i kod koga, grupe su se izmijenjivale i svi su prošli sve radionice iz matematike, prirode, geografije i povijesti, a na kraju smo napravili evaluacijski upitnik kako bismo od učenika dobili povratne informacije što im se svidjelo, što nije, što bi promijenili i imaju li kakvih ideja kako bismo to sve poboljšali. 8. razredi će u veljači imati slične aktivnosti na temu zračenje, u ožujku će 7. razredi obraditi rijeku Pakru, a 5. tlo“, prepričala je učiteljica Papić.

: Učiteljica biologije i prirode Manuela Papić, druga s lijeva

Projekt je financiran stopostotnim financijskim sredstvima Europske unije, konkretno za ovu godinu za projekt Stream u koricama je odobreno 30.000 eura. Nakon što se napiše projektni prijedlog koji se ispuni online i pošalje na ocjenjivanje, ovisno o prikupljenim bodovima bude odobren i financiran ili neodobren.

„Sve što radimo u vezi ovog projekta ne dobijemo dodatno plaćeno, nego radimo u sklopu svog posla. Plaćena su nam putovanja, smještaji nakon kojih moramo donijeti nova znanja i metode u naše učionice koje ćemo prenijeti na učenike i druge škole. Iako 30.000 eura zvuči kao veliki iznos, nas koji sudjelujemo u projektu je puno i da bismo svi otišli vidjeti, čuti i upiti nova znanja, morat ćemo podosta natezati financije kako bismo svi uspjeli sudjelovati u aktivnostima u tim financijskim okvirima“, riječi su kojima je koordinatorica Major zaključila konferenciju.