Prosvjeta

: PIŠE: Suzana Bartolić; 02. studenog 2025; 732

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Pakracu 30. listopada, Gradska knjižnica Pakrac u Spahijskom pordumu je u večernjim satima organizirala Natjecanje u čitanju na glas za učenike osnovnih škola na gradskoj razini. Ovo je jubilarno, deseto izdanje natjecanja, čime Gradska knjižnica i Osnovna škola braće Radića već deset godina zajednički promiču ljubav prema knjizi i čitanju među najmlađima.

Večer su, između objave rezultata, glazbenim izvedbama uljepšale učenice Osnovne glazbene škole Pakrac:

Nikolina Rogić (6. razred, harmonika) i Lena Jirasek (5. razred, flauta) pod mentorstvom Ivana Goluba,
te Magda Fider (4. razred) i Kristina Dugina (5. razred), učenice gitare koje vodi Filip Marinić.

U stručnom povjerenstvu bile su Željka Razumović-Odvorac i Jelena Hihlik iz Muzeja grada Pakraca, te Blanka Brkašić, umirovljena profesorica hrvatskog jezika iz Srednje škole Pakrac.
Sudionici su najprije morali usmeno obrazložiti svoj odabir knjige u trajanju od dvije minute, a zatim pročitali odlomak. Povjerenstvo je ocjenjivalo cjelokupni dojam čitanja, interpretaciju i izražajnost te su izjavile da im je bilo teško pri ocjenjivanju jer su svi učenici bili odlični.

Rezultati natjecanja

Mlađa kategorija (3. – 6. razred):

Mia Jednaković, 5. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
Jelena Grgić, 5. razred – mentorica: Vesna Nemet
Lucija Nježić, 5. razred – mentorica: Iva Bišćanin
Tamara Rogić, 4. razred – mentorica: Antonella Straga

Starija kategorija (6. – 8. razred):

Ana Belac, 7. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček
Helena Eck, 6. razred – mentorica: Vesna Nemet
Tin Černušak, 7. razred – mentorica: Martina Nenadović Lneniček

Najuspješnije natjecateljice predstavljat će Pakrac na županijskoj razini natjecanja, koje će se održati već u ponedjeljak, 3. studenoga u 10 sati, u Gradskoj knjižnici Požega dok je Državno natjecanje 20. i 21. studenoga u Sisku.

Čestitke svim sudionicima na hrabrosti, trudu i ljubavi prema čitanju, a pobjednicama puno uspjeha na idućim razinama natjecanja!

: PIŠE: Suzana Bartolić; 30. listopada 2025; 1260

„Tiho, tiho pada list za listom žut...“ odjekivalo je danas, 30. listopada, iz Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac, gdje su djeca i odgojitelji zajednički obilježili dolazak jeseni.
Tradicionalna jesenska svečanost, koja se u vrtiću održava od samih početaka, i ove je godine protekla u znaku igre, pjesme i kreativnosti.
„Sjećam se kako sam nekada djecu uvodila u jesensku svečanost odjevena kao teta Jesenka“, prisjetila se odgojiteljica Sanja Delihodžić.

Djeca iz skupina Juhuhu, Ptičice i Točkice s njihovim odgagajteljima izradila su krune od lišća, a nakon pjesme i kola razigrano su tražila skrivene bundeve i tikvice u dvorištu. Sudjelovala su i u natjecateljskim igrama – skakanju u vrećama, nošenju kestena i povlačenju užeta.

U suradnji s kuhinjom vrtića pripremljena je pita od jabuka, a posebnu je pažnju privukao aparat za kokice, koji je osigurao Robert Matijašević.

Jesen u Maslačku tradicionalno potiče kreativno izražavanje djece i odgojitelja. Djeca izrađuju mozaike od kukuruza, oslikavaju lišće i pripremaju juhu od bundeve, dok odgojitelji čitaju priče i pjevaju jesenske pjesme.

Odgojna skupina Bambi iz PO Kalvarija provodi projekt na temu Bundeve. U sklopu svojeg projekta su, u suradnji s odgojnom skupinom Juhuhu, posjetili OPG ValVidu, gdje su djeca oslikavala bundeve i upoznala domaće životinje što im je bilo posebno veselo iskustvo.

Jesenski ugođaj, pjesma i dječji smijeh ponovno su ispunili dvorište vrtića, potvrđujući da je ova svečanost jedna od omiljenih tradicija Maslačka.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 20. listopada 2025; 1116

Srednja škola Pakrac, uz odobrenje Grada Pakraca, obilježila je Dan kravate, koji se tradicionalno slavi 18. listopada svake godine. Ovo je druga godina zaredom da škola sudjeluje u obilježavanju, a ove su godine učenici i nastavnici odlučili izaći izvan školskih okvira i ukrasiti četiri kipa s kravatama u središtu Pakraca. Na taj su način željeli potaknuti znatiželju prolaznika i osvijestiti, kako građane tako i učenike, o važnosti kravate kao modnog dodatka koji je prepoznat i cijenjen u cijelom svijetu, a potječe upravo iz Hrvatske.

Obilježavanje su organizirali nastavnici Marica Mandir i Martina Terranova ispred aktiva stranih jezika te Branko Križan u ime aktiva društvenih predmeta. U projektu su sudjelovali učenici trećeg razreda gimnazije te prvog i drugog razreda smjera medicinski tehničar.

Srednjoškolci, i sami noseći kravate, obišli su četiri poznata pakračka spomenika. Kod svakog od njih nastavnik Branko Križan ukratko je govorio o povijesnom značaju spomenika te je učenike poticao da sami iznesu ono što znaju ili su naučili o njima. Nakon toga učenici su održali kratke govore na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku o tome kako je kravata postala poznata u svijetu.

Kravata je modni dodatak koji potječe iz Hrvatske i danas se smatra simbolom elegancije i profesionalnosti širom svijeta. Njezina povijest seže u 17. stoljeće, kada su hrvatski vojnici, poznati po maramama vezanim oko vrata, služili u francuskoj vojsci. Taj je detalj oduševio Francuze, pa su ga nazvali “cravate”, prema riječi Croate (Hrvat). Zanimljivo je da kravata nema praktičnu svrhu, ali je kroz stoljeća postala znak stila, identiteta i samopouzdanja, a 18. listopada cijeli svijet obilježava Dan kravate u čast hrvatskog doprinosa svjetskoj kulturi.

Prvi spomenik koji su obišli posvećen je poginulom partizanu iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Izrađen je u bronci, a autor mu je jedan od najpoznatijih hrvatskih kipara, slikara i književnika – Vanja Radauš iz Vinkovaca. Spomenik prikazuje lik neznanog, ranjenog junaka naslonjenog na pušku, u ekspresionističkoj pozi koja izražava bol i stradanje. Zanimljivo je da je Radaušev učitelj bio poznati kipar Ivan Meštrović.

Sljedeća je bila spomen bista Josipa Pazmana koji je bio hrvatski svećenik, teolog, filozof, sveučilišni profesor i političar rođen u Pakracu. Osim materinskog hrvatskog znao je latinski, talijanski i njemački. Ovaj velikan moderne hrvatske povijesti neopravdano je izostavljen iz fokusa hrvatske javnosti, te se vrlo malo piše i govori o njegovu velikom djelu i zaslugama za hrvatski narod.

Kravatu su stavili i na bistu Dr. Ivana Šretera koji je bio ugledni pakrački liječnik i humanist poznat po svojoj predanosti pacijentima i zajednici. Tijekom Domovinskog rata postao je simbol žrtve i hrabrosti, jer je nestao 1991. godine nakon što su ga zarobili pobunjeni Srbi. U Pakracu i Hrvatskoj pamti se kao mučenik mira i borac za dostojanstvo hrvatskog naroda.

Program su završili kod biste Dr. Franje Tuđmana, prvog predsjednika samostalne Republike Hrvatske i ključne osobe u stvaranju moderne hrvatske države. Kao povjesničar i političar, vodio je zemlju kroz Domovinski rat i procese međunarodnog priznanja. Njegovo političko djelovanje obilježilo je prijelaz Hrvatske iz socijalističkog sustava u demokratsku i neovisnu državu.

Obilježavanje Dana kravate pokazuje kako mladi mogu na kreativan način njegovati hrvatsku kulturnu baštinu. Kroz povezivanje umjetnosti, jezika i povijesti, učenici su podsjetili sugrađane na važnost kravate kao simbola elegancije i identiteta koji je Hrvatska darovala svijetu.

Iako je kravata tradicionalno bila modni dodatak koji su nosili muškarci, danas je sve češće nose i žene, čime postaje univerzalan simbol stila i samopouzdanja. Tijekom aktivnosti srednjoškolci su naučili mnogo o povijesti svog mjesta, a ovakve aktivnosti ne samo da promiču znanje, nego i potiču zajedništvo, kreativnost te poštovanje i ljubav prema svom gradu.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 14. listopada 2025; 397

Dječji vrtić Maslačak Pakrac započinje s upisima u program predškole, koji je obvezan za svu djecu rođenu u razdoblju od 1. travnja 2019. do 31. ožujka 2020. godine, a koja nisu polaznici redovitog programa predškolskog odgoja u dječjem vrtiću.

Zahtjevi za upis djece u program predškole podnose se u razdoblju od 13. listopada do 28. listopada 2025. godine.

Uz zahtjev za upis potrebno je priložiti:

presliku rodnog lista djeteta ili izvatka iz matice rođenih
preslike osobnih iskaznica roditelja ili uvjerenja o prebivalištu/boravištu
presliku iskaznice o imunizaciji
potvrdu o obavljenom sistematskom zdravstvenom pregledu predškolskog djeteta prije upisa

Također, po potrebi se prilaže dodatna dokumentacija:

preslika medicinske dokumentacije u slučaju posebnih zdravstvenih potreba djeteta ili teškoća u razvoju
preslika pravomoćne presude o razvodu braka
dokaz kojim se utvrđuje da roditelj samostalno ostvaruje skrb nad djetetom

Preuzimanje i dostava zahtjeva

Zahtjev za upis može se preuzeti na mrežnim stranicama vrtića www.dvmp.hr ili osobno u vrtiću.
Popunjeni zahtjevi s potrebnom dokumentacijom dostavljaju se:

osobno ili poštom na adresu:
Dječji vrtić Maslačak Pakrac, Matice hrvatske 13/b, 34550 Pakrac,
ili elektroničkom poštom na adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Trajanje i provedba programa

Realizacija programa predškole planira se za razdoblje od veljače do svibnja 2026. godine.
Program će se provoditi u objektima Dječjeg vrtića Maslačak Pakrac u Pakracu te u područnim objektima Badljevina i Donja Obrijež.

Prije početka provedbe programa roditelji će dobiti detaljne upute o načinu i organizaciji rada.
Program predškole za djecu koja nisu obuhvaćena redovitim programom predškolskog odgoja besplatan je.

: PIŠE: Domagoj Ajman; 09. listopada 2025; 1907

Povodom Svjetskog dana učitelja koji je obilježen 5. listopada, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nagradilo je 522 najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika u Hrvatskoj u školskoj godini 2024./2025., među kojima su sedmu godinu za redom i dvije pakračke učiteljice Dubravka Namjesnik i Lejla Skalnik. Tom prigodom obišao ih je pakrački gradonačelnik Tomislav Novinc koji im je uručio prigodne poklone.

Mentorstvo učenicima na natjecanju, predavanja, radionice i edukacije, rad u stručnim vijećima i udrugama, objavljivanje stručnih članaka, izrada nastavnih materijala i obrazovnih sadržaja, vođenje i koordiniranje projekata, unaprjeđivanje rada škole te rad na unaprjeđivanju sustava obrazovanja, sedam je glavnih kategorija pravilnika prema kojima je stručno povjerenstvo odlučivalo o dobitnicima novčane nagrade. Tako su Dubravka (razredna nastava) i Lejla (engleski jezik) nagrađene za više poviše pobrojanih kategorija, a kako su nam istaknule, priznanja su također i zasluga učenika koji su sudjelovali u projektima, isto kao i kolektiva škole.

„Intencija nam je prenijeti na učenike sve što naučimo, raditi svoj posao s ljubavlju te se osjećamo privilegirano raditi s učenicima“, zajednička je misao nagrađenih pakračkih učiteljica.

Nagrada najboljim odgojno-obrazovnim djelatnicima dodjeljuje se od 2019. godine na Svjetski dan učitelja, čime se sustavno nagrađuju istaknuti pojedinci koji kontinuirano unaprjeđuju odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. Za ovu dodjelu vrednovala su se postignuća ostvarena u razdoblju od 9. rujna 2024. do 13. lipnja ove godine.

Nakon uručivanja buketa učiteljicama, Novinc je u pratnji Sanje Delač, ravnateljice Osnovne škole braće Radića Pakrac obišao svoje bivše radno mjesto pa je tako posjeta započela u školskoj knjižnici gdje nas je dočekala knjižničarka Anita Pavlečić izrazivši zadovoljstvo namještajem dobivenim od bivše knjižnice koja se preselila u prostorije Spahijskog podruma, a koju je u trenutku razgovora posjetila nekolicina nasmijanih učenika.

Zatim je uslijedio obilazak dvaju dnevnih boravaka koji broje 50-ak učenika gdje su učenici srdačno pozdravili svog bivšeg učitelja kojemu su obećali da će biti dobri i obavljati sve svoje školske obaveze. Jednu vodi Minea Pierobon za učenike prvih razreda, dok je Lucija Huška zadužena za one od drugog do četvrtog razreda, a ravnateljica Delač je na upit o asistentima zaključila kako ih u pakračkoj školi ima osam, što u potpunosti zadovoljava potrebe škole za svih osam razreda.

: PIŠE: Suzana Bartolić; 08. rujna 2025; 1027

Danas, 8. rujna u 9 sati, prvašići su po prvi puta, nakon ljetnih praznika, dočekani u Osnovnoj školi braće Radić. Riječ je o 58 učenika podijeljenih u tri razreda.

Ravnateljica Sanja Delač dočekala ih je na ulazu s veseljem i osmijehom na licu te uputila da se s roditeljima upute u predvorje škole. Nakon kraće pjesme, igrokaza i plesne točke koje su pripremila djeca starijih razreda, ravnateljica se obratila učenicima i poželjela im dobrodošlicu u prvu školsku godinu.

„Želim puno uspjeha i našim učiteljicama. Drage učiteljice, znam da imate puno ljubavi, a strpljenja će vam sigurno trebati jer dolaze nove i drugačije generacije učenika. Želim da školska godina bude vesela i da budete uspješne u narednom razdoblju“, izjavila je ravnateljica, nakon čega je pozvala Ivana Radošića, zamjenika županice Požeško-slavonske županije, da se obrati okupljenima.

„U Požeško-slavonskoj županiji upisali smo 590 prvašića, a u suradnji s lokalnim jedinicama samouprave pripremili smo im pakete dobrodošlice. Kontinuirano ulažemo u školstvo, zdravstvo i kulturu te tako planiramo nastaviti i u narednim godinama. Trudit ćemo se da naša djeca rastu u odgovornosti i znanju te da budu sretni ljudi, danas i sutra“, izjavio je Ivan Radošić.

Pred djecu je potom stao bivši učitelj škole, a sadašnji gradonačelnik Tomislav Novinc, kojeg su mališani odmah prihvatili nakon što je izjavio da je u prvi razred išao samo par puta.

„Iz državnog proračuna osigurani su udžbenici i topli obrok za sve učenike, a iz gradskog proračuna osigurali smo sredstva za radne bilježnice i likovne mape te, prvi puta ove godine, osigurali još jedan odjel produženog boravka na prijedlog roditelja. Roditeljima ove školske godine želim manje stresa i puno lijepih trenutaka s djecom, a djeci mnogo druženja, igre i, naravno, učenja“, govor je završio uz veliki pljesak Tomislav Novinc.

Nakon priredbe i održanih govora, ravnateljica poziva razrednice triju prvih razreda da prozovu svoje učenike kako bi im uručile pakete dobrodošlice i odvele ih u njihove učionice.

FOTOGALERIJA

Srednja škola Pakrac

Trenutni kapaciteti za smjer medicinske sestre/tehničari, fizioterapeuti i građevinski tehničari su popunjeni, kao i gimnazijski program, kojemu su upisi ove godine u porastu. To pokazuje odlične rezultate budući da u školama u Hrvatskoj značajno opada zainteresiranost za gimnazijske smjerove.

„Imamo mjesta samo u trogodišnjim programima, poput stolara/stolarice i građevinskog radnika u zgradarstvu. Zanimanje “građevinski radnik u zgradarstvu” je novi naziv za fasadera nakon uvođenja modularnog tipa nastave, a manji odaziv učenika za ove programe je normalan za naše područje i za ove struke.

Modularni tip nastave moraju učiti i sami nastavnici kroz nastavu i praktični rad. Ove godine imamo dva smjera po modularnoj nastavi za građevinske tehničare i trogodišnje programe, a sljedeće godine planiramo prebaciti još pet razreda sa područja zdravstva“, izjavio je Dario Ćilić, ravnatelj srednje škole.

Iako je modularna nastava eksperimentalno započela kao projekt od 2008. godine, ove školske godine 2025./2026. uvodi se i u pakračku srednju školu kao nova vrsta reformiranog strukovnog obrazovanja. To učiteljima i roditeljima stvara glavobolju, jer sve što se znalo o dosadašnjem obrazovanju može se zaboraviti.

Ukratko, općeobrazovni predmeti kao što su: hrvatski jezik, geografija, matematika, strani jezik, etika, vjeronauk, povijest i tjelesna i zdravstvena kultura ostaju isti. Ostali predmeti, poput kemije, fizike i biologije, više neće biti zasebni predmeti, već će postati moduli koji povezuju teoriju s praksom. Moduli traju po nekoliko tjedana za redom i za njih se na kraju daje zaključna ocjena i CSVET bodovi koji su slični fakultetskoj strukturi ocjenjivanja s ECTS bodovima. Učenici moraju imati dovoljan broj bodova kako bi položili razred, primjerice za trogodišnje škole iznosi 182 boda, a za četverogodišnje 245 boda. Za ove module ne postoje udžbenici. Učenici će se morati više oslanjati na samostalno istraživanje, zaključivanje i kreativnost u okviru svoje odabrane struke, uz podršku nastavnika, umjesto dosadašnjeg učenja napamet.

Možemo zaključiti da cijeli novi sustav školstva još nije potpuno razrađen, pa nastavnici često nailaze na razne prepreke u organizaciji i provedbi nastave. Suprotno tome, takav sustav najviše će odgovarati učenicima, jer će im omogućiti veću primjenu stečene struke. Nakon završetka škole, i poslodavci će dobiti kvalitetne i spremne stručne radnike.