Kultura

: PIŠE: Pakrački List; 17. ožujka 2016; 1558

"Ova izložba je posebna jer smo temom željeli prikazati dijelove grada koji više ne postoje, ili koji postoje, no nisu svima vidljivi. Na fotografijama su razni motivi grada pokraj kojih svakodnevno prolazimo, a na ovaj način su ostali dokumentirani", rekla je večeras Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja grada Pakraca, na otvorenju izložbe fotografija naziva "(Ne)vidljivi Pakrac" organiziranoj u suradnji s Gradskom knjižnicom Pakrac i Gradom Pakracom povodom obilježavanja 760. obljetnice Grada.

Na javni poziv koji je raspisan u veljači javilo se 18 autora svih generacija koji su svojim fotografijama svatko na svoj način ovjekovječili najpoznatije pakračke građevine, mjesta i ulice. Tako su svoje radove izložili Matija Kulhavi, Oto Kraml, Danela Vujanić, Antun Ciglenečki, Krešimir Novinc, Goran Tomaši, Ivan Černi, Josip Buljan, obitelj Grčević, Sara Marin, Drijenka Rebrina Kosić, Luka Kosić, Robert Lulić, Sonja Lapaš, Dionizije Šebetovsky, Jelena Ugrica, Sheldon Miles te Anna Di Zepp koja je jedina napravila maketu nekadašnje kuće Grgurić, a posjetitelji su mogli vidjeti i neke od najljepših panorama Pakraca.

Izložbu je otvorila gradonačelnica Anamarija Blažević rekavši kako se sve više primjećuje koliko naši građani fotografiraju grad stoga se izrodila ideja da se takve fotografije okupe na jednom mjestu. "Ovo je dokaz koliko svi vi koji ste nam pokazali svoj rad živite sa svojim gradom, koliko ga volite i koliko ste uz njega vezani. Hvala vam na tome i nadam se da će ovakva izložba postati tradicionalna u obilježavanju Dana našeg Pakraca", rekla je gradonačelnica Blažević.

Kao zahvalu za ustupljene fotografije, gradonačelnica Blažević svim autorima je uručila slavonski banovac, simbol Grada Pakraca, a građani izložbu fotografija mogu pogledati do 13. travnja u pakračkom muzeju.

: PIŠE: Pakrački List; 16. ožujka 2016; 1020

Oko 90 učenika osmih razreda pakračke osnovne škole osnovne škole prisustvovalo je danas "Satu istine", projektu koji se već petu godinu za redom provodi u školama Požeško - slavonske županije, u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata naše županije, a u kojemu se tijekom jednoga školskog sata učenicima govori o događajima tijekom Domovinskog rata.

O zbivanjima je govorio umirovljeni bojnik HV-a Mario Kalan, autor i provoditelj projekta, koji je kroz sat vremena snimki iz Domovinskog rata na zapadnom slavonskom bojište zorno prikazao ratne prilike tadašnjeg vremena na području Požeško-slavonske županije, a posebno se osvrnuo na najvažnija događanja i akcije koje su se provodile na našem području Pakraca i Lipika ističući važnost ova naša dva grada u obrani suvereniteta Hrvatske. Uz osnovne podatke koje je predavač iznio, djeca su pogledala izložbu fotografija te kratak dokumentarni film koji vjerno prikazuje tadašnje stanje i prilike koje su vladale.

"Važno je da znate što se sve događalo u našem kraju kako se to više nikad ne bi ponovilo. Vjerujem da su vam roditelji već o Domovinskom ratu puno toga ispričali, no na ovakvim predavanjima možete saznati sve iz prve ruke ljudi koji su sudjelovali u obrani Hrvatske", poručila je osmašima gradonačelnica Anamarija Blažević.

"Ciljana populacija su osmi razredi zbog toga što po školskom planu uče o Domovinskom ratu, a ovim projektom smo se samo nadovezali na postojeće školsko gradivo. Iako "Sat istine" zaista traje jedan školski sat ovo je svakako dobar način upoznavanja generacije koja je rođena 1995. godine odnosno nakon oslobađajuće vojno-redarstvene akcije "Bljesak" i koja zasigurno nisu dovoljno upoznata s ratnim križem naše Županije. Nakon svakog predavanja učenici ispunjavaju evaluacijske listiće i mogu ponosno reći da su povratne reakcije vrlo pozitivne", rekao nam je bojnik Mario Kalan.

: PIŠE: Pakrački List; 15. ožujka 2016; 1015

Digitalizacija građe zavičajne povijesti Pakraca zajednički je projekt Muzeja grada Pakraca i Gradske knjižnice Pakrac gdje su večeras i multimedijski prezentirane najznačajnije kulturne vrijednosti zavičajne baštine našega kraja u sklopu obilježavanja 760. godišnjice grada te Dana Grada Pakraca.

Ovaj hvalevrijedan projekt vrijedan 10.000 kuna financiran je sredstvima Ministarstva kulture, a koji su utrošeni za kreiranje zasebne web stranice koja se konstantno puni sadržajima, a sav programerski i informatički dio odradio je pakrački studio Fotoimago. Na web stranici www.digi-pakrac.com građani mogu pronaći arhivu i stara godišta "Pakračkog vjesnika", dijela vrijedne zavičajne zbirke pakračke gradske knjižnice. Kako je rekla Monika Lucić Fider, ravnateljica knjižnice, ova zbirka lokalnog lista izuzetno je važan dokument jednog vremena koji je pokrivao tadašnja najvažnija zbivanja iz političkog, gospodarskog, kulturnog i sportskog života Pakraca i okolice, a koji je građanima danas lako dostupan i besplatan materijal za proučavanje i istraživanje lokalne povijesti.

Digitalizacijom je obuhvaćena i značajna arhivska građa Muzeja grada Pakraca poput zbirke razglednica, arhive fotografija Ive Gebera, originalnih nacrta pakračkih graditelja Stjepana Golubića te izdani zbornici Povijesnog društva Pakrac - Lipik.

"Na ovaj način zaštitili smo vrijednu građu od njezinog daljnjeg oštećivanja, a istovremeno povećali dostupnost svima koji se bave proučavanjem zavičajne povijesti, a posebno školskoj populaciji koja će ovaj način možda drugačije doživjeti grad u kojem žive. Smatramo da i na ovaj način možemo utjecati na jačanje svijesti o značaju i važnosti zavičajne povijesti i baštine koju treba prvo prepoznati pa onda i čuvati", rekla je Jelena Hihlik, ravnateljica Muzeja Grada Pakraca.

Tom prilikom predstavljeno je i šest modula udžbenika zavičajne povijesti koje je izradio i prezentirao Stjepan Benković, predsjednik Povijesnog društva Pakrac – Lipik, a koji obrađuju zavičajnu povijest počevši od prapovijesnog doba i Rimljana u pakračkom kraju za učenike 5. razreda, za šeste razrede predviđena je tematika našeg kraja u srednjom vijeku te pakrački kraj za vrijeme i nakon oslobađanja Turaka. O Pakracu u 18. i 19. stoljeću učili bi sedmi razredi dok bi osmi razred mogli obrađivati tematiku Domovinskog rata na našem području. Kako je naglasio Benković, udžbenici će biti otiskani do početka iduće školske godine i biti ponuđeni kao nastavni materijal pakračkim nastavnicima povijesti koji će moći uvrstiti u svoj program rada, bit će i dostupni u digitaliziranom obliku na web stranici. Osim udžbenika, članovi društva izradili su i kratke brošure o povijesti Pakraca, Lipika i Poljane koji se mogu koristiti i u turističke svrhe.

Zadovoljstvo i zahvalnost što su lokalni povjesničari u suradnji s pakračkim kulturnim institucijama trajno zabilježili vrijednu pakračku povijest iskazali su Davor Huška, pomoćnik ministra regionalnog razvoja i EU fondova, te gradonačelnica Anamarija Blažević naglasivši kako je ovaj projekt izuzetno važan za buduće generacije koje dolaze.

Kako su nam naglasile ravnateljice pakračkih kulturnih ustanova, digitalizacija zavičajne povijesti nije gotova, stranica će se konstantno puniti novim sadržajima, a sam projekt ravnateljica Monika Lucić Fider će predstaviti i na stručnom skupu Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema koji će biti održan u Osijeku.

: PIŠE: Pakrački List; 14. ožujka 2016; 1063

"Jučer sam bio na utrci i umoran samo k`o pas," riječi su kojima je Marijan Delišimunović, pakrački maratonac započeo predavanje učenicima osmih razreda Osnovne škole braće Radić o ovoj trkačkoj disciplini koja posljednjih godina sve više maha uzima i kod nas. Nerijetko se može pročitati vijest o istrčanim dionicama i rušenju rekorda naših sugrađana. Naravno, ne mislimo ovdje na svjetske, europske, ne mislimo niti na nacionalne, ali neke svoje male, osobne – e, to da.

"Kad si maratonac postavi osobni cilj i ispuni ga, on je pobijedio. Ne možeš doista pobijediti u maratonskoj trci, to je odavno rezervirano za Afrikance, ali pobijediti sebe – to je pobjeda nas rekreativaca“, otprilike je sukus svega rečenog detaljno popraćenog pričama vezanim uz maraton. Od svojih početaka do današnjih ludih rekorda, od poređenja vremenskih rezultata rekreativaca i profesionalaca, sve do strastvenog opisivanja opreme jednog maratonca, prilagođene pojedinim vremenskim uvjetima.

Doista, ukoliko nekoga interesira maraton, danas je imao priliku iz prve ruke doznati poprilično toga i to od čovjeka kojemu je prolijevanje znoja kroz metre i kilometre postao hobi bez koje više ne može zamisliti svakodnevicu…

: PIŠE: Suzana Bartolić; 20. listopada 2025; 764

Srednja škola Pakrac, uz odobrenje Grada Pakraca, obilježila je Dan kravate, koji se tradicionalno slavi 18. listopada svake godine. Ovo je druga godina zaredom da škola sudjeluje u obilježavanju, a ove su godine učenici i nastavnici odlučili izaći izvan školskih okvira i ukrasiti četiri kipa s kravatama u središtu Pakraca. Na taj su način željeli potaknuti znatiželju prolaznika i osvijestiti, kako građane tako i učenike, o važnosti kravate kao modnog dodatka koji je prepoznat i cijenjen u cijelom svijetu, a potječe upravo iz Hrvatske.

Obilježavanje su organizirali nastavnici Marica Mandir i Martina Terranova ispred aktiva stranih jezika te Branko Križan u ime aktiva društvenih predmeta. U projektu su sudjelovali učenici trećeg razreda gimnazije te prvog i drugog razreda smjera medicinski tehničar.

Srednjoškolci, i sami noseći kravate, obišli su četiri poznata pakračka spomenika. Kod svakog od njih nastavnik Branko Križan ukratko je govorio o povijesnom značaju spomenika te je učenike poticao da sami iznesu ono što znaju ili su naučili o njima. Nakon toga učenici su održali kratke govore na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku o tome kako je kravata postala poznata u svijetu.

Kravata je modni dodatak koji potječe iz Hrvatske i danas se smatra simbolom elegancije i profesionalnosti širom svijeta. Njezina povijest seže u 17. stoljeće, kada su hrvatski vojnici, poznati po maramama vezanim oko vrata, služili u francuskoj vojsci. Taj je detalj oduševio Francuze, pa su ga nazvali “cravate”, prema riječi Croate (Hrvat). Zanimljivo je da kravata nema praktičnu svrhu, ali je kroz stoljeća postala znak stila, identiteta i samopouzdanja, a 18. listopada cijeli svijet obilježava Dan kravate u čast hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturi.

Prvi spomenik koji su obišli posvećen je poginulom partizanu iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Izrađen je u bronci, a autor mu je jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara, slikara i književnika – Vanja Radauš iz Vinkovaca. Spomenik prikazuje lik neznanog, ranjenog junaka naslonjenog na pušku, u ekspresionističkoj pozi koja izražava bol i stradanje. Zanimljivo je da je Radaušev učitelj bio poznati kipar Ivan Meštrović.

Sljedeća je bila spomen bista Josipa Pazmana koji je bio hrvatski svećenik, teolog, filozof, sveučilišni profesor i političar rođen u Pakracu. Osim materinskog hrvatskog znao je latinski, talijanski i njemački. Ovaj velikan moderne hrvatske povijesti neopravdano je izostavljen iz fokusa hrvatske javnosti, te se vrlo malo piše i govori o njegovu velikom djelu i zaslugama za hrvatski narod.

Kravatu su stavili i na bistu Dr. Ivana Šretera koji je bio ugledni pakrački liječnik i humanist poznat po svojoj predanosti pacijentima i zajednici. Tijekom Domovinskog rata postao je simbol žrtve i hrabrosti, jer je nestao 1991. godine nakon što su ga zarobili pobunjeni Srbi. U Pakracu i Hrvatskoj pamti se kao mučenik mira i borac za dostojanstvo hrvatskog naroda.

Program su završili kod biste Dr. Franje Tuđmana, prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske i ključne osobe u stvaranju moderne hrvatske države. Kao povjesničar i političar, vodio je zemlju kroz Domovinski rat i procese međunarodnog priznanja. Njegovo političko djelovanje obilježilo je prijelaz Hrvatske iz socijalističkog sustava u demokratsku i neovisnu državu.

Obilježavanje Dana kravate pokazuje kako mladi mogu na kreativan način njegovati hrvatsku kulturnu baštinu. Kroz povezivanje umjetnosti, jezika i povijesti, učenici su podsjetili sugrađane na važnost kravate kao simbola elegancije i identiteta koji je Hrvatska darovala svijetu.

Iako je kravata tradicionalno bila modni dodatak koji su nosili muškarci, danas je sve češće nose i žene, čime postaje univerzalan simbol stila i samopouzdanja. Tijekom aktivnosti srednjoškolci su naučili mnogo o povijesti svog mjesta, a ovakve aktivnosti ne samo da promiču znanje, nego i potiču zajedništvo, kreativnost te poštovanje i ljubav prema svom gradu.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 14. listopada 2025; 309

Dječji vrtić Maslačak Pakrac započinje s upisima u program predškole, koji je obvezan za svu djecu rođenu u razdoblju od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine, a koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

Zahtjevi za upis djece u program predškole podnose se u razdoblju od 13. listopada do 28. listopada 2025. godine.

Uz zahtjev za upis potrebno je priložiti:

presliku rodnog lista djeteta ili izvatka iz matice rođenih
preslike osobnih iskaznica roditelja ili uvjerenja o prebivalištu/boravištu
presliku iskaznice o imunizaciji
potvrdu o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa

Također, po potrebi se prilaže dodatna dokumentacija:

preslika medicinske dokumentacije u slučaju posebnih zdravstvenih potreba djeteta ili teškoća u razvoju
preslika pravomoćne presude o razvodu braka
dokaz kojim se utvrđuje da roditelj samostalno ostvaruje skrb nad djetetom

Preuzimanje i dostava zahtjeva

Zahtjev za upis može se preuzeti na mrežnim stranicama vrtića www.dvmp.hr ili osobno u vrtiću.
Popunjeni zahtjevi s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se:

osobno ili poštom na adresu:
Dječji vrtić Maslačak Pakrac, Matice hrvatske 13/b, 34550 Pakrac,
ili elektroničkom poštom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Trajanje i provedba programa

Realizacija programa predškole planira se za razdoblje od veljače do svibnja 2026. godine.
Program će se provoditi u objektima Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac u Pakracu te u područnim objektima Badljevina i Donja Obrijež.

Prije početka provedbe programa roditelji će dobiti detaljne upute o načinu i organizaciji rada.
Program predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja besplatan je.