- PIŠE: Pakrački List
- 1426
- PIŠE: Domagoj Ajman
- 1353
Projekt „Stream u koricama“ četvrti je projekt Osnovne škole braće Radića Pakrac u sklopu Erasmusa kojemu je konferencija bila održana sredinom listopada u konferencijskoj sali pakračke osnovne škole, a naglasak je bio na poticanju učenika na čitanje, isto kao i na čitanju s razumijevanjem.
Nataša Major, koordinatorica projekta, prisjetila se početaka Erasmusa koji su započeli prije četiri godine.
„Vidjeli smo da učenje i znanje, odnosno sve ono što se u školi uči nema nikakve svrhe ukoliko djeca ne razumiju i ne vide dobrobit toga svega. Shvatili smo da moramo poraditi na integraciji znanosti, tehnologije i svih predmeta koji se uče u školi, a da bi se to moglo konkretno i jasno primjenjivati u svakodnevnom životu, treba nam određeno znanje. Na osnovu toga, posložili smo si ciljeve – poboljšanje kompetencija učitelja i učenika u području poučavanja vještina čitanja i pisanja i motivaciji za čitanje te poboljšanje kompetencija učitelja i učenika u integraciji nastavnih područja u STEM obrazovanju i primjeni stečenih znanja“, rekla je koordinatorica Major.
STEM obrazovanje je integrirani pristup učenju koji povezuje znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku.
2023./2024. godinu naš tim osnovne pakračke škole radio je na usavršavanju vještina čitanja, pisanja i povećanju motivacije za čitanje, da bi sljedeće godine to primijenjivali, dok je i istovremeno druga grupa učitelja išla na usavršavanje. Prošle godine vodili su učenike na usavršavanja u tri škole, a ove godine nadograđuju i povezuju dosadašnje aktivnosti čitanja, čitanja s razumijevanjem i motiviranjem za čitanje povezujući ih sa svim predmetima znanosti, tehnologije, kemije, biologije, fizike itd.
U projektu sudjeluju učenici ravnateljica Sanja Delač, četiri učiteljice razredne nastave, četiri stručna suradnika, isto kao i gotovo svi učitelji iz predmetnih nastava te im je tendencija maksimalno proširiti tim.
„Poseban naglasak je na učenike koji odskaču te na one koji ne uspjevaju sve napraviti. Tu je i velika grupa učenika koja ima smanjene mogućnosti, budući da prometno nismo baš povezani sa Zagrebom, imamo slabije financijske i socijalne mogućnosti pa su im samim time slabiji i rezultati. Također, imamo i grupu neurodivergentnih učenika (dosad znani kao učenici s posebnim potrebama) koji uče na drukčiji način, a tu su i učenici koji bi htjeli sudjelovati o ovim aktivnostima poslije nastave, ali nemaju kako otići kući jer su putnici pa za njih imamo dodatnu autobusnu liniju“, pojasnila je koordinatorica Major.
U planu je pozvati predavače koji će se baviti sa stručnim usavršavanjem učitelja, primjena svih stručnih metoda u radu s učenicima, praćenje napretka učenika u čitanju s razumijevanjem, integraciji i primjeni znanja, odnosno rješavanju različitih zadataka, prenošenje znanja drugim učiteljima u drugim školama, isto kao i provođenje radionica u stream području.
Zanimalo me je postoje li natjecanja u sklopu projekta, primjerice u brzom čitanju, čitanju s razumijevanjem i slično, na što sam dobio odgovor kako natjecanja ne postoje budući da cilj nije kompetitivne prirode, nego više u vidu natjecanja samim sa sobom te naposljetku praćenja napretka. „Na festivalu znanosti i sporta, jednom od aktivnosti projekta, također nema natjecanja, no svi pokazuju ono što znaju i što su pripremili, rekla je Major. Na pitanje u kojim će sve državama provodili svoje aktivnosti, saznao sam da su učitelji i učenici aktivnosti provodili u Italiji u Firenci, a u planu je još Finska, Mađarska, i Španjolska.
Ravnateljica Delač je pohvalila suradnju sa stručnjacima iz Slovenije koji su provodili programe za čitanje i STEM radionice koje su se ispostavile vrlo zanimljive učenicima, a i našim učenicima je slovenski jezik najrazumljiviji.
Konkretan primjer navela je učiteljica Manuela Papić koja predaje biologiju i prirodu.
„Sa sva četiri 6. razreda izlašli smo van na teren gdje smo provodili aktivnosti na temu energija. Dobro smo iskordinirali što točno rade i kod koga, grupe su se izmijenjivale i svi su prošli sve radionice iz matematike, prirode, geografije i povijesti, a na kraju smo napravili evaluacijski upitnik kako bismo od učenika dobili povratne informacije što im se svidjelo, što nije, što bi promijenili i imaju li kakvih ideja kako bismo to sve poboljšali. 8. razredi će u veljači imati slične aktivnosti na temu zračenje, u ožujku će 7. razredi obraditi rijeku Pakru, a 5. tlo“, prepričala je učiteljica Papić.
- Učiteljica biologije i prirode Manuela Papić, druga s lijeva
Projekt je financiran stopostotnim financijskim sredstvima Europske unije, konkretno za ovu godinu za projekt Stream u koricama je odobreno 30.000 eura. Nakon što se napiše projektni prijedlog koji se ispuni online i pošalje na ocjenjivanje, ovisno o prikupljenim bodovima bude odobren i financiran ili neodobren.
„Sve što radimo u vezi ovog projekta ne dobijemo dodatno plaćeno, nego radimo u sklopu svog posla. Plaćena su nam putovanja, smještaji nakon kojih moramo donijeti nova znanja i metode u naše učionice koje ćemo prenijeti na učenike i druge škole. Iako 30.000 eura zvuči kao veliki iznos, nas koji sudjelujemo u projektu je puno i da bismo svi otišli vidjeti, čuti i upiti nova znanja, morat ćemo podosta natezati financije kako bismo svi uspjeli sudjelovati u aktivnostima u tim financijskim okvirima“, riječi su kojima je koordinatorica Major zaključila konferenciju.
- PIŠE: Pakrački list
- 853
Dječji vrtić Maslačak Pakrac objavio je javni poziv za upis djece u program predškole za pedagošku godinu 2026./2027., namijenjen djeci rođenoj od 1. travnja 2020. do 31. ožujka 2021. godine koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja u dječjem vrtiću. Zahtjevi za upis podnose se od 16. do 30. listopada 2026. godine, a program će se provoditi od veljače do svibnja 2027. godine.
Program predškole obvezan je za djecu u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu uključena u redoviti program predškolskog odgoja, a za roditelje je besplatan.
Potrebna dokumentacija
Uz zahtjev za upis potrebno je priložiti:
-
presliku rodnog lista djeteta ili izvatka iz matice rođenih
-
preslike osobnih iskaznica roditelja ili uvjerenja o prebivalištu odnosno boravištu
-
presliku iskaznice imunizacije
-
potvrdu o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa.
Dodatno se može priložiti i dokumentacija koja se odnosi na posebne zdravstvene potrebe djeteta ili teškoće u razvoju, preslika pravomoćne presude o razvodu braka te dokaz kojim se utvrđuje da roditelj samostalno ostvaruje skrb nad djetetom, ako se navedeno odnosi na podnositelja zahtjeva.
Gdje preuzeti i predati zahtjev?
Zahtjev za upis dostupan je na internetskoj stranici www.dvmp.hr ili se može preuzeti osobno u prostorijama Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac na adresi Matice hrvatske 13/b u Pakracu.
Ispunjeni zahtjevi s potrebnom dokumentacijom mogu se dostaviti osobno, poštom na adresu Dječji vrtić Maslačak Pakrac, Matice hrvatske 13/b, 34550 Pakrac, ili elektroničkom poštom na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..
Program predškole provodit će se od veljače do svibnja 2027. godine u matičnom objektu Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac te u područnim objektima u Badljevini i Donjoj Obriježim a roditelji će prije početka programa dobiti detaljne upute o njegovoj organizaciji i načinu provedbe.
- PIŠE: Pakrački list
- 1341
Pedesetak učenika od četvrtog do osmog razreda Osnovne škole braće Radića Pakrac posjetilo je 9. listopada socijalnu zadrugu „Humana Nova“ u Čakovcu, gdje su upoznali put tekstila od odbačene odjeće do novih proizvoda. Terenska nastava dio je nacionalne kampanje „Zeleni ormar“, kojom se djecu i mlade želi osvijestiti o posljedicama brze mode, tekstilnom otpadu i važnosti odgovornije kupnje odjeće.
Cilj posjeta bio je učenicima na konkretnom primjeru pokazati kako mogu smanjiti količinu tekstilnog otpada i produljiti vijek odjeće. Prema podacima kampanje, za proizvodnju jedne pamučne majice potroši se oko 2.700 litara vode, dok se odjevni predmet u prosjeku odjene svega šest puta prije odbacivanja.
Učenici su u „Humani Novi“ pratili proces prikupljanja i sortiranja tekstila te vidjeli kako se kvalitetnija odjeća prodaje u trgovini rabljene odjeće, a dio tekstila prerađuje u torbe, modne dodatke i industrijske krpe. Upoznali su i socijalnu dimenziju rada zadruge, koja zapošljava osobe s invaliditetom i pripadnike marginaliziranih skupina.
Poseban dojam na učenike ostavila je priča i predavanje zaposlenika Dine Višnjića, koji ima cerebralnu paralizu. Govorio im je o tome koliko mu posao znači i kako mu je pružio novi smisao, potaknuvši ih da prihvate vlastite nesavršenosti i slijede svoje snove.
- Foto: Dino Višnjić i Martina Komerički
Psihologinja OŠ braće Radića Pakrac Nataša Major istaknula je kako se projekt „Tekstilni otpad“ ove školske godine provodi sa svim učenicima. „Na izlet smo išli ciljano da dobijemo ideje što se sve radi s tekstilnim otpadom. Posjet zadruzi „Humana Nova“ ispunio je naša očekivanja, a posebno nas je oduševila toplina i srdačnost svih zaposlenih. Vratili smo se motivirani za osmišljavanje ideja kako iskoristiti tekstilni otpad koji smo prikupili u školi“, izjavila je Major.
Predsjednik udruge „Pozitivne promjene“ i voditelj projekta Dražen Brašnić naglasio je kako je važno da mladi razviju odgovorne navike u kupnji odjeće, razmjenjuju odjeću i razmisle prije svake kupnje. Sličnu poruku uputila je i Tihana Pavić, predsjednica američke udruge „MaNaBu Movement“, partnera projekta, istaknuvši da je cilj mladima omogućiti da vlastitim iskustvom upoznaju mogućnosti ponovne uporabe tekstila.
Martina Komerički, voditeljica edukativnih aktivnosti i vlasnica "Mandala Media", dodala je kako se najveće promjene mogu postići promjenom vlastitih navika i sprječavanjem nastanka otpada već na samom početku. „Godinama sam održavala edukacije o gospodarenju otpadom i shvatila da najbržu promjenu kao građani možemo postići kroz vlastite životne navike, odnosno sprječavanjem nastanka otpada već na samom početku. Zato smo se odlučili prvo obratiti djeci i mladima. Oni već vrlo rano sami odlučuju o kupnji odjeće i mogu od početka razmišljati i djelovati drugačije nego, nažalost, većina nas starijih. Primjeri oko mene pokazuju da su današnja djeca osviještenija nego što mislimo. Sve češće posežu za second hand stranicama i trgovinama, što je za svaku pohvalu“, rekla je Komerički.
Nakon posjeta „Humani Novi“ učenici su obišli i Centar za posjetitelje „Ekomuzej Međimurje malo“ u Čakovcu, gdje su uz pomoć virtualne stvarnosti upoznali prirodnu i kulturnu baštinu Međimurja.
Kampanju „Zeleni ormar“ provodi udruga „Pozitivne promjene“ s partnerima „MaNaBu Movement“ i „Mandala Media“, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Grad Pakrac odabran je kao pilot-grad kampanje, koja potiče građane da odjeću kupuju manje, nose dulje, poklanjaju ili razmjenjuju, a tek potom odlažu u spremnike za tekstil.
U sklopu kampanje u Pakracu se provode edukativne aktivnosti za učenike, mini buvljak za osmaše i prikupljanje tekstila za građane. Čistu i suhu odjeću, obuću i kućanski tekstil moguće je predati u „Komunalcu“ u Ulici Križnog puta 18, Reciklažnom dvorištu Pakrac u Kusonjama i Reciklažnom dvorištu Lipik. Prikupljeni tekstil odvozi se u „Humanu Novu“, a na kraju kampanje bit će objavljena ukupna količina prikupljenog tekstila.
U Europskoj uniji godišnje nastane 12,6 milijuna tona tekstilnog otpada, a od 1. siječnja 2025. države članice obvezne su odvojeno prikupljati tekstil, što problem s europske razine spušta na svaku općinu i svako kućanstvo. Većina građana te brojke ne zna, a upravo zato kampanja "Zeleni ormar" kreće od najmlađih kupaca: osmaši već sami biraju i kupuju odjeću, a navike koje sada stvore nosit će cijeli život.
Izvor: Martina Komerički, vlasnica Mandala media
- PIŠE: Pakrački list
- 834
Gradska knjižnica Pakrac u četvrtak, 8. listopada, ugostit će u prostoru Knjižnice Srednje škole Pakrac hrvatsku književnicu Moniku Herceg, koja će sa srednjoškolcima sudjelovati u književnom susretu i snimanju nove epizode podcasta „Mali književni podcast razgovori“.
Književni susret počinje u 12,30 sati, snimanje podcasta predviđeno u 15 sati, a program se provodi u sklopu projekta „Mali književni podcast razgovori“, koji Gradska knjižnica Pakrac realizira u partnerstvu sa Srednjom školom Pakrac, učenicima te profesoricama Jelenom Ivanović i Goranom Baschiera.
Cilj projekta je približiti književnost mladima kroz suvremeni podcast format, potaknuti čitanje te učenicima omogućiti aktivno sudjelovanje u stvaranju medijskog sadržaja. Učenici sudjeluju u pripremi tema i pitanja, snimanju, tehničkoj obradi i promociji epizoda, čime razvijaju komunikacijske, digitalne i kreativne vještine.
U podcastu kao gosti sudjeluju hrvatske književnice i književnici, a razgovori osim o književnosti otvaraju i teme čitateljskih navika mladih te povezanosti književnosti s kazalištem i filmom. Snimljene epizode bit će javno dostupne na YouTube kanalu Srednje škole Pakrac.
Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. godine, a na književnoj sceni istaknula se Nagradom Goran za mlade pjesnike 2017. godine za rukopis Početne koordinate. Istoimena zbirka donijela joj je više književnih priznanja, među kojima Kvirinovu nagradu, nagradu Fran Galović, nagradu Slavić i međunarodnu nagradu Mostovi Struge.
Ovaj projekt financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske kroz programsko područje Akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti.
- PIŠE: Suzana Bartolić
- 1891
Učenici Osnovne škole braće Radića su imali priliku 15. rujna na školskom dvorištu sudjelovati u zanimljivim radionicama STEM mobilnog laboratorija te kroz igru i praktične zadatke upoznati svijet umjetne inteligencije, algoritama i kibernetičke sigurnosti.
Kako objašnjava edukatorica Udruge Bioteka Katarina Horvat, radionice su osmišljene tako da učenici ne budu samo promatrači, već aktivni sudionici. Na početku radionice učenici razgovaraju o tome što zapravo znači kratica STEM, nakon čega se dijele u manje skupine. Grupe se izmjenjuju na različitim aktivnostima i igrama koje su posebno osmišljene prema temama radionica. Ovoga puta učenici su se bavili aktualnim temama iz digitalnog svijeta – umjetnom inteligencijom, kibernetičkom higijenom i algoritmima.
UČI SE KROZ ZABAVU
Cilj radionica je učenicima približiti digitalne tehnologije na zanimljiv i njima razumljiv način. Umjesto klasičnog predavanja, učenici dobivaju zadatke koje moraju sami riješiti, pritom razvijajući logičko razmišljanje, kreativnost i sposobnost rješavanja problema.
„U ovaj projekt uključeno je 30 škola, dosad smo obišli 19, a riječ je o školama s područja posebne državne skrbi. U svakoj školi sudjeluje čak i više od 200 učenika i 12 učitelja koji prolaze kroz tri radionice“, istaknula je Katarina Horvat.
Radionice donose različite izazove, od rješavanja problema i upoznavanja osnova digitalnog svijeta do učenja o sigurnosti na internetu i algoritmima, a učenici su, prema iskustvima dosadašnjih radionica, posebno dobro reagirali na zadatke u kojima upravo oni moraju pronaći rješenje.
„Učenicima se posebno sviđaju ovakve igre. U jednoj od njih mali autići kreću se po mapi, a učenici moraju uz prepreke pronaći put do određene lokacije. Sve je zapravo zabavno jer misle da voze autiće po mapi, a zapravo trebaju razmišljati kako doći do određene lokacije i sami zaključiti kako najbrže spasiti ljude uz zadane prepreke i nepogode“, objasnila je Horvat.
DRUGAČIJA VRSTA STEM-A
Mobilni laboratorij putuje diljem Hrvatske, posjećuje škole te učenicima omogućuje da kroz praktičan rad, pokuse i zanimljive zadatke istražuju suvremeni STEM svijet. Program je namijenjen učenicima od 4. do 8. razreda. Tijekom jednog školskog dana u njemu može sudjelovati oko 200 učenika, a u pojedinom školskom satu sudjeluje između 30 i 40 učenika.
Dolazak mobilnog laboratorija dio je programa Kids4Tech, globalnog edukativnog programa razvoja STEM karijera koji je pokrenuo "Mastercard" u partnerstvu s hrvatskom "Udrugom Bioteka", udruga za promicanje biologije i srodnih znanosti.
Program je od 2014. godine proveden u 67 zemalja i u njega je uključeno više od 12 milijuna djece, a sada je aktivan i u Hrvatskoj gdje se četvrtu godinu provodi u suradnji s poznatim Biotekinim putujućim STEM mobilnim laboratorijem.
